Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plodnost zemljišta
  • 04.04.2017. 10:30

Zabrinjavajući nivo humusa na srpskim njivama

Zbog intenzivne ratarske proizvodnje nivo organskih materija u zemljištu u Srbiji godinama opada. Stručnjaci tvrde da je najlošije stanje s humusom, čiji nivo preti da padne ispod zabrinjavajućih tri odsto.

Foto: hansbenn / Pixabay
  • 2.437
  • 276
  • 0

Plodnost oranica u Srbiji, a naročito u Vojvodini je na zabrinjavajuće niskom nivou. Ovo su rezultati koje su u poslednjih mesec dana izneli stručnjaci za analizu zemljišta. Blic prenosi da je naročito alarmantan nivo humusa u zemljištu, koji je, kako tvrde stručnjaci, već sada ispod 3%, odnosno na granici optimalnog. Prema njihovim rečima, ukoliko se nešto uskoro ne promeni, zbog drastičnog opadanja organske materije, a pre svega humusa, naše njive bi uskoro mogle postati neplodne.

Vasin: Srbiji preti trajno osiromašenje zemljišta

Pre nego što je u Vojvodini počela intenzivna ratarska proizvodnja, u drugoj polovini 20. veka, nivo organske materije bio je iznad 5%, dok je u poslednje dve decenije sa 3,5% pao na samo 3%. Rukovodilac Laboratorije za zemljište i agroekologiju dr Jovica Vasin kaže da je sada krajnji trenutak da država shvati ozbiljnost i posledice ovog problema i da što pre reaguje, jer nam preti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta.

Uprkos primeni agrotehnike prinos ponegde opada

Vasin tvrdi da bi izostanak reakcije mogao da ima nesagledive i nenadoknadive posledice, dodavši da u slučaju najgoreg scenarija Vojvodinu više nećemo moći da zovemo ni žitnicom Srbije, a kamoli Evrope. On naglašava da se negativni efekti već sada osećaju, jer uprkos tome što se primenjuje puna agrotehnika na pojedinim njivama prinos opada.

Opadanje organske materije je dugotrajan proces, koji možda trenutno ne primećujemo, ali koji bi u budućnosti mogao da nam uništi poljoprivredu.

Stajnjak se vrlo retko koristi

Jovan Vasin objašnjava da je gotovo 75% oranica u Pokrajini pokriveno černozemom i ritskom crnicom. U drugoj polovini prošlog veka sadržaj organske materije u crnici iznosio je preko 5%. Međutim, trenutno u Vojvodini imamo samo 1% površina s tolikim procentom humusa.

Ovakvo stanje ne ostavlja posledice samo na ratarstvo. Vasin ističe da je u poslednje tri decenije značajno smanjen i stočni fond. Na taj načim se već dugo njive u Srbiji ne đubre stajnjakom, nego mineralnim đubrivima. S druge strane, žetveni ostaci se pale ili se odnose sa parcela. On objašnjava da se tako iz zemljišta više iznosi organskih materija, nego što se đubrenjem unosi.

Žetveni ostaci, zeleni otpad i stajnjak moguća rešenja problema

Stručnjaci objašnjavaju da bi se za početak stanje moglo popraviti samim zaoravanjem žetvenih ostataka. Međutim, postoje i alternativni načini, to jest da se "zeleni otpad" iz gradova razbacuje po njivama, umesto da završava na smetlištima. Jedno od rešenja je i subvencionisanje stočarstva radi proizvodnje negovanog stajnjaka, koje državu ne bi mnogo koštalo, a znatno bi doprinelo oparavku zemljišta.

Foto: hansbenn / Pixabay


Izvori

Blic


Tagovi

Zemljište Poljoprivreda Ratarstvo Plodnost Humus Organska materija Vojvodina Srbija Analiza zemljišta Jovica Vasin


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu