Tradicionalna manifestacija "Med i vino" okupila je lokalne proizvođače iz opštine Bečej i okoline koji su svoj asortiman domaćih proizvoda predstavili u Spomen kući "Tan".
Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju, manifestacija "Med i vino" je ove godine opravdano skromnija, gotovo prepolovljena, pa tako ne čudi da je ove godine učešće uzelo desetak vinara i svega četvoro pčelara.
"Manifestaciju smo započeli 2015. godine sa ciljem da prikažemo sve lokalne proizvođače grožđa koji prave svoja vina, te 'male' ljude koje su naše komšije i koje mi ne poznajemo u tom svojstvu. Oni prave lepa, prihvatljiva, dobra vina. Takođe, želeli smo da spojimo dve poljoprivredne grane, vinarstvo i pčelarstvo, jer obe imaju krajnji rezultat u jesenjem periodu“, objašnjava doktor Viktor Molnar, organizator manifestacije.
Zbog smanjenog kapaciteta rada restorana usled pandemije virusa korona, vinari, nažalost uglavnom ne mogu da se pohvale dobrom prodajnom godinom, iako iz godine u godinu proširuju povišine pod vinogradima i uvode nove sorte grožđa, kazao je Molnar.
Sa druge strane, za pčelare je ova godina bila srednje uspešna, objašnjava Andraš Serda, pčelar iz Bečeja.
“Ova godina je, doduše, jako lepo počela i jako je lep prinos donela uljana repica. Nažalost, posle smo imali slabiji, kišni period medenja bagrema, tako da su pčele sakupile malo meda ove vrste, lošijeg kvaliteta. Lipova paša je sasvim podbacila, jer su se pčele vratile skoro bez hrane. U takvoj, oslabljenoj kondiciji su čekale sledeću pašu, koja je zbog oslabljenog društva bila srednjeg nivoa”, objašnjava Serda.
Uprkos tome, ekonomski aspekt ove poljoprivredne grane ove godine nije pobacio, tvrdi naš sagovornik.
“Uprkos srednjem prinosu, ostvarili smo lepe prihode. Najverovatnije usled aktuelne epidemiološke situacije, problema sa prevozom i nabavkom meda, beležili smo veću potražnju za našim medom nego što je to bio slučaj do sada.”
Iako se pčelarstvom bavi dugi niz godina, Serda rešio je da se oproba i u vinarstvu. Trenutno je sve na nivou hobija i istraživanja, a ka ovoj poljoprivrednoj grani usmerila ga je ljubav prema vinima.
“Pošto sam imao nešto loze u dvorištu, pokušao sam da napravim vino i uspelo mi je. Od tada nisam stao i kad god mi je rodilo grožđe pravio sam vino. Ljubitelj sam belih, suvih vina i pravim upravo takva. Osnova mojih vina je italijanski rizling. Pored toga, pravim i roze od sorte moldavija”, kaže Serda.
Iako nema sopstvenu proizvodnju grožđa, doktor Đula Konc iz Bečeja, specijalista opšte medicine, 2008. godine rešio je da sa suprugom napravi vino za lične potrebe.
“Kupili smo određenu količinu grožđa, slankamenku, i napravili belo vino koje se svima svidelo. Od tada skoro svake godine pravimo vino. Više volimo crno vino pa smo kupili sorte vranac, prokupac, merlo”, kaže Konc i dodaje da na ovoj manifestaciji učestvuje prvi put.
Za bečejsku vinariju "Vinartos" ova manifestacija je značajna jer otvara mogućnosti saradnje i razmene iskustava sa drugim vinarima.
“Ovo je mesto gde mi produbljujemo i nadograđujemo saradnju sa kolegama vinarima, koji mogu da probaju naše proizvode, testiraju ih, prigovore nam iskreno. Podigli smo vinograd od nule tamo gde nije postojao. Trenutno imamo pet jutara pod vinogradom i sadimo još jedno katastarsko jutro. Dolazi nam krokan sledeće godine prvi rod. Sadimo i furmint, a prepoznatljivi smo po tamjanici, po rozeu”, objašnjava vlasnik vinarije "Vinartos" Tomislav Varečka.
Pored sajamskog dela, program je obogaćen i predavanjima iz oblasti vinskog turizma i rada na profesionalnom pčelinjaku. Želja organizatora je da u budućnosti prošire manifestaciju i da njome obuhvate i lokalne proizvođače drugih domaćih proizvoda i rukotvorina.
Tagovi
Autorka