Pretraživanje tekstova
Zrno je dobrog kvaliteta, a prinos umanjen zbog vremenskih neprilika i korova koji je narastao posle dugotrajnih kiša. Otkupljivači nude cenu od 19 dinara.
Uveliko je krenula žetva pšenice u opštinama Pomoravskog okriga na oko 15.000 hektara, a sa njom i otkup. Predaja u silosima i Mlinskim preduzećima, izveštava Tanjug, a prenosi Politika.
Zrno je dobrog kvaliteta, a prinos umanjen zbog vremenskih neprilika i korova koji je narastao posle dugotrajnih kiša. Otkupljivači nude cenu od 19 dinara.
Farme kokošiju, goveda i svinja plaćaju po dva dinara za kilogram više od Mlinskih organizacija, tvrde poljoprivrednici.
IGC prognoza: Svet očekuje povećanje proizvodnje pšenice i kukuruza
Poljoprivrednici su izjavili Tanjugu, da većina njih nema adekvatan skladišni prostor za čuvanje pšenice i da su prinuđeni da je prodaju ili daju na čuvanje.
U srednjem Banatu je požnjeveno je oko 40 odsto površina, od ukupno 50.000 hektara. Prinos je neujednačen i kreće se od 3,5 do šest tona po hektaru, ili prosečno između četiri i pet tona, piše Dnevnik.
Ipak, poljoprivrednici su malo skeptičniji u pogledu ovogodišnjih prinosa, pa za ovaj medij kažu da je suša ove godine umanjila za najmanje 40 odsto. Zbog toga, mnogi veruju da će prinos žita ove godine biti ispodprosečan, ali ono što raduje je vrlo dobar kvalitet pšenice.
Kako smo ranije pisali, ratari se slažu da je dobro, pošto je zrno suvo, držati ga na lageru jer otkupna cena od 17 i 18 dinara po kilogramu, nikako ne godi ratarima, pa nov rod za sada ne planira da prodaju.
Pomenuta cena od 17 dinara je za poljoprivrednike neprihvatljiva, saznaje Dnevnik od ratara. Koji će biti konačni ishod i da li će i ostali otkupljivači u Srbiji nuditi 19 dinara za kilogram, saznaćemo u narednom periodu.
Tagovi
Uzgoj pšenice Žetva pšenice Ratari Cena pšenice Otkupljivači Skladištenje žita
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.