Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Alohtone ribe
  • 18.11.2022. 10:00

Kako osloboditi vojvođanske vode invanzivnih vrsta riba?

Alohtone - unete vrste ribe potiskuju domaće, jer su kompetetivnije. Linjak i barski karaš najviše zbog babuške nestaju iz naših voda.

Foto: Depositphotos/zastavkin
  • 1.016
  • 67
  • 1

U vojvođanskim vodama, bogatim ribljom populacijom, nažalost po ovaj ekosistem, dominiraju i alohtone vrste. U većini slučajeva su i invanzivne i direktno ugrožavaju brojnost naših domaćih autohtonih. Diplomirani ekolog i stručno lice Ribolovačkog saveza Vojvodine Ljubomir Pejčić, otkrio nam je da se radi o babuški, tolstolobiku, američkom somiću - cverglanu, sunčanom karašu - sunčici i amurskom čebačoku.

"Tu su i šest vrsta glavoča, koje su dosta sitne ribe, pa se i ne primećuju u rekama. Ali, njih su ljudi doneli indirektno balasnim vodama - iz mora. Najproblematičnije vrste koje ugrožavaju domaće su babuška, američki somić, tolstolobik i amurski čebačok", naveo je Pejčić.

Kako nam je sagovornik objasnio, naši ribolovci pogrešno nazivaju glavoča - pešom, jer formom i izgledom podseća na našu autohtonu vrstu koja živi u planinskim čistim rekama, pa kao takav ne može da opstane u Dunavu i drugim nizijskim rekama. Pored toga je i zaštićena riba.

Alohtone - unete vrste ribe potiskuju domaće, jer su kompetetivnije. Linjak i barski karaš najviše zbog babuške nestaju iz naših voda.

"Linjak se i oporavlja, ali sa barskim karašom je problem pošto kao filogenetske vrste mogu da se ukrštaju, a babuška je agresivnija i u različitim staništima može da živi i preovladava, pa tako karaš ne može da opstane."

Najveći problem sa tolstolobikom

Sa amurom, kaže, imamo sreće jer se retko mresti u prirodi. Tek kada se poklope odgovarajući uslovi i to u velikim rekama, može da se razmnoži. Ako se prenamnoži u stajaćim vodama, može da pojede većinu postojeće vegetacije koja je sklonište hrani nekim našim ribama, a nekima je i potrebna da bi se mrestile tu. Sa tolstolobikom je problem jer jede plankton, pa u zatvorenim vodama, može da suzbije cvetanje vegetacije i uspori starenje akumulacije, ali u otvorenim vodama, kada se prenamnoži, jede pomenuti plankton koji je osnovna hrana za mlađ ostalih riba.

Sa tolstolobikom je problem jer jede plankton (foto: S. Nešić)

"Takođe, raste jako veliki. Sivi tolstolobik može preko 50 kilograma da poraste, beli do 20 ili 30 kg. I kad naiđe u velikim ribama u velikom broju tera ostalu ribu - plaši je. Mislim da trenutno najveći problem imamo sa ovom ribom u Dunavu, Savi, Tisi, jer nekada budu jata i od po nekoliko kilometara", otkriva Pejčić.

Međutim, postoji jedna vrsta koja nije toliko problematična za riblji ekosistem vojvođanskih voda.

"Bas je jedna vrsta grabljivice, koja se nije pokazala kao previše invanzivna. Našla je tu neku svoju nišu po vojvođanskim stajaćicama i kanalima. Ja nisam primetio da se prenamnožio i da se jako širi."

Kako se rešiti alohtonih vrsta?

Neke invanzivne vrste su namerno, neke slučajno unete.

"Na primer, američki somić je donet u Evropu, navodno, greškom. Hteli su jednu drugu vrstu američkom soma da donesu, a koja je dosta veća. Inače, već 100-ak godina postoji u evropskim vodama. Amura su doneli da bi regulisao višak vegetacije, tolstolobika iz istog razloga. To, naravno, može da se radi, ali po određenom protokolu", naglašava naš sagovornik, objašnjavajući, da se mora da se zna koliko se ribe pusti po kvadratnom hektaru, da se posle određenog broja godina izlovljava - da se ne dozvoli da te ribe porastu po 20, 30, 50 kilograma, kad njihova svrha nema poentu.

Amur se može loviti tokom cele godine (foto: Depositphotos/wrangel)

Kako nam dalje otkriva, za većinu ovih vrsta ne postoji neko trajno i totalno rešenje. Može jedino da se smanji njihova brojnost. 

"Kod amura i tolstolobika postoji jedino organizovani izlov, a i zakonom je regulisano da mogu neograničeno tokom cele godine da se love. Međutim, država bi morala sistemski da poradi na ovom problemu i da stimuliše izlov kroz organizovani otkup, pa da ide u proizvodnju za riblje brašno, paštete ili hrana za mačke ili pse", predlaže Pejčić.

Prošle i pretpošle nedelje na dve akumulacije - Krivaja Stara Moravica kod Bačke Topole i Adorjan kod Kanjiže bio je organizovan selektivni ribolov, kako bi se uhvatio što veći broj tolstolobika i amura.


Tagovi

Alohtone vrste riba Invanzivne vrste riba Vegetacija Ljubomir Pejčić Tolstolobik Amur Linjak Barski karaš


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]