Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srednji Banat
  • 17.09.2016. 09:00

Šećerna repa – dobar rod i dobra zarada

U Srednjobanatskom okrugu u toku je vađenje šećerne repe. Prosečan prinos je znatno veći nego lane, a proizvođači kažu da su zadovoljni i otkupnom cenom koja iznosi 4,2-4,8 din/kg.

  • 6.052
  • 1.131
  • 0

U Srednjobanatskom okrugu proizvodnja šećerne repe ove godine zasnovana je na 3.000 ha. To je manje nego lane, a "reparoši" koji tradicionalno u svom plodoredu imaju "kraljicu slasti", kažu da je ove godine, od svih ratarskih kultura, šećerna repa donela najbolji profit. Vađenje useva je u toku. Ostvaren prosečan prinos za sada je znatno veći nego lane. Proizvođači kažu da su zadovoljni i otkupnom cenom koja se kreće 4,2-4,8 din/kg.

Vađenje šećerne repe počelo neuobičajeno rano

Da li zbog straha od ponovnih velikih kiša ili da bi njivu što pre pripremili za setvu naredne kulture, ratari su šećernu repu ove godine počeli da vade neuobičajeno rano, već krajem avgusta. Zna se da se u ovoj proizvodnji najveći porast prinosa korena i šećera dešava tokom septembra i oktobra.

Vađenje šećerne repe u punom jeku

Tokom ta dva meseca prinos šećera, a to je ono što se plaća primarnim proizvođačima, poraste za 40-50%. Gotovo jedina mogućnost da se u korenu poveća prinos šećera je da se usev ranije seje, a kasnije vadi, objašnjava mr Ilija Bjelić, iz PSS Zrenjanin.

Rano vađenje slatkog korena sa organizacione tačke gledišta je opravdano jer se ovaj posao radi po suvom vremenu. Poljoprivrednici koji planiraju da na repištu poseju pšenicu imaće dovoljno vremena da urade sve potrebne pripreme za setvu. Ove sezone ima dovoljno kombajna za vađenje. Šećerane su spremne da prime repu, ali kao problem se isprečio nedostatak kamiona za transport od njive do šećerane.

"Dosadašnji rezultati su veoma dobri. Prinos je 65-75 t/ha što je znatno više od prethodnih godina kada je on bio 50t/ha. Reč je o prinosu koji je sveden na 16% šećera što je standard uzans kvaliteta. Dosadašnji rezultati pokazuju da sadržaj šećera varira 13-18%. U najvećem broju slučajeva on je 16%. Manji prinos i manju digestiju imaju usevi koji su kasnije sejani. Ranom vađenju šećerne repe pristupa se kada je setva završena u prvoj polovini marta. Kod aprilske setve usev nije dostigao tehnološku zrelost", kaže Bjelić.

"Površine od 3.000 ha pod šećernom repom su izuzetno male. Kada su punom parom radile zrenjaninska i šećerana u Srpskoj Crnji, u Srednjobanatskom okrugu "kraljica ratarskih kultura" zauzimala je 10.000-15.000 ha", ističe Ilija Bjelić iz PSS "Zrenjanin".

Važno je napomenuti i da se tehnološka zrelost šećerne repe vizuelno uočava po žutim listovima, a hemijske analize pokazuju da je digestija veća od 16%, dok je sadržaj nešećera (kalijuma, natrijuma i afla amino azota) mali. Ovo je prerađivačima primarno jer "prinos šećera u džaku" zavisi i od sadržaja nešećera.

Najveća ulaganja, ali i najveća zarada

Kontinuitet ovog posla nije narušen prošlonedeljnim kišama, a cena 4,2-4,8 din/kg odgovara i proizvođačima. Računica pokazuje da se sa ostvarenim prinosom od 65 t/ha i cenom od 4,8 din/kg dobije zarada od 312.000 din/ha. Ukoliko je sa jednog hektara izvađeno 70 tona "slatkog korena" a ostvarena je pomenuta cena, zarada je 330.000 din/ha. Ako se od tog iznosa oduzme 120.000 dinara, koliko iznosi trošak proizvodnje po hektaru, primarnom proizvođaču ostaje profit u visini od 210.000 din/ha.

Kiše nisu omele vredne ratare

Ovom rečenicom Dušan Cvijetić, iz Lazareva, objašnjava zbog čega svake godine seje šećernu repu. Iako je planirao da poveća površine pod slatkim korenom, zbog poštovanja plodoreda, one su ostale nepromenjene - 20 ha.

"Usev sam izvadio prvih septembarskih dana i ostvario sam prinos od 70 t/ha. Sadržaj šećera je 15%, a na nečistoće otpada 18%. Imao sam ugovorenu proizvodnju preko ZZ "Banatski Despotovac" i to po nešto višoj ceni - 4,85 din/kg. Sejao sam KWS hibride i uradio četiri tretmana protiv cerkospore. Ovom godinom sam i više nego zadovoljan", naglašava Cvijetić.

On dodaje da ne može da se žali ni na transport jer je njegova repa čekala samo dva dana na kamione kako bi bila transportovana u Fabriku šećera, u Kovačici. Naš domaćin kaže i da dobre prinose postiže jer redovno radi hemijske analize zemljišta, setvu kraljice slasti radi na njivama sa najkvalitetnijom zemljom i to posle kukuruza ili pšenice. Šećerna repa na istu njivu ponovo "stigne" tek posle 3-4 godine.

Šta sejati posle šećerne repe?

Ovaj plodored je apsolutno ispravan tvrdi i Ilija Bjelić iz PSS Zrenjanin. Na istu njivu šećernu repu treba sejati tek posle 3-4 godine kako zbog suzbijanja cerkospore, tako i zbog nematoda i rizomanije.

Prizma šećerne repe

A šta sejati posle ovog useva? Ako godina ima prosečnu količinu padavina, što se odnosi i na zimski i na period vegetacije, nakon šećerne repe mogu se sejati svi usevi. Ali, ukoliko je zima sušna onda se preporučuju usevi sa najjačim korenovim sistemom, poput suncokreta. Problem je u tom slučaju sejati kukuruz ili soju jer ovi usevi traže znatno veću količinu vode. Pšenica dolazi u obzir jer ima mnogo kraći period vegetacije i za godinu dana traži oko 350 litara vode po kvadratnom metru. Potrebe suncokreta su za 100 litara veće, dok je kukuruzu i soji nephodno 500-550 litara kiše po kvadratnom metru.

Veliki problem može nastati i ako se šećerna repa poseje na državne njive zato što ne postoji dobra evidencija koje su herbicide prethodni domaćini koristili. A upravo pojedina zaštitna sredstva od korova korišćena u suncokretu, kukuruzu i soji, šećernoj repi mogu napraviti velike probleme, naročito kada je godina sušna. Setva slatkog korena na tim zemljištima uopšte se ne preporučuje.

Ustupljene fotografije - PSS "Zrenjanin"


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se gaji za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njenom zadebljanom korenu. Iz šećerne repe se dobije 16% svetske... Više [+]

Tagovi

Srednji Banat Rod Prinos Zarada Šećerna repa Reparoši Kraljica slasti Ratarskih kultura Vađenje Prinos korena Prinos šećera Ilija Bjelić PSS Zrenjanin Šećerane Digestija Tehnološka zrelost Nešećeri Profit Dušan Cvijetić Lazarevo KWS


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin