Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Facelija
  • 25.07.2021. 10:00
  • Sremski okrug, Vojvodina, Maradik

Žetva facelije privodi se kraju, prinosi dobri - oko 260 kilograma po hektaru

Najčešći kupci semena su pčelari, ratari i povrtari. Sarađivo sam i sa savetodavnim službama koje su ga kupovale i ispitivale, ali i poljoprivrednim kombinatima koji su facelijom radili zelenišno đubrenje na velikim površinama, kaže Boris Lihvarček.

Foto: Dimitrije Jovanović
  • 1.810
  • 673
  • 1

Facelija (lat. Phacelia tanacetifolia) je biljna vrsta koje je pre svega poznata pčelarima kao medonosna, međutim njena upotrebna vrednost dosta je šira.

Ovo je period godine kada se završava žetva na poljoprivrednom gazdinstvu Lihvarček iz Maradika, nadomak Inđije. Boris Lihvarček, student Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, već šest godina bavi se proizvodnjom njenog semena, a kao glavne karakteristike, između ostalog izdvaja dužinu cvetanja koje traje oko 40, a kod nekih sorti i do 55 dana i što može da se seje u različitim periodima godine - kako u rano tako i u srednje i kasno proleće.

Na ovaj način pčelinja paša produžava se na preko dva meseca i tome pčelari uglavnom teže kada kupuju seme facelije. Često im predlaže da parcelu namenjenu za setvu podele na tri dela. Prvi poseju krajem februara, drugi polovinom marta, a treći oko 10. aprila i tako obezbede dodatnu pašu od bagrema do suncokreta.

Dogovor između stočara i pčelara

Lihvarček ima 150 košnica i iz svog iskustva navodi da osim što sa jednog hektara može da se obezbedi 500 do 1.000 pa čak i preko 1.000 kilograma meda, ova biljna vrsta daje i 150 do 200 kilograma polena. S obzirom na to da je jednogodišnja biljka, manje je interesantna stočarima u poređenju sa lucerkom, ali bi po kvalitetu svakako mogla da bude dobra i kao stočna hrana.

"Ono što uvek predlažem jeste da se stočari povežu sa pčelarima i naprave dogovor i međusobnu saradnju, kako bi posle pčelinje paše svu nadzemnu masu iskoristili kao kabasto hranivo", navodi ovaj mladi poljoprivrednik.

Kvalitetna i kao stočna hrana

Prva površina na kojoj je posejao faceliju bila je 50 ari jer je već do 2015. bilo par nesigurnih godina što se tiče ispaša pčela. Desilo mu se da je suncokret koji je bio relativno sigurna paša, počeo da podbacuje tako da je ova nova biljna vrsta bila potencijalna alternativa koja je proporcijalno posejanoj površini i količini lučenja nektara, najrentabilnija za stvaranje veštačkih uslova za pašu i redukovanje selidbi košnica.

Ideju za početak uzgoja dobio je čitajući razne forume, literature i prema savetima profesora iz srednje škole u Futogu, gde je na školskoj ekonomiji mogao da vidi njene prednosti i namene. Od posejanih pola hektara svake sezone povećavao je površine, da bi 2020. pod facelijom imao 5,5 hektara. Ove godine ima oko četiri, ali sa drugim pčelarima u kooperaciji ima još oko deset hektara.

"Pre same žetve, u tehnološkoj fazi zrelosti radi se desikacija, kako bi se ubrzalo sazrevanje biljaka jer u suprotnom dolazi do značajnog osipanja zrna, što je kod facelije izuzetno izraženo zbog dugog vremena spratnog cvetanja i sazrevanja", objašnjava Lihvarček za Agroklub.

Navedena mera obavezno se radi registrovanim preparatima za tu namenu, a ni slučajno neselektivnim herbicidima, kao što je slučaj kod soje, zbog toga što se tako smanjuje procenat klijavosti semena. Nakon tri do pet dana od desikacije obavlja se žetva i to standardnim žitnim kombajnom i adapterom, uz modifikacije bubnja i sita.

Pre kupovine, obratiti pažnju na čistoću semena

Na njegovom gazdinstvu žetva je skoro završena, ostale su manje parcele koje nisu stigli da ovršu zbog padavina tokom prethodnih dana. Prosek prinosa je oko 250 do 260 kilograma po hektaru i time je zadovoljan. Prema njegovim rečima prinos u kišnim godinama zna da podbaci i ispod 100, a u boljim može da bude i preko 300 kilograma po hektaru. Seme je sitno poput maka, crne i hrapave površine pa na visinu prinosa pored klimatskih faktora najviše utiče momenat desikacije i žetve, čime se direktno smanjuje osipanje zrna, a što nije lako proceniti, pogotovu početnicima u ovom poslu.

Nakon što je požnjeven, celokupan rod se prečišćava selektorom i pakuje u džakove ili skladišti rinfuzno, a kasnije prodaje. Problema sa tržištem nema, ali kvalitet dolazi do izražaja prilikom prodaje i to je ono što najviše privlači ili odbija kupce.

Kompletan prinos se prečišćava

"Moje mušterije su uglavnom stalne i dolaze od prve godine kod mene, ali problem prave ljudi koji prodaju prljavo i nedorađeno seme po nižim cenama, što često razočara kupce koji sami odustanu od ponovne setve".

Za seme se najčešće javljaju pčelari, ratari i povrtari, ali i savetodavne službe koje su ga kupovale i ispitivale. Sarađivao je i sa poljoprivrednim kombinatima koji su facelijom radili zelenišno đubrenje na velikim površinama, zato što ima jak korenov sistem i usvaja velike količine elemenata iz dubljih slojeva zemljišta koji su se isprali i nisu dostupni usevima. Zaoravanjem nadzemne mase ti, pre svega makro elementi, vraćaju se u oranični sloj gde kasnije postaju ponovo pristupačni. Postoje informacije da na jednom hektaru menja 20 do 30 tona stajnjaka. Cena mu je 800 do 1.000 dinara za kilogram, a kupovina se uglavnom obavlja lično ili brzom poštom. Seme se kupuje od avgusta do maja, klijavost je tri godine tako da se kvalitet ne smanjuje ukoliko se nabavi i pola godine ranije.

"Ono na šta kupci trebaju da obrate pažnju prilikom kupovine semena facelije je čistoća i preparati kojima je vršena desikacija", napominje ovaj proizvođač i dodaje da su mu planovi povećanje postojećih površina na deset do 12 hektara, kao i nastavak saradnje sa kooperantima.


Foto prilog


Tagovi

Žetva facelije Medonosna biljka Boris Lihvarček Stočna hrana Desikacija Čistoća semena Klijavost semena Pčelari


Autor

Dimitrije Jovanović

Više [+]

Student master studija na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. U poljoprivredi se vodi načelom da uspešna proizvodnja zavisi kako od teorijskog znanja tako i od dobre poljoprivredne prakse.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Vode Vojvodine" su zaračunale prvi kvartal naplate naknade za odvodnjavanje za 2024. godinu, javljaju nam čitaoci Agrokluba. Prema Zakonu donetim još u novembru, ova naknada je za 2023. umanjena 50 odsto, a ukida se od ove godine. Zato su... Više [+]