Pretraživanje tekstova
U Beogradu je danas počeo dvodnevni skup o regionalnoj saradnji u oblasti očuvanja biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi na kojem će biti ukazano na značaj važnosti sprečavanja gubitka biološke raznovrsnosti (biodivertziteta) i degradacije ekosistema.
U Beogradu je danas počeo dvodnevni skup o regionalnoj saradnji u oblasti očuvanja biodiverziteta u jugoistočnoj Evropi na kojem će biti ukazano na značaj važnosti sprečavanja gubitka biološke raznovrsnosti (biodivertziteta) i degradacije ekosistema.
Na skupu je zaključeno da je očuvanje i zaštita biološke raznovrsnosti, odnosno sprečavanje nestanka vrsta i njihovih staništa, pored očuvanja klime, najvažniji zadatak u globalnoj zaštiti prirode i da taj zadatak nema cenu. Naglašeno je i da nestajanje divljih vrsta i njihovih staništa pretstavlja veliku opasnost za buduće funkcionisanje čitave biosfere, kao i opstanak samog čoveka.
Danas je predstavljen i projekat koji je pokrenula Nemačka organizacija za medunarodnu saradnju (GIZ) u saradnji sa Savetom za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council - RCC), "Otvoreni regionalni fondovi za Jugoistočnu Evropu - Biodiverzitet (ORF BD)". Kako su kazali predstavnici GIZ-a, taj program je započeo krajem 2015. i trajaće do septembra 2018., a finansira ga nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).
Cilj tog programa je jačanje regionalne saradnje među značajnim ekonomskim organizacijama u oblasti biodiverziteta u Jugoistočnoj Evropi, uz pružanje podrške procesu EU integracija, odnosno implementacije i primene pravnih tekovina EU, naročito direktiva o pticama i o staništima i Strategije o očuvanju biodiverziteta 2020. Rečeno je i da usvojena Strategija o očuvanju biodiverziteta od 2011. do 2020. ima šest glavnih ciljeva: da se potpuno primenjuje direktiva o pticama, da se biodiverzitet posmatra u širem smislu, održiva poljoprivreda, održivo korišćenje ribolovnih resursa, kao i borba protiv invazivnih alohtonih vrsta (vrste koje se ne nalaze na području svoje prirodne rasprostranjenosti) i unapređenje mera za rešavanje globalne krize biodiverziteta.
Ta strategija, kako je izneto na skupu, do sada nije ostvarila sve ono što je bilo predviđeno, odnosno nema merljivih poboljšanja pa je potrebno uložiti u budućnosti više napora i unaprediti svest ljudi, da bi ti ciljevi bili ostvareni. Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Stana Božović kazala je da će to ministarstvo u narednom periodu udvostručiti napore na očuvanju biološke raznovrsnosti u Srbiji.
Izvori
Tagovi
Očuvanje biodiveziteta EU fondovi Regionalna saradnja Strategija GIZ Alohtone vrste Stana Božović
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje