Iako su veliki deelovi Evrope zabeležili manjak padavina to nije negativno uticalo na useve, navodi se u novom izdanju JRC MARS biltena
Ozimi usevi u većini Evrope su u dobrom do vrlo dobrom stanju, s izuzetkom manjeg područja Rumunije i Bugarske, istočne Ukrajine i delova evropske Rusije gde su slabije razvijeni, navodi se u decembarskom izdanju JRC MARS biltena.
Iako je veći deo Evrope zabeležio manjak padavina između 1. novembra i 7. decembra, to nije negativno uticalo na useve. Na Pirinejskom poluostrvu, nakon kišovitog septembra i oktobra, novembar bez značajnijih padavina i sa iznadprosečnim temperaturama omogućio je produženi period setve.
Kako navode, u zapadnoj Evropi vremenski uslovi bili su povoljni za završetak setve ozimih žitarica.
Na severoistoku Španije, posebno u Aragonu, deo njiva zbog prekomerne vlage nije obrađen na vreme, pa poljoprivrednici planiraju da seju sorte kraćeg ciklusa tokom decembra i januara kako bi nadoknadili izgubljeno vreme.
U severnoj Italiji suvo vreme takođe je pogodovalo setvi i početnom razvoju ozimih žitarica. Osim toga, u srednjoj i severnoj Evropi, gde je setva već završena, blagi hladni talasi nisu prouzrokovali štete, dok su zalihe vode u zemljištu ostale znatno iznad kritičnih nivoa.
U periodu od 1. novembra do 7. decembra na Siciliji je bilo dovoljno padavina za stvaranje pogodnih uslova za setvu durum pšenice, ali situacija ostaje osetljiva jer su dublji slojevi zemlje i dalje vrlo suvi.
U delovima južne i istočne Evrope zabrinjava ranjivost ozimih useva na hladnoću. To je posebno izraženo u središnjoj i južnoj Rumuniji, severoistočnoj Bugarskoj, istočnoj Ukrajini i evropskoj Rusiji, gdje su vrlo suvi gornji slojevi tla ozbiljno otežali početni razvoj useva.
Početak jeseni obeležile su neuobičajeno visoke temperature, praćene toplim talasima u srednjoj, južnoj i istočnoj Evropi, dok su intenzivne oluje donele obilne kiše u brojne delove srednje i zapadne Evrope.
Značajan višak padavina utvrđen je u istočnoj i delovima južne Španije, središnjoj Francuskoj, južnom delu Ujedinjenog Kraljevstva, delovima severne i središnje Italije, Češkoj, susednim regijama Poljske, Nemačke i Austrije, kao i u severoistočnoj Rumuniji.
Manjak padavina, s kumulativnom količinom od 30 do 50 odsto ispod dugoročnog proseka zabeležen je u severnim delovima Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, severnoj Danskoj, istočnim delovima baltičkih zemalja, severoistočnoj Poljskoj, jugozapadnoj Belorusiji, središnjoj i južnoj evropskoj Rusiji, istočnoj Ukrajini, južnoj Grčkoj i južnoj i zapadnoj Turskoj.
Izrazit temperaturni višak zapažen je u istočnoj i severoistočnoj Evropi, od severne Poljske i Ukrajine do Finske i velikih delova evropske Rusije, kao i u jugoistočnim delovima Iberijskog poluostrva.
Neuobičajeni topli tala evidentirani su u septembru i početkom oktobra u većem delu srednje i istočne Evrope. Međutim, temperature su u velikim delovima srednje Evrope pale za više od 15 °C tokom oluje Boris sredinom septembra. I topli i hladni talasi primećeni su na granicama Mađarske, Rumunije, Ukrajine i Slovačke.
Tagovi
Autor