Pretraživanje tekstova
Njihovom ishranom stvaraju se lako uočljive "gole" oaze u polju. Tokom zime ove štetočine ne hiberniraju već samo usporavaju svoju aktivnost.
Na području delovanja RC Pirot, prilikom obilaska useva ozimih strnih žita, registrovano je prisustvo aktivnih rupa glodara, poljske voluharice (Microtus arvalis) i poljskog miša (Apodemus sylvaticus), navodi se u saopštenju Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja.
Pomenute štetočine u ozimim usevima pričinjavaju štete od setve pa sve do žetve, hraneći se zrnevljem i klijancima, čime utiču na smanjenje prinosa za narednu godinu. Njihovom ishranom stvaraju se lako uočljive "gole" oaze u polju. Tokom zime ove štetočine ne hiberniraju već samo usporavaju svoju aktivnost.
Preporuka proizvođačima je da obiđu svoje useve i da prate prisustvo glodara. Prag štetnosti za poljsku voluharicu iznosi 10 do 500 aktivnih rupa po hektaru, dok je za poljskog miša prag štetnosti 10 do 50 aktivnih rupa.
Agrotehničke mere vrlo značajno utiču na smanjenje populacije glodara i njima se treba dati prednost. Blagovremena žetva sa što manje osipanja zrna, zaoravanje strništa, uništavanje korova, duboko oranje, su od vrlo velikog značaja.
Ukoliko brojnost glodara ipak pređe prag štetnosti, potrebno je uključiti hemijske mere borbe, koje podrazumevaju primenu registrovanih mamaka u rupe. Rupe sa mamcima potrebno je dobro zatpati zemljom kako bi se izbeglo trovanje divljači i stoke.
Ove štetočine karakteriše brzo prenamnožavanje, naročito u ovako povoljnim vremenskim uslovima, zato je potrebno na vreme redukovati njihovu brojnost. Podsetimo, 2019. godine došlo je do njihovog prenamnožavanja, kome je doprinela velika suša, pa i topla jesen. Iako stručnjaci navode da treba reagovati ukoliko se po hektaru uoči oko 200 rupa, iskustvo poljoprivrednika pokazuje da je potrebno i pre toga primeniti hemijsko suzbijanje glodara jer jedan par miševa u toku samo jedne godine može da napravi i po nekoliko hiljada potomaka
Izvori
Prognozno-izveštajna služba zaštite bilja
Tagovi
Glodari Miševi Voluharice Štete na usevima Prognozno-izveštajna služba
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.