Pretraživanje tekstova
U Beogradu će sledeće nedelje biti predstavljanje preduzetih aktivnosti i postignutih rezultata na formiranju prvog biodistrikta u Srbiji, u Kolubarskom okrugu, koji bi ujedno bio i prvi biodistrikt u regionu, ali i u jugo-istočnoj Evropi.
Konferencija "Biodistrikti kao model za podsticaj organske proizvodnje i lokalnog ekonomskog razvoja" u organizaciji Udruženja Serbia organika, održaće se 7. decembra na zemunskom Poljoprivrednom fakultetu.
Kako se navodi u saopštenju, cilj konferencije je predstavljanje preduzetih aktivnosti i postignutih rezultata na formiranju prvog biodistrikta u Srbiji, u Kolubarskom okrugu, koji bi ujedno bio i prvi biodistrikt u regionu, ali i u jugo-istočnoj Evropi.
Biodistrikti su geografske oblasti zasnovane na principima i modelu organske poljoprivrede, u kojima poljoprivrednici, građani, pružaoci turističkih i ugostiteljskih usluga, udruženja i javne institucije uspostavljaju savez sa ciljem razvijanja održivih lokalnih prehrambenih sistema, unapređenja upravljanja lokalnim resursima, kao i posepšivanja ekonomskog i socio-kulturnog razvoja oblasti.
Na konferenciji će govoriti predstavnici Ministarstva poljoprivrede, poljoprivrednog fakulteta, Privredne komore Srbije, rukovodilac projekta i proizvođači organske poljoprivrede i seoskog turizma.
Konferencija se realizuje uz podršku projekta Organic Trade for Development (OT4D) koji podržava Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske (SECO), a sprovodi IFOAM -"Međunarodno organsko" (IFOAM - Organics International) udruženje, kao i uz podršku GIZ-a, nemačke organizacije za međunarodnu saradnju.
Tagovi
Biodistrikti Serbia organika Konferencija Organska poljoprivreda Lokalni prehrambeni sistemi
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.