Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srednji Banat
  • 10.04.2016. 12:00

Setva šećerne repe pri kraju

U Srbiji ove godine pod šećernom repom blizu 70.000 hektara. U Srednjobanatskom okrugu još uvek se ne zna koliko proizvođača se i na kojim površinama odlučilo za setvu ove industrijske biljke.

  • 850
  • 87
  • 0

U Srbiji je ove godine proizvodnja šećerne repe ugovorena na 67.000 hektara. To je više nego prošle godine.

Treba uzeti u obzir i činjenicu da se neki poljoprivredni proizvođači opredeljuju da ovu ratarsku kulturu zaseju samostalno, bez ugovora sa nekom od šećerana, tako da će te površine biti i veće.

Srednjebanatski ratari se dvoumili do kraja

Pod šećernom repom u srednjem Banatu prošle godine bilo je 3.360 hektara, što je za 502 hektara manje nego 2014. godine. Najveće smanjenje površina zabeleženo je u opštini Žitište, a povećanje u atarima opštine Novi Bečej. Prošlogodišnji prosečan prinos u ovom regionu bio je 45 t/ha, što nije ni blizu rodu iz 2014. godine kada je u proseku sa jednog hektara vađeno 66,7 t/ha.

Ovog proleća srednjobanatski ratari su se do poslednjeg trenutka dvoumili da li će se kraljica ratarskih kultura naći na njihovim njivama. Optimalni rokovi za setvu su prošli, a očekuje se da će ovaj posao biti završen do kraja sedmice. Još uvek nema tačnih podataka koliko proizvođača i na kojim površinama je zasejalo šećernu repu u pet opština Srednjobanatskog okruga.

Tradicionalni "reparoši" ostaju verni ovom usevu

Setva repe
Setva šećerne repe

Rajko Šabić iz Lazareva zajedno sa sinom obrađuje 54 hektara zemlje. Pod pšenicom ima 10 hektara, manje površine je predvideo za kukuruz, suncokret i pasulj, a počasno mesto na njegovim njivama ipak ima šećerna repa. Završio je setvu na 32 hektara i usev je u fazi nicanja.

"Šećernu repu sejem godinama i zadovoljan sam i ostvarenim prinosom i zaradom. Opredeljen sam za KWS-ovo seme i ne menjam sortiment jer se pokazao kao dobar, i u pogledu roda i u pogledu digestije. Proizvodnju sam ugovorio sa "TE TO" Senta po ceni od 4,10 dinara za kilogram. Tome se dodaju i premije za postizanje veće količine saharoze u repi, tako da ću kilogram slatkog gorena prodati za 4,20 do 4,50 dinara. Ovom cenom sam zadovoljan, mada nemam ništa protiv da bude korigovana, te da kilogram šećerne repe košta 5 dinara", kaže Šabić.

Da li će "TE TO" menjati uslove ugovora?

Naš domaćin iz Lazareva kaže da poslednjih šest godina sarađuje sa senćanskom šećeranom i da je tom saradnom zadovoljan. "TE TO" je ove godine ugovorila proizvodnju na 12.000 hektara, ali je takođe i postala deo kompanije "Sunoko" zajedno sa šećeranama u Pećincima, Kovačici i Vrbasu. Kompanija "Sunoko", odnosno "MK grupa", koja je najveći proizvođač šećera u Srbiji, nedavno je AD Fabriku šećera "TE TO" Senta kupila od italijanske kompanije "SFIR".

U kompaniji "Sunoko" kažu da su ove godine ugovorili proizvodnju šećerne repe na 55.000 hektara, što je za 15.000 hektara više nego lane. Setva je gotovo privedena kraju, a uvećane površine pod slatkim korenom značiće i veću proizvodnju šećera. To znači da će ove namirnice biti dovoljno i za domaće potrebe i za izvoz. Ova je kompanija uslove ugovaranja, cenu od 35 evra za tonu repe, objavio još ne početku prošle kampanje. To je jedan od razloga za povećanje površina pod ovom ratarskom kulturom. Ovakva cena šećerne repe primarnim proizvođačima donosi lepu zaradu od 800 do 1.000 evra po hektaru.

Da li će biti izmena skolpljenih ugovora senćanske šećerane sa proizvođačima, s obzirom na to da se uslovi razlikuju od onih koje je "Sunoko" sklopio sa poljoprivrednicima, još uvek se ne zna.

Više rada, veća zarada

Poljoprivrednik Rajko Šabić kaže da proizvodnja šećerne repe donosi veću zaradu, ali iziskuje i više rada. Isplativost posebno sada dolazi do izražaja jer su cene žitarica izuzetno niske. Proizvodnju kraljice ratarskih kultura individualni poljoprivredni proizvođači najčešće direktno dogovaraju sa šećeranama. To potvrđuju i u ZZ "Zrenjanin".

"S obzirom na to da mi funkcionišemo po principu kooperacije, trenutno nam je primarna delatnost nabavka repromaterijala za biljnu proizvodnju. Naši zadrugari i kooperanti tradicionalno naručuju seme kukuruza i suncokreta, veštačko đubrivo i sredstva za zaštitu bilja. Godinama unazad niko nije pokazao interesovanje za seme šećerne repe, te ono i nije u našoj ponudi. Od kako ne postoji zrenjaninska Fabrika šećera, zainteresovanost poljoprivrednika za proizvodnju ove biljne kulture je bivala sve manja. Sada smo u situaciju da je i nema", objašnjava Vasa Banč, agronom u ZZ "Zrenjanin".

Ima i drugačijih primera. Na imanju "Zlatica" slatki koren je zasejan na 635 hektara, što je za 100 hektara više nego prošle godine. Na njivama AD "Banatski Despotovac" za setvu šećerne repe rezervisano je oko 300 hektara.

Manji rod sa svakim danom kašnjenja setve

Uslovi za setvu šećerne repe su relativno dobri, može se reći i bolji nego prethodnih godina. Svega nekoliko dana nas deli od završetka ovog posla. "S obzirom na to da smo ovog proleća imali temperature vazduha iznad prosečnih vrednosti za ovo doba godine, optimalni uslovi za setvu šećerne repe bili su veoma dobri. Na njivama poljoprivrednika koji su ispoštovali setveni rok usev je ili u fazi nicanja ili je već nikao. Sada je jako toplo za setvu slatkog korena. Može da se seje, ali je i vlaga u zemljištu manja od potrebne, što već menja situaciju. Poljoprivrednici treba da znaju da svaki dan kašnjenja setve šećerne repe umanjuje prinos za 300 do 500 kg po hektaru. Kada se ova količina pomnoži sa brojem dana kojima su probijeni setveni rokovi, dobije se cifra koja nije zanemarljiva", objašnjava Ilija Bjelić, savetodavac PSS Zrenjanin.

Meteorolozi su najavili kraći kišni period narednih dana čemu se poljoprivrednici raduju. Padavine bi dobro došle srednjobanatskim njivama jer bi nove kiše nadomestile nedostatak vlage u zemljištu. Posejanom slatkom korenu, kao i onom koji je već nikao, kiša bi izuzetno prijala. Valja napomenuti ono što iskusni proizvođači znaju, da su najbolji predusevi za šećernu repu sva strna žita i soja. To je, između ostalog, najbolja preventiva za zaštitu od bolesti karakterističnih za šećernu repu.


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se gaji za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njenom zadebljanom korenu. Iz šećerne repe se dobije 16% svetske... Više [+]

Tagovi

Srednji Banat Šećerna repa Srbija Poljoprivredni proizvođači Kraljica ratarskih kultura Rajko Šabić Lazarevo KWS Rod Digestija TE TO Senta Sunoko Pećinci Kovačica Vrbas MK grupa Fabrika Šećera ZZ "Zrenjanin" Vasa Banč Zlatica


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin