Pretraživanje tekstova
"Proizvodnju maline i šljive u Srbiji treba jačati kao naš brend i izvozni proizvod", naglasila je Mirjana Pešić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Prošla je godina dana od početka sprovođenja trogodišnjeg evropskog Trafoon projekta. Projekat je doveo do zaključka da Srbija najveće šanse ima u proizvodnji i preradi maline i šljive. Stoga je važno istraživačke kapacitete usmeriti u razvoj ovih grana poljoprivredne proizvodnje, istaknuto je u sredu, 24. juna u Privrednoj komori Srbije na radionici "Inovacije u proizvodnji i preradi maline".
Projekat Trafoon uključuje 29 partnera iz 14 zemalja Evrope, a provodi se sa ciljem umrežavanja u oblasti proizvodnje tradicionalne hrane u svrhu poboljšanja transfera znanja i pospešivanja inovacija. Projekat uključuje četiri oblasti: žitarice, riba, povrće i pečurke i voće i masline.
Srbija je uključena u segment vezan za proizvodnju maline i šljive. "Proizvodnju maline i šljive u Srbiji treba jačati kao naš brend i izvozni proizvod", naglasila je Mirjana Pešić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu te dodala kako je Evropska unija projekat upravo pokrenula sa ciljem zaštite sektora malih i srednjih preduzeća u proizvodnji hrane, a koji se ne mogu upoređivati u konkurenciji sa velikim proizvođačima.
Takođe, formirana je i informaciona baza o primenjenim inovacijama, kako bi se pomogla bolja komercijalizacija istraživanja. "Reformisana Privredna komora biće fleksibilnija, više prisutna na terenu, i moći će da bude činilac u uspostavljanju interakcije naučne zajednice i privrede i poljoprivrede u Srbiji", naglasio je Mihailo Vesović, zadužen za oblast inovacija u PKS.
Tagovi
Trafoon Privredna komora Srbije Mirjana Pešić Proizvodnja maline Naučna zajednica Mihailo Vesović
Autorka
Više [+]
Marina je urednica u Agroklubu, specijalizovana za agrobaze. Diplomirani je magistar agronomije.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!