Pretraživanje tekstova
U Beogradu je danas počeo dvodnevni skup o regionalnoj saradnji u oblasti očuvanja biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi na kojem će biti ukazano na značaj važnosti sprečavanja gubitka biološke raznovrsnosti (biodivertziteta) i degradacije ekosistema.
U Beogradu je danas počeo dvodnevni skup o regionalnoj saradnji u oblasti očuvanja biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi na kojem će biti ukazano na značaj važnosti sprečavanja gubitka biološke raznovrsnosti (biodivertziteta) i degradacije ekosistema.
Na skupu je zaključeno da je očuvanje i zaštita biološke raznovrsnosti, odnosno sprečavanje nestanka vrsta i njihovih staništa, pored očuvanja klime, najvažniji zadatak u globalnoj zaštiti prirode i da taj zadatak nema cenu. Naglašeno je i da nestajanje divljih vrsta i njihovih staništa pretstavlja veliku opasnost za buduće funkcionisanje čitave biosfere, kao i opstanak samog čoveka.
Danas je predstavljen i projekat koji je pokrenula Nemačka organizacija za medunarodnu saradnju (GIZ) u saradnji sa Savetom za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council - RCC), "Otvoreni regionalni fondovi za Jugoistočnu Evropu - Biodiverzitet (ORF BD)". Kako su kazali predstavnici GIZ-a, taj program je započeo krajem 2015. i trajaće do septembra 2018., a finansira ga nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).
Cilj tog programa je jačanje regionalne saradnje među značajnim ekonomskim organizacijama u oblasti biodiverziteta u Jugoistočnoj Evropi, uz pružanje podrške procesu EU integracija, odnosno implementacije i primene pravnih tekovina EU, naročito direktiva o pticama i o staništima i Strategije o očuvanju biodiverziteta 2020. Rečeno je i da usvojena Strategija o očuvanju biodiverziteta od 2011. do 2020. ima šest glavnih ciljeva: da se potpuno primenjuje direktiva o pticama, da se biodiverzitet posmatra u širem smislu, održiva poljoprivreda, održivo korišćenje ribolovnih resursa, kao i borba protiv invazivnih alohtonih vrsta (vrste koje se ne nalaze na području svoje prirodne rasprostranjenosti) i unapređenje mera za rešavanje globalne krize biodiverziteta.
Ta strategija, kako je izneto na skupu, do sada nije ostvarila sve ono što je bilo predviđeno, odnosno nema merljivih poboljšanja pa je potrebno uložiti u budućnosti više napora i unaprediti svest ljudi, da bi ti ciljevi bili ostvareni. Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Stana Božović kazala je da će to ministarstvo u narednom periodu udvostručiti napore na očuvanju biološke raznovrsnosti u Srbiji.
Izvori
Tagovi
Očuvanje biodiveziteta EU fondovi Regionalna saradnja Strategija GIZ Alohtone vrste Stana Božović
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.