Prvih 50 semenki nabavio je preko interneta pre četiri godine. Danas ovaj maturant deli savete o uzgoju, a narudžbine i pitanja neprestano pristižu.
Da je sve više mladih entuzijastičnih i inovativnih poljoprivrednika svuda oko nas dokaz je i Filip Prša, učenik 4. četvrtog razreda Poljoprivredne i veterinarske škole u Osijeku, koji ove jeseni sa svojih polja ubira ništa drugo nego plodove kikirikija.
"Vadi se kao krompir, a onda bere", kratko i jasno opisuje Filip Prša (17).
Upravo ovu, za naše područje, neobičnu kulturu posejao je pre četiri godine, a od 2.500 semenki na očevom gazdinstvu u mestu Kutovi nedaleko Orahovice u Hrvatskoj, očekuje par stotina kilograma. Do semenki, inače mnogima omiljene grickalice, došao je putem interneta. Neko je, seća se, prodavao na fejsbuku, pa je odlučio da kupi prvih 50.
"Dobio sam oko 20 kilograma, negde oko pola vreće krompira. Sve što sam dobio, posejao sam", priseća se početaka bavljenja uzgojem ove mahunarke koja potiče iz Argentine, međutim odlično uspeva na našem području.
"Iznenadilo me koliko dobro. Mislim da mu odgovara naša klima, mnogo sunca i plodno tlo", priča nam Filip naglašavajući da je potražnja ogromna. Otkako je u jednoj grupi objavio čime se bavi, ne prestaju da stižu narudžbine - svi žele i sami da probaju uzgoj ove egzotične biljke. Koliko je velika bila prošlogodišnja potražnja, najbolje govori to da su sve prodali do januara.
"Rado dajem savete o uzgoju, zašto ne bi probali, a zainteresovani smo i za saradnju pa i ugovaranje proizvodnje na većim površinama", smeje se vredni, ali i ambiciozni poljoprivrednik pojašnjavajući da kikiriki voli toplotu, ali ne podnosi korov. Seje se početkom maja, kad se zemlja zagreje na oko 15 stepeni, a rodi u oktobru, kada zrna pocrvene.
"Želite da imate visok prinos, mora da se zagrće jer su na biljci dole položeni cvetovi, a na gornjem delu su položeni listovi i cvet kad je oprašen, mora biti u zemlji", stručno pojašnjava mladić koga je uzgoj ove kulture zaintrigirao, ali i zbog nedostatka na našem tržištu.
Kikiriki ipak nije jedino čime se ovaj mladić bavi. Tu je i ljubičasti krompir čijih je par krtola dobio od jednog radnika u suši restoranu, ali i crveni kukuruz čijeg je semena, kako nam je otkrio, već sad prodao 150 kilograma, a prvi dobio od nastavnice u školi pre sedam godina. Porodica ima i farmu svinja na kojoj su hibridne nazimice Naima. Reč je o francuskoj pasmini, sa prosekom 16 prasadi po leglu, što je, opisuje nam, vrhunac genetike u svinjarstvu.
U planu ovoga maturanta, koji zahvaljuje roditeljima što su ga naučili da radi na polju, ali i profesorima na podršci i pomoći, je i upisivanje Veterinarskog fakulteta pa i osnivanje svog gazdinstva.
"U poljoprivredi i na selu vidim svoju budućnost", zaključuje Filip Prša.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka