Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ozimi usevi
  • 07.12.2019. 12:00

Svega oko 30 odsto pšenice u optimalnoj fazi nicanja

Oko 30 odsto useva pšenice, kao najvažnijeg ozimog useva, trenutno se nalazi u optimalnoj fazi, dok je najveći deo ove žitarice u fazi nicanja i to jedan do dva lista što nije dovoljno za prezimljavanje, ocenjuje Jovan Crnobarac sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Foto: Depositphotos/Voyagerix/ilustracija
  • 556
  • 51
  • 0

Jovan Crnobarac podseća da je, zbog sušnog perioda u septembru, relativno mali broj površina posejan u optimalnom roku do 10. oktobra. Ipak, krajem oktobra i početkom novembra posejano je još dosta površina pod ovom ratarskom kulturom, te trenutno ona zauzima oko 500.000 hektara. To, kako kaže naš sagovornik, omogućava dovoljnu količinu hlebnog žita, pa se, dodaje, može računati i na izvoz.

Manji ovogodišnji rod i izvoz pšenice i brašna

Postepeno zahlađenje omogućiće pripremu preostalih useva pšenice za zimu

On ocenjuje da će usevi koji su kasnije posejani imati šanse da se pripreme za zimu, ukoliko se nastavi postepeno zahlađenje i ukoliko zima bude blaga.

"Ti usevi će moći polako da se pripreme za zimu, mada će se njihovo nicanje kasnije odraziti na to da u prolećnom delu vegetacije imaju ubrzani rast, što može da utiče na smanjenje prinosa. Sve u svemu, pšenica je u relativno dobrom stanju ukoliko se uzmu u obzir vremenski uslovi koji su bili u septembru. Međutim, jako je raznolika faza razvoja useva, koji su početkom oktobra sejani, koji su već nikli, a imamo dosta useva koji su tek u fazi nicanja što nije baš optimalno. Ako bude blaga zima i ti usevi imaju šansu da prežive i da daju dobre prinose," ocenjuje Crnobarac.

Kada je u pitanju kvalitet useva koji stižu na proleće i u rano leto, kaže da je još uvek rano govoriti o tome, ali ukazuje šta može uticati na ostvarivanje dobrog kvaliteta.

"Kvalitet je određen značajno sortom koja je sejana i jedan od glavnih faktora za dobar kvalitet je đubrenje. U tom smislu bi trebalo voditi računa o prolećnoj prihrani odnosno uvesti tu takozvanu treću prihranu u fazi klasanja, kada se folijarno preko lista primenjuje azotno đubrivo koje prvenstveno utiče na kvalitet, odnosno sadržaj belančevina," ukazuje Crnobarac.

Galetin: Sve preventivne mere sprovesti u toku jeseni

Osvrnuvši se na ozime useve koji su stigli ove godine u proleće i jesen, agrarni analitičar Žarko Galetin, u razgovoru za naš portal, ocenjuje da kvalitet nije bio zadovoljavajući.

"Naši poljoprivredni proizvođači i dalje pristupaju u velikoj meri usevima, kao usevima koji odmaraju zemlju zbog plodoreda u pripremi za neku intenzivniju kulturu sledeće godine. Taj ceh smo mi platili veoma žestoko upravo ove godine. Imali smo ozbiljan problem baš zbog tog lošeg pristupa agrotehnike u obradi i u uzgoju pšenice jer smo dobili, sa aspekta prinosa jedan solidan prinos od 4 do 4,5 tona po hektaru, ali smo imali veoma lošu pšenicu sa aspekta kvaliteta," ocenjuje Galetin.

Crnobarac dodaje da je bitno da se pšenica štiti od bolesti koje, kako kaže, mogu u značajnoj meri da naruše kvalitet pšenice i u tom smislu, ta zaštita omogućava i bolje prinose, ali i bolji kvalitet pšenice.

Savetuje poljoprivrednicima da se, pre primene zaštite konsultuju sa stručnjacima i primene njihove savete. Savet proizvođačima je, ističe, svakako da sve preventivne mere sprovedu u toku jeseni. Dodaje da se u toku zime ništa ne može uraditi i da treba sačekati proleća kada, napominje treba čim otopli ući u polje i primeniti odgovarajuće agrotehničke mere i zaštititi đubrivom zemljište ukoliko to nije u dovoljnoj meri urađeno u jesen.

Slab izvoz i pad cene pšenice smanjili potražnju za tom žitaricom

U narednim godinama neće biti značajnijih promena cena pšenice

Galetin navodi da, iako kvalitet pšenice nije bio zadovoljavajući, njenom cenom poljoprivrednici mogu biti zadovoljni ove godine.

"Ako posmatramo samo ozime useve, pšenicu i ječam i ostale, čija se setva obavlja u vreme jeseni, možemo konstatovati da je ekonomska 2018/2019. godina sa aspekta tržišta bila relativno zadovoljavajuća. Kad to kažem mislim pre svega na pšenicu koja je u maju mesecu 2019. imala apsolutni cenovni rekord u poslednjih pet godina. To je bila neka cena oko 23,5-24 dinara po kilogramu. Sa tog aspekta, pšenicom naši poljoprivredni proizvođači ne bi smeli da budu nezadovoljni, tim pre što prošlogodišnji rod pšenice nije bio toliko loš kao što se to u javnosti predstavljalo sa nekih 4,3-4,4 tone po hektaru. Mislim da poljoprivredni proizvođači koji su ostvarili taj prosečan prinos mogu da budu relativno zadovoljni ovom cenom," navodi Galetin.

Ipak, dodaje da sa izvozom pšenice i nije bila baš najbolja situacija. Kako navodi, podaci o izvozu za prva dva, tri meseca ekonomske godine u 2019. u odnosu na prethodnu su pokazali višestruko manji izvoz pšenice na inostrano tržište.

“Ta pšenica ne zadovoljava kriterijume i zahteve tog tržišta sa aspekta kvaliteta. Veoma ozbiljno se pokrenula i priča o zdravstvenoj ispravnosti pšenice, o prisustvu DON toksina. Država to negira i najnoviji nalazi sa državnih nekih koltronih izveštaja idu u pravcu da mi nemamo zaraženu pšenicu. Međutim, na egipatsko tržište, koje je otvoreno međudržavnim sporazumima između Srbije i Egipta o izvozu pšenice, nije izvezen nijedan kilogram pšenice. Jednostavno, platili smo ceh tom lošem pristupu agrotehnike. Nezapamćeno je da smo mi ove godine jula meseca 2019. sve do početka novembra imali cenu pšenice koja je bila veća u jeku žetve kada je pritisak ponude najveći, kada je cena pšenice i istorijski posmatrano uvek bila najniža. Mi smo sada četiri meseca posle toga imali nižu cenu pšenice nego što je ona bila u vreme žetve. To samo govori da pšenica nije bila konkurentna roba," ukazuje Galetin.

Iako je cena pšenice početkom novembra pala u odnosu na period žetve, u poslednjih nekoliko nedelja, dodaje Galetin, uspela je da se oporavi. Prema njegovom mišljenju, na tržištu primarnih ratarskih proizvoda ne možemo očekivati nikakve spektakularne promene u smislu nekog značajnijeg cenovnog proboja.

Posmatrajući svetske bilanse i pšenice i kukuruza, navodi da nema velikog prostora za značajniji cenovni proboj i za povećanje cena tim pre što su, po njegovim rečima, na severnoj hemisferi izdefinisani proizvodno-potrošni bilansi, a kada imamo taj podatak sa severne hemisfere na kojoj se proizvodi oko 70 odsto žitarica u celom svetu onda imamo podatke i za ceo svet, ocenjuje Galetin.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usev, a njome je zasejana ¼ obradivih površina na svetu. Pšenični hleb osnovna... Više [+]

Tagovi

Ozimi usevi Pšenica Izvoz pšenice Uvoz pšenice Cena pšenice Jovan Crnobarac Žarko Galetin


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.