Pretraživanje tekstova
Cilj kongresa, koji se već tradicionalno održava svake druge godine, jeste da predstavi najnovija naučna saznanja iz oblasti hrane i hrane za životinje, kao i da unapredi međunarodnu saradnju na ovom polju.
U Master centru Novosadskog sajma u toku je 4. Međunarodni kongres "Tehnologija, kvalitet i bezbednost hrane" i 18. Međunarodni simpozijum "Tehnologija hrane za životinje".
U središtu pažnje ovogodišnjeg FoodTech-a su inovacije u oblastima hrane za životinje, kao i u industriji mesa. Direktorica Instituta za prehrambene tehnologije Olivera Đuragić kaže da rade na tome kako bi inovativna rešenja zaživela u prehrambenoj industriji:
"Nauka može jako puno da pomogne prehrambenoj industriji. I Ministarstvo i sekretarijati podstiču tu saradnju nauke i privrede, gde mi praktično neka naša iskustva i saznanja primenjujemo u praksi. Mi zaista radimo na poboljšanju prehrambenih proizvoda, na unapređenju i kvaliteta i bezbednosti takvih proizvoda. To svakako doprinosi boljitku u društvu i zdravlju stanovništva".
Naročitu pažnju stručnjaci iz celog sveta na kongresu u Novom Sadu posvećuju mikotoksinima koji štetno utiču na kvalitet primarnih poljoprivrednih proizvoda. Pomoćnica direktora za međunarodnu saradnju u Institutu za prehrambene tehnologije Milica Pojić kaže da bez zdrave sirovine nema ni kvalitetnog krajnjeg proizvoda:
"Ako nije ispunjen taj osnovni preduslov da raspolažemo sa kvalitetnom sirovinom, iluzorno je pričati o inovacijama. Osnovni preduslov za dobar krajnji proizvod je da prehrambena industrija raspolaže sirovinom koja je kvalitetna u tehnološkom smislu, ali i da je zdravstveno bezbedna. Čak i kada se takva sirovina nađe u proizvodnom procesu, treba razviti postupke da se eventualna pojava toksina i šteta svedu na najmanju moguću meru".
U ovo su se naši građani najbolje uverili pre tri godine, kada je došlo do povećanog sadržaja aflatoksina u mleku, pa je važno da se više pažnje posveti kvalitetu hrane za životinje.
U izložbenom delu 4. Međunarodnog kongresa "Tehnologija, kvalitet i bezbednost hrane" i 18. Međunarodnog simpozijuma "Tehnologija hrane za životinje" između ostalih nastupila je konpanija koja je predstavila merne uređaja za ispitivanje kvaliteta hrane. Komercijalista Darija Rudec kaže da su ovi uređaji u mlinarskoj industriji prisutni više od 90 godina:
"Ovi uređaji služe za reološku kontrolu brašna i testa. Da pojasnim na primeru farinografa. Taj uređaj određuje kvalitet brašna i njegovih procesnih karakteristika. To je osnovni zahtev mlinarske i pekarske industrije u cilju obezbeđenja optimalnog i uniformnog kvaliteta brašna za različite vrste pekarskih i testeničarskih proizvoda. Između ostalog, on meri apsorpciju vode kod brašna. Ovaj i slični uređaji su zastupljeni u mlinovima, ali i sa ponosom mogu reći da se nalaze i u laboratorijama Instituta za prehrambene tehnologije".
Tokom radnog dela kongresa održavaju se i dva okrugla stola, od kojih jedan ima za cilj unapređenje saradnje nauke i privrede, a drugi da ukaže na izazove i mogućnosti unapređenja proizvodnje mesa na evropskom kontinentu.
U okviru kongresa naučnici iz ukupno 23 zemlje predstaviće rezultate najnovijih naučnih dostignuća iz oblasti nauke o hrani i nauke o hrani za životinje u okviru 80 usmenih i 190 saopštenja predstavljenih u okviru poster sekcije.
Tagovi
Master centar Tehnologija hrane Bezbednost hrane Kvalitet hrane Novi Sad Inovacije Sirovina Mitotoksin Olivera Đuragić Milica Pojić Darija Rudec
Autor
Više [+]
Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Karolina Rastija
pre 2 dana
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 4 dana
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 5 dana
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 5 dana
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.