Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrotehnika
  • 04.04.2015. 18:30

Setva kukuruza sa što manje rizika

Kako ostvariti veće prinose kukuruza po hektaru otkriva prof. dr Dragana Latković, direktorica Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Foto: depositphotos.com
  • 2.658
  • 126
  • 0

Na pragu smo setve kukuruza, naše najrasprostranjenije žitarice. Nauka je otkrila kritične tačke u proizvodnji, a na proizvođačima je da ih otklone primenom praktičnih rešenja i tako dobiju optimalne prinose.

Prosečan prinos kukuruza u Srbiji je 5 tona. Duplo veće, dakle, prinose od 10 i više tona, na nivou cele države imaju Belgija, Holandija i Austrija.

Za početak - analiza zemljišta

prof. dr Dragana Latković

Mnogo faktora utiče na ovu veliku razliku. Bez obzira na hroničan nedostatak novca, poljoprivrednici mogu mnogo da učine na pragu setve radi postizanja boljih prinosa. Neophodno je da za svaku njivu urade analizu zemljišta na sadržaj nitratnog oblika azota. Uzorci se uzimaju do 120 centimetara, sa dubine od 0 do 30, 30 do 60, 60 do 90 i 90 do 120 centimetara. Zemljište se može analizirati u poljoprivrednim stručnim službama i u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, a rezultati se čekaju nekoliko dana. Direktorica Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu prof. dr Dragana Latković, objašnjava koje važne podatke dobijaju poljoprivrednici. "Na osnovu rasporeda nitratnog azota po dubini i na osnovu količine zimskih padavina, odredićemo koja će to biti gustina setve i kako đubriti", ističe Latković.

Kako odrediti gustinu setve?

U zemljištu ima dovoljno zalihe vode. Na osnovu analiza koje je radio Departman za ratarstvo, raspored nitratnog azota u zemljištu je dobar. Drugim rečima, sadržaj nitratnog azota u površinskom sloju je relativno mali, a najveći je u sloju od 30 do 60 i 60 do 90 centimetara. To je dobro, pošto će se koren kukuruza pravilno razviti. Kada potroši azot iz površinskog sloja, razvijaće se u dublje slojeve. Takav će dočekati eventualne suše u junu i julu kada će moći da koristi hranjive materije i vodu iz dubljih slojeva. Prof. dr Dragana Latković objašnjava kako odrediti gustinu setve na osnovu sadržaja nitratnog oblika azota u zemljištu.

"Ako je raspored nitratnog azota dobar, tj. da se najveće količine azota nalaze u sloju od 30 do 60 i 60 do 90 centimetara, onda je preporuka ići sa onom gustinom hibrida koja je preporučena za taj hibrid i za taj region. Ako je raspored nitratnog azota na nekim parcelama nepovoljan, što znači da se veće količine nalaze u površinskom sloju, onda gustinu setve treba smanjiti. Mi preporučujemo da to bude 10% s obzirom na činenicu da je zaliha zimske vlage dobra."

Nije zgoreg podsetiti na još neke agronomske osnove u proizvodnji kukuruza. Temperatura zemljišta na dubini setvenog sloja treba da bude 10 stepeni, dubina setve je oko 6 cm, a kukuruz se seje celog aprila.

Prednosti rane setve tj. do polovine aprila su:

  • ranije nicanje
  • ranije svilanje
  • manji uticaj suše
  • sporiji rast
  • niže biljke
  • dublji korenov sistem
  • moguća gušća setva.

Nedostaci su:

  • dug period od setve do nicanja
  • napad gljivičnih oboljenja
  • moguće oštećenja od mraza.

Stručnjaci preporučuju da se kukuruz sukcesivno seje zbog pristizanja i to:

  • u I. dekadi 15-20%
  • u II. dekadi 50-60%
  • u III. dekadi 20-35%.

Gustina setve srednje ranih hibrida je 55-60.000 biljaka po hektaru, srednje kasnih 50-55.000 i kasnih 45-50.000. Gušće se seju hibridi sa kraćom vegetacijom, oni u navodnjavanju, kao i hibridi koji se gaje na plodnijim zemljištima. Radi sigurnosti proizvodnje treba gajiti više hibrida raznih grupa zrenja, zbog različitih klimatskih uslova u pojedinim godinama, lakše organizacije posla i obezbeđenja optimalnih agrotehničkih rokova za setvu kultura kojima je kukuruz predusev.

Foto: depositphotos.com; branex


Tagovi

Setva kukuruza Dragana Latković Hibrid Azot Prosečni prinosi Dragana Latković Poljoprivredni fakultet Novi Sad Analiza zemljišta Dubina setve Agrotehnički rokovi Klimatski uveti Vegetacija Navodnjavanje


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić