Plodoredom se obezbeđuje efikasna zaštita i zato je pravilna rotacija useva na istoj parceli u predstojećoj sezoni vrlo značajan korak ka visokom i stabilnom prinosu
U regionu koji pokriva regionalni centar PIS Kikinda u toku aprila meseca sledi priprema zemljišta za setvu kukuruza. U setvenoj strukturi u ovom regionu kukuruz zauzima značajne površine.
"U prethodnih nekoliko godina monitoringom kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera var.virgifera) u sistemu Prognozno izveštajne službe zaštite bilja pomoću žutih lepljivih klopki u našem regionu uočava se konstantno prisustvo pomenute štetočine. U zavisnosti od vremenskih uslova u toku jedne godine i brojnost kukuruzne zlatice varira, ali je redovno prisutna na našem terenu", navode iz Prognozno izveštajne službe zaštite bilja (PIS).
Kukuruzna zlatica ima jednu generaciju godišnje i prezimljava u obliku jajeta u zemlji na dubini od 10-35 cm i to uglavnom na parcelama gde se gajio kukuruz. Najštetnije su larve koje se hrane na korenu biljke.
"Prilikom ubušivanja u stablo kukuruza, larve uzrokuju veoma specifične simptome izazivajući deformaciju korenovog vrata koja se naziva 'guščiji vrat'. Po ovom simptomu na biljkama je i napad ove štetočine prepoznatljiv. Napadnute biljke zaostaju u porastu, potom venu i na kraju se osuše."
Na biljkama se razvijaju klipovi koji su slabije razvijeni i na njima ne dolazi do formiranja zrna što za posledicu ima smanjenje prinosa.
"U našem regionu poslednjih godina prva imaga se uočavaju krajem juna ili početkom jula meseca. Masovnija pojava uočava se tokom jula i avgusta meseca na klopkama", navode iz PIS Kikinda.
Odrasle jedinke se po pojavi hrane na listovima kukuruza praveći uzdužne pruge, da bi se potom u vreme cvetanja kukuruza hranile polenom i svilom usled čega dolazi do pojave oštećenih, rehuljavih klipova i na kraju smanjenja prinosa. Larve koje se ispile na parceli na kojoj je posejana neka druga kultura uginjavaju usled nedostatka hrane.
Preventivne mere borbe u cilju smanjenja populacije kukuruzne zlatice su gajenje tolerantnih hibrida kukuruza sa jačim korenovim sistemom, ali najznačajnija mera je plodored.
"Setva kukuruza nikako ne bi trebalo da bude na parceli na kojoj je u prethodnoj vegetaciji bio posejan kukuruz jer ponovljenom setvom (monokultura) postoji veliki rizik od šteta od kukuruzne zlatice", navode stručnjaci.
Plodoredom se obezbeđuje efikasna zaštita i zato je pravilna rotacija useva na istoj parceli u predstojećoj sezoni vrlo značajan korak ka visokom i stabilnom prinosu.
Izvori
Tagovi
Autorka