Direktor Udruženja "Žita Srbije" Vukosav Saković ističe da je još nezahvalno govoriti o prinosima jer se situacija može promeniti u slučaju nove količine kiše. On kaže da bi prinosi mogli da budu u nivou petogodišnjeg proseka, čime proizvođači nikako ne mogu da budu zadovoljni.
Ovogodišnji prinosi kukuruza, soje, šećerne repe i suncokreta neće biti rekordni poput lanjskih zbog visokih temperatura tokom juna i manjka padavina. Kako prenosi Dnevnik, direktor Udruženja "Žita Srbije" Vukosav Saković kaže da je dobro što nedostatak padavina nije zabeležen u celoj zemlji.
Prema Sakovićevim rečima kratkotrajne padavine početkom jula prijale su usevima jer su delimično popravile stanje vlage u zemljištu. On je napomenuo da bi situacija mogla dodatno da se popravi ukoliko uskoro padne još kiše. Saković je dodao da su visoke temperature ubrzale sazrevanje zrna pšenice. Žetva je u punom jeku, a u Ministarstvu poljoprivrede navode da je dosada pšenica požnjevena sa 65% površina.
Direktor Udruženja "Žita Srbije" tvrdi da će suša ostaviti traga na usevima, dodavši da je značajno to što manjak padavina nije zabeležen u celoj zemlji. Saković napominje da su sušom više pogođeni Banat, deo Srema i Negotinska krajina, s druge strane Bačka i centralna Srbija su imale dovoljno padavina. Saković kaže da ukoliko u narednim mesec dana bude više kiše, tada bi stvari mogle znatno da se poprave, i da gubici budu minimalni.
On ističe da je još nezahvalno govoriti o prinosima jer se situacija može promeniti u slučaju nove količine kiše. Saković kaže da bi prinosi mogli da budu u nivou petogodišnjeg proseka, čime proizvođači nikako ne mogu da budu zadovoljni. Saković je objasnio da kada je reč o kukuruzu to bi bilo oko 6,5 t/ha, a za suncokret i soju prinosi će biti oko 3 t/ha. Poređenja radi prošlogogodišnji prosečan prinos pšenice bio je 5,1 t/ha, dok se ove godine očekuje prinos između oko 4,4 t/ha. Ono što je već sada izvesno, kako tvrdi Vukosav Saković je da je prinos za 15% manji u odnosu na lane.
Govoreći o ceni pšenice, Saković navodi da ona kod nas još nije formirana zato što nije završena žetva, dodavši da je teško predvideti kolika će ona biti jer postoji velika razlika između želje proizvođača i realne tržišne vrednosti po kojoj se pšenica može plasirati na međunarodno tržište. On kaže da kupci bi bili zadovoljni s cenom od 16,5 dinara, dok prodavci s druge strane traže cenu iznad 18 din/kg.
Direktor Udruženja "Žita Srbije" napominje da naša zemlja, kao izvoznik pšenice, mora da se uklapa u međunarodne cene, navodeći da ni kod nas ni u svetu zasada ne postoji nijedan razlog za enormno poskupljenje pšenice. Saković zaključuje da je prema zvaničnim podacima resorsnog ministarstva kukuruz ove godine posejan na površini od oko milion hektara, suncokret na 221.735 ha, soja na 203.114, a šećerna repa na 54.183 ha.
Foto: PublicDomainPictures / Pixabay
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se gaji za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njenom zadebljanom korenu. Iz šećerne repe se dobije 16% svetske... Više [+]Izvori
Tagovi
Autor