Milan Živanović, iskusni poljoprivrednik iz sela Lužnice, kod Kragujevca, ne pamti goru godinu za pšenicu. Kvalitet zrna je loš, a ponuđena cena je od 9 do 12 dinara za kilogram. Zato će sav rod sa njegovih 8 hektara otići u stočnu hranu, a brašno za hleb moraće da kupuju.
Žetva pšenice, u Šumadiji još nije završena. Na njivama je od atara do atara ostala otprilike trećina nepožnjevene pšenice od ukupno 20.000 hektara. Loše vreme i česte kiše otežavaju žetvu sa preostalih površina, a na pojedinim parcelama došlo je i do klijanja zbog velike vlažnosti. I poljoprivrednici i stručnjaci se slažu s tim da je 2018. zla godina za ovu ratarsku kulturu.
Milan Živadinović, iz Lužnica, kod Kragujevca iskusni je ratar koji se ceo život bavi poljoprivredom. Uspeo je između obilnih kiša da skine pšenicu sa 8 hektara, ali kaže da ne pamti goru godinu. Zrno je, kaže, lošeg kvaliteta i izgubio je sigurno oko 2 tone prinosa po hektaru.
"Kod mene je bilo negde oko 5 tona po hektaru, a trebalo je mnogo više, sigurno od 7 do 8 tona. Osim što sam izgubio na količini, kvalitet zrna je loš. Nudi se cena od 9 do 12 dinara. Zato će u ovoj situaciji najviše koristi imati proizvođači koncentrata. Mi ćemo je sami koristiti za ishranu stoke jer zrno nije ni za hlebno brašno. Čak ćemo morati i za hleb da kupujemo brašno", kaže Živadinović.
Milan je uspeo da unese pšenicu u ambare. Sada mu preostaje samo da proverava da zrno nije uhvatila vlaga. Skladišti je na debljini od 1 - 1,2 metra i za sada, na sreću, nema vlage. Međutim, mnogi ratari u Šumadiji na njivama nemaju ništa, naročito ako sada žanju. "Udarila je i trava, poponac je uhvatio odozgo i na mnogim mestima ne može ništa da se požnje", objašnjava Živanović.
I u Poljoprivrednoj savetodavnoj stručnoj službi u Kragujevcu potvrđuju da su ostale nepožnjevene parcele na oko 30%, a taj procenat varira od sela, područja, od atara do atara. Kvalitet zrna je nizak za mlinsko-pekarsku industriju i na granici je upotrebljivosti. Kažu da zrno u Šumadiji ove godine nema kvalitet za pekarsku industriju, odnosno za kvalitetan beli hleb.
"Biće to na granici kvaliteta, ali za stočnu hranu moći da se koristi. Može da se koristi i za ljudsku upotrebu, ali naravno uz smanjenje dohotka pekarima, odnosno mlinarskoj industriji", tvrdi Dobrivoje Popović, savetodavac za ratarstvo.
Zlu sudbinu ove godine izbegao je ječam čija je žetva počela ranije, još početkom juna. Tako je ova žitarica skinuta sa njiva pre kišnog perioda, koji i danas sprečava završetak žetve pšenice, koja umesto desetak dana, traje već više od jednog meseca.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka