Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje pšenice
  • 23.03.2023. 07:30

Pravilnom prihranom pšenice mogu se izbeći nepotrebni gubici

Kod svake prihrane pšenice treba voditi računa o stadijumu razvoja, izgledu samih useva, raspoloživim količinama azota u zemljištu, ali i o vremenskim uslovima.

Foto: Depositphotos/pajtica
  • 286
  • 15
  • 0

Cene azotnih đubriva nastavljaju da padaju. Prošle nedelje se činilo da će se stabilizovati zbog privremenog povećanja cena gasa koje su u međuvremenu opet pale, pišu strani mediji o situaciji na ovom tržištu dok su naši ratari već obavili prvu prihranu. 

Veći proizvođači su, saznajemo od iskusnog ratara, đubrivo kupili iza Božića, njih 80 odsto pa mu i iz tog razloga vrednost pada. Kaže da se to i inače događa oko Božića jer se mnogi boje da ga posle neće biti.

Ali, ima i onih koji su zbog skupoće išli s manjim količinama, ali i onih koji ističu da su iz straha od nestašice kupujući đubrivo zimus izgubili i do 35 evra na 100 kilograma. 

Na azotu nije trebalo štedeti

Jedan od najvećih troškova u proizvodnji pšenice predstavlja upravo đubrenje, prvenstveno azotom. Njegove promene i translokacije u zemljištu mogu otežati proces usvajanja od strane biljke. 

Da bi ona bila kvalitetna, azotna đubriva treba primeniti kada je biljka u fazi najvećeg usvajanja hranljivih materija i to u adekvatnim količinama, na čemu ne treba štedeti. Pravilnim đubrenjem mogu se izbeći nepotrebni gubici, podseća dr. sc. Valentina Španić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku. 

"Osim trenutka pogodnog za đubrenje, bitna je i količina jer heterogenost zemljišta na parceli može biti velika pa se danas sve više koristi precizna tehnologija da bi se optimizovala količina", pojašnjava i dodaje kako je važna i količina vlage u zemljištu, jer često prekomerne padavine mogu isprati đubriva, zbog čega nije trebalo prerano ići s prvom prihranom jer se nitratni azot brzo ispira iz vlažnog zemljišta i kada nema padavina. 

Prva prihrana je obavljena (Foto: K.Rastija)

Trebalo je obaviti analizu zemljišta

Španić kaže da je još pre setve bilo potrebno napraviti analizu zemljišta kako bi se ustanovilo je li ono u višku ili manjku određenih elemenata, kako se ne bi napamet vršilo dodavanje đubriva. Različite formulacije NPK-a mogu pomoći pri početnom đubrenju, a samo fosfor i kalijum se mogu dodati nakon UREE. Trebalo je voditi računa i o predusevu koji je mogao ostaviti veće količine azota u zemljištu.

"U jesenjoj obradi smo dodali oko 1/3 azota od ukupne potrebne količine. Tokom vegetacije, biljkama pšenice je, orijentaciono, potrebno 140-200 kg/ha azota, 70-130 kg/ha fosfora, 80-140 kg/ha kalijuma", podsetila je. 

Takođe, s obzirom na stanje s cenama, trebalo je pre prve prihrane azotom, odrediti njegove pristupačne nitratne količine u zemljištu (N-NO3), N-min metodom. Kako znamo, prva prihrana utiče na produktivno bokorenje pa je u tom periodu trebalo obezbediti dovoljne količine tog elementa. Brži porast biljaka započinje čim temperatura poraste iznad pet stepeni Celzijusa, i tada su im potrebne hranljive materije iz zemlje i voda, a možemo je obaviti kada temperature dosegnu 10˚C.

"Njom ćemo najčešće dodati KAN. Što se tiče UREE, primeniti je treba samo ako se očekuje porast temperature. Ona se razgrađuje u amonijačni, a zatim nitratni oblik azota, kojeg biljka tek tada može koristiti. U hladnim uslovima proces može trajati nedeljama te ga biljka neće imati na raspolaganju kada ga najviše treba", upozorava. 

Uskoro kreće i druga prihrana

Nakon 30-ak dana od prve može se obaviti i druga prihrana, tokom zametanja klasića, odnosno početkom vlatanja, a zavisno od izgleda usjeva.

"U ovoj prihrani može da se koristi i UREA, ali poželjno je prirediti dan pre, jer kada se pomeša s vodom smanjuje njenu temperaturu, a ne bismo želeli dodatno da stresiramo biljke", savetuje ovaj stručnjak. 

Treća folijarna prihrana se obavlja od početka klasanja do cvetanja. Španić upozorava da se ona ne koristi za povećanje roda zrna nego za produženje nalivanja i veći sadržaj proteina.

"Folijarno će biljka odmah usvojiti hranljive materije, ali prethodno bi bilo poželjno učiniti analizu lista na sadržaj azota", poručuje. 

Dakle, na prolećnoj prihrani ne bi trebalo štedeti jer kako i sami proizvođači znaju, ona je najbitnija u smislu postizanja ostvarenja genetskog potencijala za rod zrna.

"Ali, prateći sve navedeno, kod prihrane treba voditi računa o stadijumu razvoja, izgledu samih useva, rasploživim količinama azota u zemljištu, ali i o vremenskim uslovima. Za biljke pšenice posebno je kritičan trenutak na prelazu iz kriptovegetacije u prolećni porast", zaključila je Španić. 
 


Tagovi

Prva prihrana Druga prihrana Uzgoj pšenice Valentina Španić Prolećna prihrana Analiza zemljišta Đubrenje azotom


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.