Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Jesenja setva
  • 23.10.2017. 10:00

Zaštita ozimih žitarica od korova

Pravovremena zaštita ozimih žitarica poboljšava kvalitet i kvantitet roda.

Foto: Hans / Pixabay
  • 2.741
  • 157
  • 0

Optimalni su rokovi za setvu ozimih žitarica i treba se pridržavati dobre poljoprivredne prakse. Potrebno je osigurati setvu čistog semena, plodored, pravovremenu i kvalitetnu obradu zemljišta sa optimalnom gustoćom sklopa i uravnoteženim đubrenjem.

Zaštita strnih žitarica od korova, uzročnika bolesti i štetočina je proces koji se odvija tokom cele godine. Pravovremena zaštita poboljšava kvalitet i kvantitet roda. S obzirom na to da su korovi najznačajniji problem u proizvodnji strnih žitarica, od posebne je važnosti da se suzbijanje korova u usevu obavi na vreme.

Proizvođači žitarica moraju odlučiti o potrebi, načinu i vremenu suzbijanja korova. Neophodno je poznavanje proizvodne površine kao i stepena zakorovljenosti (zastupljenost jednogodišnjih ili višegodišnjih korova, uskolisnih ili širokolisnih). Strne žitarice su najosetljivije na prisustvo korova u periodu busanja.

Najprisutniji i najopasniji korovi

U žitaricama je veliki broj travnih, odnosno uskolisnih i širokolisnih biljnih vrsta, koje se javljaju kao korovi. Ipak, svega nekoliko korovnih vrsta dominira svojom prisutnošću i brojnošću kao i štetama koje čine. Najprisutniji, a samim time i najopasniji korovi u žitaricama su jednogodišnji travni korovi (kritičan broj 0,5-1,0 neželjena biljka/m²): slakoperka, mačiji rep i vlasnjača. Od jednogodišnjih širokolisnih korova (kritičan broj 15-20 biljaka/m²) pojavljuju se: broćika, čestoslavica, mišjakinja, mrtva kopriva.

Novija istraživanja navode da se direktne štete od korova na poljima ozimih žitarica, gde se ne suzbijaju korovi, ogledaju u prosečnim prinosima manjim za 14,2% (pšenica i ječam). Osim toga, nisu zanemarive ni direktne štete kao što su: poleganje useva, jači razvoj bolesti, kasnije dozrevanje, smanjene vrednosti proizvoda (nečistoće, primese), otežana žetva i slično.

Tretiranje korova

Rokovi tretiranja herbicidima u jesen su:

  • pre setve (pre-sowing);
  • nakon setve, a pre nicanja kulture (pre-emergence);
  • nakon nicanja kulture i korova (post-emergence).

U jesenjem roku koriste se herbicidi širokog spektra delovanja koji svoju delotvornost u zemlji zadržavaju sve do proleća. Primena nakon nicanja racionalnija je od primene pre setve, jer korov osim korenom, sredstvo upija i putem lista, odnosno ne tretiramo napamet. Primenom herbicida nakon nicanja kulture i korova, mogu se postići značajne ekonomske i ekološke uštede.

Mogu se upotrebiti sledeći kombinovani herbicidi za jednogodišnje uskolisne i širokolisne korove: Filon 80 EC, Stomp 330 E, Stomp Aqua, Pendigan 330 EC, Alister Grande (dozvoljen samo u pšenici i pšenoraži), Alister New (dozvoljen samo u pšenici), Tolurex 50 SC (dozvoljen samo u pšenici i ječmu), Tornado Forte.

Autor: mag. ing. agr. Marina Kršić

Foto: Hans / Pixabay

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li znate koje su ovo životinje? Mala pomoć: Majka ih je okotila 13 :D