Evropska unija će svoju pažnju sada usmeriti na 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovačku opremu koji zajedno čine 70 odsto morskog otpada u Evropi.
Evropska komisija je nedavno predstavila predlog Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu i nova EU pravila u korist smanjenja plastičnog otpada i zagađenja mora. Pomenuta direktiva nadovezuje se na prvu Strategiju o plastici Evropske unije koju je Komisija objavila u januaru 2018. godine.
Nova pravila su, kako je navedeno se u direktivi, srazmerna i prilagođena da bi se postigli najbolji rezultati. To znači da će na različite proizvode biti primenjivane različite mere. U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cenovno pristupačne alternative, na tržištu će biti zabranjivani plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. U slučaju proizvoda za koje ne postoje očigledne alternative, akcenat će biti na ograničavanju njihove upotrebe putem smanjenja potrošnje na nacionalnom nivou, povećanje zahtevâ koji se odnose na njihov dizajn i označavanje, kao i uvođenje obaveza za proizvođače povezanih s upravljanjem i čišćenjem otpada. Zahvaljujući novim pravilima, Evropa će biti korak ispred u rešavanju problema koji ima globalne implikacije.
"Zagušuje nas količina plastike koja se nalazi u našem okruženju. Bez promene politike, procenjuje se da će 2050. godine u našim okeanima i morima biti više plastike nego ribe. Evropska komisija mora da iskoristi ovu priliku za jačanje zakonodavstva kako bi se smanjio utiecaj plastike na životnu sredinu i naše zdravlje. Potrebno je bez odlaganja zabraniti plastiku za jednokratnu upotrebu i ubrzati sprovođenje sveobuhvatne strategije EU za smanjenje te vrste otpada. Dosada nije postojao odgovarajući holistički pristup plastičnoj proizvodnji, potrošnji i odlaganju, a posledice toga su itekako vidljive. Stoga pozdravljam predlog za zabranu upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda kao što su slamke i pribor za jelo, kao i ciljeve za smanjenje korišćenja plastičnih posuda i čaša", rekao je poslanik u Evropskom parlamentu, Davor Škrlec, član Odbora za ekologiju, javno zdravlje i bezbednost hrane.
Komisija bi, kako se smatra, trebala da postroži pravila kako bismo iz proizvodnje potpunos izbacili opasne hemikalije poput bisphenola A i drugih endokrinih disruptora koji se nalaze u mnogim plastičnim proizvodima. "Potrebno je izbaciti toksine iz plastike koji ugrožavaju naše zdravlje i zameniti ih lako dostupnim alternativama. Važnije od prikupljanja i recikliranja je izbegavanje plastičnog otpada. Ako želimo da podstaknemo proizvođače na inovacije, potrebno je da osiguramo finansijske podsticaje, a uvođenje poreza na plastiku svakako bi podstaklo taj zaokret", zaključio je Škrlec.
Inače, na svetskom nivou, plastika čini 85% morskog otpada. Plastika dospeva ljudima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u vazduhu, vodi i hrani. Rešavanje problema plastike nije fakultativno, a može da donese nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mesta, navodi se u direktivi.
Evropska unija će sada svoju pažnju usmeriti na 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i ribolovačku opremu koji zajedno čine 70% morskog otpada u Evropi. Novim pravilima uvodi se sledeće:
"Plastično zna biti fantastično, no plastične proizvode moramo koristiti odgovornije. Jednokratna plastika nije pametan izbor ni s ekonomske ni s ekološke tačke gledišta, a današnjim predlozima preduzećima i potrošačima biće olakšan prelazak na održive alternative. Za Evropu je to prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još decenijama postojati potražnja u celom svetu te da iz naših dragocenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrednost. Osim toga, određivanjem cilja za prikupljanje plastičnih flaša doprinećemo prikupljanju potrebnih sirovina za izuzetno razvijenu delatnost recikliranja plastike", rekao je potpredsjednik Evropske komisije Jirki Katainen.
Više možete pročitati ovde.
Izvori
Tagovi
Autorka