Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita žitarica
  • 22.02.2022. 18:00

Pepelnica na žitaricama - pogoduje joj toplo i vlažno proleće

Najveće štete izaziva na pšenici i ječmu. Razni faktori doprinose širenju zaraze.

Foto: Depositphotos/azgek1978
  • 244
  • 60
  • 0

Pepelnica je najčešće oboljenje koje se javlja na žitaricama i brojnim travama, a najčešće se uočava na pšenici i ječmu. Izaziva je gljivica koja ima mnogo varijeteta. Oblik koji izaziva infekciju tritikala je drugačiji od ostalih.

To je jedna od najopasnijih bolesti žitarica. Gubitak prinosa se kreće od pet do 30 odsto, a u povoljnim godinama i više. U povoljnim uslovima veoma brzo se širi po usevu i izaziva jake zaraze.

Njenoj pojavi odgovaraju topla proleća sa visokom vlažnošću. Optimalna temperatura pojave je 12ºC. Uočava se na usevima u martu i aprilu, a u zavisnosti od vremenskih uslova i ranije.

Simptomi oboljenja

Već posle pet dana od inficiranja biljke uočavaju se prvi simptomi koji su na žitaricama i travama veoma slični. Javljaju se na nadzemnim biljnim organima, a najviše na listovima. Bolest se javlja u svim razvojnim fazama biljaka posle nicanja.

Početni napad veoma često prođe neprimećeno, a zahvata osnovu donjih rukavaca listova. Javlja se na biljkama koje su preguste ili rastu u mikrodepresijama. Na licu listova uočavaju se hlorotične pege na kojima se ubrzo razvija micelija, a na njoj konidije. Vizuelno izgleda kao brašnasta, sivkasta prevlaka. Na donjoj strani lista se javlja hloroza.

Pepelnica na pšenici (Foto: Flickr/Thomas Lumpkin/CIMMYT)

Izgled pepeljaste prevlake, boja, oblik, izdignutost zavisi od interakcije gena gljivice koja parazitira i biljke domaćina. Prevlaka je na listovima ječma i ovsu veoma slična. Ima prljavo sivu boju i ravna je. Kod pšenice je ona nježnija i nešto uzdignutija.

Mere suzbijanja

Ako se ne sprovode mere suzbijanja, pepelnica može da u potpunosti prekrije listove i klas. Ona smanjuje fotosintezu, a samim tim i rod. Sušno vreme i visoke temperature mogu ograničiti razvoj ovog parazita.

Postoji velika razlika u pogledu osetljivosti biljaka na ovu bolest. Najviše su pogođeni pšenica i ječam, ali i tu postoji razlika među sortama. Rana infekcija jarog ječma može biti posebno opasna ako do nje dođe mesec dana posle nicanja.

Preko zime gljivica prezimljava u vegetativnom obliku u biljnim ostacima. Na proleće, čim malo otopli kreće sa razvojem i ostvaruje nove zaraze. Tokom leta, kada je suvo i pretoplo, nalazi se na biljkama ili ostacima useva u formi kleistotecija.

Njene se spore šire vazduhom. Za razvoj na površini lista potrebne su visoka vlažnost i temperatura između 12 i 22ºC. Već posle tri do pet dana stvaraju se nove spore kojima se zaraza dalje širi.

Kako izbeći pojavu? 

Razvoju bolesti pogoduju brojni faktori koje treba izbegavati. Suviše rana setva, pregust setveni sklop i loša priprema zemljišta (mikrodepresije) dovešće do pojave ovog oboljenja. Sejati sorte koje su otporne na pepelnicu. Kod prihrane azotom obratiti pažnju da ne dodajemo previše ovog đubriva, jer forsiranje rasta može oslabiti biljku i biće podložnija pojavi bolesti.

Izbegavati setvu ozimih i jarih žitarica na susednim parcelama, kao i setvu u dolinama i pored reka i potoka gde se sakuplja magla.

Hemijska zaštita se obavlja na merkantilnoj pšenici tek kada se pojavi na listu zastavičaru, ali je uvek potrebno pratiti vremenske uslove. Kišovito vreme u doba formiranja klasa može pogodovati širenju zaraze, dok sušno vreme zaustavlja ovo oboljenje. Zaštita na semenskoj pšenici je kompleksnija.

Korištena fotografija u tekstu: Servis Flickr licenca CC


Tagovi

Pepelnica Pepelnica žitarica Pepelnica pšenice Pepelnica ječma Simptomi na listu Brašnasta prevlaka


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.