Ulaz 300, čaša 300, sat parkinga 200, za početak. Važno je da se isplati. Bar "za one koji znaju".
Praksa je pokazala da kada želite da "i vuk bude sit i ovce na broju", obično se ni jedno ni drugo ne desi. Ako pitate izlagače vinare i ljubitelje vina koji su na granici da budu etiketirani kao vinski snobovi, to se upravo dešava na sajmu vina BeoWine fair koji se od 2010. održava u okviru Sajma turizma, ove godine 38. po redu. Ali da počnemo oficijalno. I pozitivno.
Prema informacijama organizatora ove godine na BeoWine-u svoju ponudu predstavlja 130 izlagača iz 11 zemalja. Osim domaćina izlažu i vinarije iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Bugarske, Mađarske, Italije i Španije. Više je nego očigledno da su izlagači u cilju smanjenja troškova prednost dali grupnim nastupima: Župe, Šumadije, Republike Srpske, Kosova i Metohije, Hrvatske.
Među temama o kojima se diskutuje u okviru pratećeg programa su i: Na koji način etiketa komunicira sa potrošačem?, Uparivanje čokolade sa rakijom i vinima, Pozadina organizacije vinskih festivala, Akademija vinskog turizma, Demonstracija različitih stilova pripreme jela od mesa i Usklađivanje hrane sa vinima.
Svakom sajmu vina prethodi takmičenje za senzornu ocenu kvaliteta vina. Ono se održalo 13. i 14. februara po pravilima Međunarodne organizacije za vino i lozu - OIV, sa sedištem u Parizu, čiji je i Srbija član. Međunarodni žiri bio je sastavljen od priznatih i stručnih ocenjivača, enologa i degustatora sa liste ocenjivača OIV, koji su ocenjivali kvalitet sajamskih vina "na slepo".
Među njima su bili: Vladimir Hronski - Slovačka, Slobodan Čapin - Hrvatska, Uroš Miljić - Srbija, Dane Jovanov - Makedonija, Darinko Ribolica - Slovenija i Miroslav Radojčin - Srbija. Predsednik Komisije bio je prof.dr Vladimir Puškaš sa Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.
U konkurenciji za najbolja vina Beo wine chalenge cup 2016. prijavljeno je 101 vino. Od toga penušavih 4, rozea 6, belih 52 i crvenih 39, iz 47 naših vinarija i onih iz zemalja u okruženju. Nagrade za kvalitet osvojila su 92 vina, što znači da su ocenjena sa ocenom ne manjom od 79 poena. Poeni po medaljama na skali od 0 do 100 su: bronza - minimalno 79 poena, srebro - minimalno 82 poena, zlato - minimalno 85 poena i veliko zlato, minimalno 92 poena.
Kategorija roze vina:
Na žalost, Šampionsku titulu u kategoriji roze vina nije osvojilo nijedno vino, jer po pravilima organizatora takmičenja Srpsko vino, nije bilo vina ocenjenih zlatom i nije bilo serije veće od 10 uzoraka.
Kategorija belih vina:
Kategorija crvenih vina:
O viđenju BeoWinea razgovarali smo sa Draganom Janjić iz Vinarije Aleksić.
Vinarija "Aleksić" se godišnje pojavi na nekoliko vinskih festivala. Izlažu u Hajatu, Ziri, Beowine-u i nekoliko manjih događaja. Suvlasnica Dragana Janjić uglavnom ima zamerke prema organizatorima Beowine-a.
Zašto izlažete?
Mi evo već petu godinu izlažemo na BeoWine-u. Rekla bih da se ovde ništa ne menja iz godine u godinu, samo bih dodala da imamo sve manje izlagača. Ovde smo izložili celu paletu naših proizvoda pa se nadam poseti bar kao prošle godine, objasnila je Janjić.
Ljudi su ovde došli pre svega na sajam turizma i uglavnom samo prolaze kroz deo sa vinima.
To je jedini način da okupe publiku ovde. Visoka je cena čaše. Pri tom nije povratna. Ljudi se žale na to. Mi kao izlagači ne možemo da utičemo na to. Ovo je svima usputno i tu ima jako malo vinske publike. Uglavnom su to ljudi koji su došli na sajam ugostiteljstva ili turizma pa samo ovde svrate. Jeste ovaj sajam najmasovniji, ali je pitanje koliko je publika odgovarajuća.
Da li vi kao izlagač možete da izmerite ekonomske efekte ovog sajma?
Ne mogu. Uvek ste u minusu. Sajam je uvek veliki trošak.
Šta bi trebalo Sajam da uradi da bi vi našli ekonomski interes da izlažete ovde a da to ne bude po principu "dovoljno smo jaki da sebi možemo da priuštimo ovaj trošak"?
Mora da bude povoljnija cena štanda makar za one koji im dolaze godinama i koji ne otkazuju u poslednjem momentu. Mora biti povrtana kotizacija za čašu jer će ljudi više probati vina i sigurno više kupiti. Oni su navikli da na vinskim sajmovima bude kaucija za čašu. Sajam bi trebalo da se ograniči na vinsku publiku, a ne da mi budemo u hodniku gde mora da se prođe iz jedne u drugu halu i da se pri tome hvalimo da je bilo 10.000 ljudi dnevno, a da je većina ljudi prošla u tranzitu.
U svakom slučaju, uverili smo se da je bilo posetilaca koji su ciljano došli na štand vinarije Aleksić kako bi probali Sevdah, Arno, Bonacu, Kardaš, Nostalgiju.
O sajmu sam porazgovarao i sa Miroslavom Kovačevićem.
Za pohvalu je trud da štad vinarije "Kovačević" izgleda odlično. Da li tu investiciju prati i ekonomski interes?
Ako pričamo o ekonomskom interesu - on ne postoji. Moramo jednostavno da se pojavimo i našoj publici pokažemo šta imamo novo. Standardna, nova i mlada vina iz berbe 2015. Ovo je više popularistički sajam. Mi ovde nemamo neki veliki spoj sa ugostiteljima pošto sa većinom njih u Beogradu sarađujemo. Tu smo zbog publike koja uživa u našim vinima.
Šta ste ponudili od vina iz berbe 2015.?
Tu je šardone, Cuvée Piquant, imamo orfeline i doneli smo, popularno rečeno, "orange wine", to su vina koja su rađena bez kvasaca i bez vinobrana, dakle prirodna vina.
Dakle, ako se dogovorimo da je princip "dok pijem ne vozim" univerzalan, za preporuku je da na Beogradski sajam dođete vozom ili busom. Ako Vas neko vozi trebalo bi da parking mesto potraži izvan sajamskih kapija pošto je sat parkinga 200 dinara. Čašu obavesno ponesite pošto ćete za onu nepovratnu na sajmu morati da izdvojite 300 dinara. Ako je moguće, napravite sebi plan kojim redom ćete probati vina. U svakom slučaju ih nećete moći probati sve.
Bez obzira na sve manjkavosti za početak odvojite tih 300 dinara i posetite festival vina na Beogradskom sajmu. Verovatno ćete za konačan ceh, ako hoćete solidno da se provedete i pebacite iz unutrašnjosti morati tom broju da dodate i još jednu nulu. Imate vremena do nedelje 21. februara.
Foto prilog
Tagovi
Autor