Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hmelj u Srbiji
  • 25.08.2023. 10:30
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Bački Petrovac

Proizvodnja hmelja: Zašto se "duša piva" sve manje gaji u Srbiji?

Slovaci na ovim prostorima hmelj su gajili od samog osnivanja naselja. Kakva je situacija sa proizvodnjom ove kulture danas u Srbiji?

Foto: Depositphoto/AlexanderZam
  • 246
  • 13
  • 0

Hmelj je biljka koja je nekada bila utkana u svakodnevni život vojvođanskih Slovaka, pre svega bačkih. Od osnivanja Bačkog Petrovca njegova proizvodnja je bila jedna od glavnih industrija na tom području. 

Najviše se proizvodio između dva svetska rata, kao i posle drugog, a osamdesetih godina ta je proizvodnja ojačana razvojem mehanizacije i automatizacije procesa. Gajio se na više stotina hektara, a danas je ta proizvodnja desetkovana

"Ove godine smo posadili hmelj na oko 10 hektara. Nekada je ova biljka bila daleko zastupljenija u setvenoj strukturi na našim površinama", kaže nam Karol Maljah iz firme D.o.o Petrovec koja se između ostaloga bavi gajenjem ove kulture. 

Ove godine su posadili hmelj na 10 ha (Foto: Lidija Pribelja)

"Sve je propalo kada je počela privatizacija domaćih velikih pivara. Naši proizvođači su svoju sirovinu za proizvodnju piva prodavali domaćim fabrikama i to je bila dobitna kombinacija za obe strane. Kada su naše pivare prodate strancima, oni su hmelj za proizvodnju svog piva uzimali iz matičnih država, a ne od naših proizvođača", pojašnjava Maljah napominjući da su tako ostale tone i tone domaćeg hmelja da "trunu po tavanima seoskih gazdinstava". 

Tri autohtone sorte

Ova firma gaji sedam sorti hmelja - tri domaće, autohtone i četiri američke. Domaće nose naziv "bačka", "aroma" i "robusta", a američke su "činuk", "kasket", "centenijel" i "CTZ" te su najzastupljenije kada je u pitanju proizvodnja domaćeg "kraft" piva. 

Kada je reč o autohtonim, one su nastale na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo i imaju sertifikat geografskog porekla. Da li ste znali da je sorta bačka stara preko 200 godina i ne može da se kupi nigde u svetu osim u Bačkom Petrovcu?

"Činuk i CTZ pivu daju gorčinu, kasket i centenijel prepoznatljivu aromu. Mada, naši mali proizvođači se igraju i eksperimentišu, kombinujući sorte što je rezultiralo velikom ponudom različitih vrsta kraft piva na domaćem tržištu", objašnjava naš sagovornik dodajući da izuzetno mali procenat roda odlazi malim proizvođačima, a da i preko 98 odsto ide u izvoz i to mahom u samo jednu od najvećih pivskih kompanija.

Pivarima je izuzetno važan procenat takozvanih α-kiselina koje pivu daju gorčinu.

α-kiseline daju gorčinu (Foto: Depositphoto/joshuarainey)

Pored upotrebe u prehrambenoj industriji, hmelj je poznat i po svojim lekovitim svojstvima, a njegove aktivne komponente primenjuju se i u proizvodnji sapuna i šampona, kao i ostalih kozmetičkih preparata.

"Iako najveći deo prodamo pomenutoj multikompaniji jer smo potpisali ugovor na 10 godina i takvi dugoročni ugovori su nam prioritet, jedan deo prinosa je otišao u Poljsku i to proizvođačima hemijske industrije", nastavlja Petrovčanin dodajući da otkupna cena izuzetno varira na tržištu i kreće se od pet do čak 25 evra po kilogramu, a najviše zavisi od ponude i potražnje, kao i od procenta pomenute α-kiseline u svom sastavu.

Najteži deo - skidanje puzavice

"Duša piva" se bere oko 1. septembra, u zavisnosti od sorte. Najteži posao je skidanje puzavice sa hmeljnice koja doseže visinu i preko šest metara. Tako obrane lijane se stavljaju u prikolicu koja ide za beračima i odvoze se u magacin gde je postavljen specijalni mehanihzam na kom radnici skidaju zrele "šišarkice" hmelja, slično pokretnoj traci u fabrici.

"Što se tiče prinosa, opet sve zavisi od sorte. One nešto slabije daju dve tone po hektaru, dok one malo jače daju i tri do 3,5 t/ha", kaže Maljah informišući naše čitaoce da je prvi najvažniji posao u hmeljnici zapravo vezivanje biljke za uže koje će da pomogne da dosegne pomenutu visinu.

Takođe, što se održavanja tiče, važno je obaviti sve agrotehničke mere - od zaštite, suzbijanja korova, prihrane do navodnjavanja. U ovoj firmi koriste sistem "kap po kap" koji im se pokazao dobrim. 


Tagovi

Proizvodnja hmelja Karol Maljah D.o.o Petrovac Duša piva Proizvodnja piva Izvoz hmelja Autohtona sorta hmelja Α-kiselina Skidanje puzavice Kraft pivo


Autorka

Lidija Pribelja

Više [+]

Diplomirani biolog na Prirodno-matematičkom fakultetu, trenutno na master studijama botanike. Zaljubljenik u prirodu i uvek u potrazi za praktičnim i korisnim znanjima. Dopisnica iz Padine koja donosi nove i zanimljive priče iz južnog Banata.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Na severu Bačke svega na njivama. 🤩