Pretraživanje tekstova
Cena inputa bila formirana prošle godine na osnovu dobre cene hlebnog zrna od 35 dinara, a ove ne izgleda da će biti više od dvadesetak dinara u otkupu.
Prošle godine zasejano je 17 odsto više pšenice - na 725.000 ha. Prema majskim procenama udruženja "Žita Srbije", očekivao se rod između 3,6 i četiri miliona tona.
"Na nekim njivama imaćemo rekordne prinose preko osam tona, ali će biti nekih njiva ispod pet tona. Sve je to uslovljeno time o kojoj sorti se radi, o vremenu setve i da kažemo o nekim klimatskim uslovima prevelikih količina padavina na nekom uskom pojasu", kaže za RTS direktor zemljoradničke zadruge "Graničar" iz Šida Janko Nikolić i dodaje za RTV da je cena inputa bila formirana prošle godine na osnovu dobre cene hlebnog zrna od 35 dinara, a ove godine najviše ih je koštalo đubrenje.
"Cene žitarice u martu 2023. u odnosu na isti period prošle godine su pale za više od 21 odsto, a kod uljarica za više od 48 odsto", kaže Slavko Jovanović iz Udruženja, te da naša izvozna pozicija više nije luka Konstanca zbog prezasićenja ukrajinskim žitom, pa Srbija mora da traži druga tržišta, ali on "ne vidi gde".
Na Produktnoj berzi u Novom Sadu, prošle nedelje, ponder cena pšenice bila je 22,80 din/kg bez PDV-a (25,07 din/kg sa PDV-om), dok je na svetskom tržištu slično stanje. Na dan 5. jul 2023, kreće se oko 228.00 EUR/t.
Tagovi
Cena pšenice Žetva pšenice Inputi proizvodnje Đubrivo Janko Nikolić Produktna berza Svetska tržišta
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.