Kulture sa dubokim korenjem bi trebalo smeniti one s kratkim. Povrtarske se obično smenjuju u period od tri do sedam godina.
Ugledni profesor fitofarmacije, akademik, pokojni prof. dr Vskrsija Janjić, govorio je da je "plodored najjeftiniji pesticid" i zaista je tako. Zašto ja važna smena kultura? Dakle, plodored predstavlja sistem biljne proizvodnje kojim se primenjuje redosled u gajenju biljaka na određenoj površini kako u vremenu tako i u prostoru.
Na taj način težimo ka održavanju biološke ravnoteže koja vlada u ekosistemu i prirodnim biocenozama pa samim tim i utičemo i na biodiverzitet - raznovrsnost živog sveta na planeti. Monokultura je proizvodnja jedne kulture, više godina, na istom zemljištu, što je ranije bio čest slučaj kod nas. Njome narušavamo strukturu zemljišta i utičemo na njegovu plodnost.
Plodored, dakle, predstavlja plan biljne proizvodnje i iskorišćavanje klime i zemljišta na najbolji način putem gajenih biljaka. Podrazumeva organizovanu smenu, odnosno izmenu kultura na istom zemljištu. To je praksa uzgoja niza različitih vrsta useva na istom području kroz više vegetacijskih sezona. Obeležja su mu vremenska i prostorna izmena useva te ugar, odnosno odmaranje zemljišta, stoga u njegove elemente možemo svrstati:
Plodosmena je vremenska izmena useva u kojoj se na istoj površini svake godine uzgaja druga kultura. Prostorna izmena useva znači podelu uzgojnih površina na polja, u kojoj se jedan usev na neko polje ponovo seje nakon određenog vremena. Ugar ili odmaranje zemljišta u savremenoj, intenzivnoj proizvodnji se ne primenjuje i nezamisliv je. Razlozi uvođenja plodoreda su sprečavanje jednostranog iscrpljivanja i izvlačenja hraniva iz zemljišta, te sprečavanja pojave i zadržavanja uzročnika bolesti.
Ovaj sistem proizvodnje ratarskih i povrtarskih kultura na gajenim površinama, u kojem se na poljoprivrednom gazdinstvu tokom više godina po određenom redosledu smenjuju usevi, uključuje više agrotehničkih, ekonomskih i organizacionih mera. U agroekološkom smislu bi trebalo nadoknaditi ravnotežu prirodnih biljnih zajednica. Kada je pravilan, ima višestruk značaj na različite aspekte poljoprivredne proizvodnje.
Planiranjem i rotacijom kultura održava se:
Kulture sa dubokim korenjem bi trebalo smeniti one sa kratkim. Povrtarske se obično smenjuju u period od tri do sedam godina. Ako bi se uzgoj nekog useva gajio u monokulturi, ostvarivali bi se niži prinosi i gubilo bi se na kvalitetu. Smenjuju se kulture sa većom i manjom biomasom korenja tako se obezbeđuje dobra prozračnost, struktura i oceditost zemljišta.
Zakorovljenost se smanjuje smenom jarih i ozimih useva. Što se tiče povrtarskih kultura ne treba gajiti jednu za drugom iz iste porodice jer se podrazumeva da će naslediti iste štetočine i iste bolesti koje su bile prisutne na prethodnoj kulturi.
Tagovi
Autorka