U zemlji u kojoj je pristup poljima često težak za traktore, pa čak i avione, dronovi pokazuju veliki potencijal.
Na farmama u maloj državi Salvador u Srednjoj Americi mnoga polja (uglavnom šećerna trska), tretiraju se uz pomoć dronova. Velike letelice sа 20-litarskim rezervoarima za đubrivo ili pesticide prate unapred mapirane rute i prskaju useve u skladu sa njima.
U zemlji u kojoj je pristup poljima često težak za traktore, pa čak i avione, dronovi pokazuju veliki potencijal. Nik Navratil (Nick Nawratil) iz kompanije Hylio smatra da bi se upotrebom dronova prinosi mogli poboljšati za nekoliko desetina procenata, piše BBC.
Trenutno, najveći deo tretiranja na farmama u Salvadoru temelji se na eksperimentima, a ova kompanija ih obavlja puno. Navratil kaže da tokom jednog prepodneva mogu da tretiraju i do 40 hektara površine. Videli su i koliko brzo šećerna trska, koja može da dostigne 6 m ili više, može da naraste nakon ovakvog raspršivanja đubriva.
Pozitivna iskustva stižu i iz drugih krajeva sveta, pa je tako jedan južnoafrički farmer nedavno izjavio da se korišćenjem drona na njegovoj farmi smanjila upotreba pesticida za 30%, a velika francuska poljoprivredna zadruga Ocealia zabeležila je prosečni porast prinosa od 10%, tvrde iz kompanije.
Ta poboljšana efikasnost mogla bi da utiče na smanjenje prekomerne upotrebe pesticida i đubriva, što negativno utiče na bioraznolikost i podzemne vode.
Za zemlje u razvoju u visoko konkurentnom svetskom poljoprivrednom tržištu, dronovi su sve primamljiviji. Na Filipinima je nedavno objavljeno da će testirati dronove na 5.000 hektara poljoprivrednih površina za prskanje useva. U Indiji se sprovodi sličan pilot projekat na farmama pamuka.
Postoje mnoge tehnološke kompanije koje tvrde da njihovi poljoprivredni sistemi temeljeni na dronu mogu da povećaju prinos poljoprivrednika - među njima i kompanije PrecisionHawk i Airinov u Francuskoj.
U Airinovom slučaju, multispektralne kamere koriste se za analizu apsorpcije azota u pojedinim stadijumima razvoja useva, prikazane na takozvanoj Zadoks skali. To pomaže poljoprivrednicima da odrede najbolje vreme za dodavanje đubriva i gde je to najpotrebnije, smanjujući potrošnju tog skupog resursa. Multispektralni senzori mogu da snime nevidljive talasne dužine, kao što su infracrveno zračenje i ultraljubičasto svetlo, ali i vidljivu svetlost, što im omogućuje da prepoznaju nedostatak hranjivih materija, oštećenja od štetočina i nedostatak vode.
Kompanija poljoprivrednicima nudi mogućnost pretvaranja snimke sa dronova u 3D karte svojih polja, kako bi pokazali kako voda može da prođe kroz njih - što je korisno pri određivanju kako poplave ili oticanje vode mogu da utiču na useve i zemljište.
Nedavni projekat u Brazilu upotrebio je sistem za otkrivanje šteta od stonoga na biljkama, prikazujući gde je tačno na terenu bio problem.
Dronovi mogu biti automatizovani, ali i dalje zahtevaju ljudsku ruku za vođenje, programiranje i servis, što povećava troškove. Navratil kaže da se u Salvadoru kompanija Hylio oslanja na ljudski rad, čime pomažu opstanku radnih mesta: "Mi obučavamo meštane, a oni postaju operateri na njima", kaže on.
Tagovi
Autorka