Osim na kukuruzu, štetu pravi i na suncokretu, duvanu i šećernoj repi.
Rast i razvoj mladih biljaka kukuruza usporen je zbog vremena koje je nakon setve bilo hladnije u odnosu na prosek. Niske temperature dovele su do oštećenja u vidu grizotina oblika polumeseca na krajevima listova, a što uzrokuje siva kukuruzna pipa, upozoravaju iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.
Poznato je da je preventivna mera u smanjenju ove štetočine sprovođenje pravilnog plodoreda što znači da se kukuruz na istoj površini ne bi smeo uzgajati uzastopno tri ili više godina.
Ali, ako je došlo do pojave štetočina, kontrolu parcela na njegovu prisutnost potrebno je obavljati u periodu od nicanja kukuruza pa do faze kada biljke imaju četiri-pet listova.
"Kritičan broj za odluku sprovođenja insekticidnog tretmana ovog štetnog organizma je 3-5/m² ili posmatranjem oštećenja lisne površine prilikom čega je granica sprovođenja tretmana kada je oštećeno 20 odsto lisne mase", objašnjava diplomirani inženjer agronomije Suzana Pajić.
Siva kukuruzna pipa (Tanymecus dilaticollis Gyll.), insekt je koji najviše štete pravi na ovoj ratarskoj kulturi, ali napada i druge poput suncokreta, duvana i šećerne repe.
Imago je dug pet do osam milimetara, sive je boje, ovalno je izduženog tela, kao i glave koja je na vrhu preobražna u rilo. Larva joj je bele boje, bez nogu, savijena u luk, dužine pet do šest milimetara, piše Marija Ivezić u svojoj knjizi Entomologija: Insekti i ostale štetočine u ratarstvu.
Pipa prezimljuje u stadiju imaga na 15-50 cm dubine zemljišta, na poljima gde je i prethodne godine bio posejan kukuruz, što je potvrda da je plodored najbolja preventivna mera protiv ovog štetočina. Svoje zimsko skrovište napušta u proleće, kada se površinski sloj zemljišta zagreje na 5-10°C što je najčešće u aprilu. Ali, kako je ove godine taj mesec bio vrlo hladan, i pipa je, očigledno, prolongirala izlazak.
A čim izađe, odmah se počinje vrlo intenzivno hraniti, naročito u jutarnjim i poslepodnevnim satima. Kada je najtoplije, skriva se ispod grudica zemljišta.
Ženka sive kukuruzne pipe jaja odlaže na dubini od jednog do tri centimetra blizu stabljike kako bi izlegla larva bila blizu hrane. Jedna ženka snese oko 300 jaja, navodi se u literaturi.
Štetu pravi odrasli insekt - imago, tako što izgriza lišće mladih biljaka kukuruza, a ona je posebno značajna i vidljiva ako masovna pojava štetočina usledi u razdoblju između nicanja i formiranja jednog do dva lista. Takva se situacija, kako piše Ivezić, obično događa kada posle setve nastupi toplo i suvo vreme koje ovom insektu najviše odgovara.
Primena insekticida, naglašava, opravdana je kada se utvrde štete na 50 odsto biljaka ili kada je oštećeno više od 20 odsto lisne površine u razvojnom stadiju jednog do dva lista kukuruza.
Za informacije koje sredstvo koristiti najbolje se obratiti nekome iz stručnih službi.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka