Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • BizLife konferencija
  • 08.04.2016. 12:00

Šta jedemo?

Nakon konferencije gledao sam prvi zalogaj hrane i pitao se da li u njoj ima sledećih opasnosti: bioloških (paraziti, bakterije, virusi); hemijskih (ostaci veterinarskih lekova (antibiotici, antiparazitici, dezinficijensi), agrohemikalije – pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi, limacidi, rodenticidi), ekohemikalije (teški metali, radionuklidi, PCB, PCDD, PCDF, PBDE); fizičkih (staklo, metal ...) i na kraju alergena.

  • 765
  • 316
  • 0

Na konferenciji pod nazivom "Šta jedemo?" održanoj u hotelu Hajat u Beogradu predložio sam organizatorima koji su za sledeću godinu najavili skup sa sličnom tematikom, da promene naziv u Šta (sve) jedemo! E onda možete zamisliti šta smo sve imali priliku da čujemo. Ali krenimo redom.

Ministarka prozvala medije

Počelo je od idealnog ka zabrinjavajućem. Konferenciju je otvorila ministarka poljoprivrede (u odlasku) Snežana Bogosavljević Bošković. U tekstu koji je pročitala dominirale su floskule poput "integralan pristup", "adekvatno funkcionisanje institucija", "zakonski okvir" naravno bez uporišta u praksi. Ministarka je konstatovala da jedemo "izuzetno kvalitetnu hranu", a potom se ostrvila na nas novinare pošto smo mi (valjda se to podrazumeva) krivi za sve. Citiram: "Nažalost, često smo svedoci plasiranja medijskih dezinformacija o pitanjima bezbednosti i kvaliteta hrane u Srbiji, što izaziva netačno informisanje javnosti, a često i alarmantno dejstvo na potrošače s obzirom da se radi o zdravlju ljudi, a nisu zanemarljivi ni ekonomski gubici, koje naši proizvođači zbog toga trpe." Povodom ovog gafa reagovalo je i udruženje novinara za poljoprivredu "Agropress" otvorenim pismom predsedniku Vlade.

Proizvođači sertifikovanje vide kao nemilu obavezu

Konferencija Šta jedemo
Učesnici konferencije "Šta jedemo"

Izvršni direktor kompanije TMS Boško Gavović je rekao da su zahtevi sve viši iz godine u godinu, ali da nažalost proizvođači vide sertifikovanje kao nemilu obavezu. Dodao je da na 470.000 registrovanih poljoprivrednih gadinstava imamo 2.500 - 3.000 pravnih lica i da je broj sertifikovanih u primarnoj proizvodnji - zanemarljiv. Kada je o prehrambenoj industriji reč od 10.000 subjekata sertifikate poseduje njih 4.000.

Profesor Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu Vera Katić održala je maestralno predavanje. Prvo se osvrnula na najčešće bakterije u hrani poput listerije, salmonele, ešerihije koli i drugih bakterija. Podetila je na faktore u kojima se oni razvijaju: hrana, kiselost (4,6 - 7,0), vreme (generacijsko vreme u optimalnim uslovima 15-30 min), temperatura (zona u kojoj se razmnožava najveći broj bakterija 5- 57°C), kiseonik (aerobne i anaerobne bakterije), vlažnost (najveći broj bakterije se umnožava pri aw iznad 0,85). Katić je podsetila i da domaće životinje (a kasnije i čovek njihovom ishranom) mogu biti ugrožene preko hrane, lekova i sredstava za povećanje proizvodnje. Kada je o stočnoj hrani reč tu su mikotoksini; zagađivači okoline: teški metali (olovo, živa, kadmijum, arsen), hlorovani ugljovodonici - dioksini, (PCB, PCDD,PCDF), agrohemikalije: pesticidi: herbicidi, insekticidi, limacidi, fungicidi, rodenticidi. Čovek je ugrožen i preko veterinarskih lekova (antibiotici, antiparazitici) kao sredstava za povećanje proizvodnje (anabolici).

Savremenim tehnologijama do bezbedne hrane

Ako je sertifikacija garant kvaliteta, onda bi ono što nam stiže iz Carnexa trebalo da bude zdravstveno bezbedno. Poseduju, naime standarde ISO, HACCP, IFS i BRC. Tamara Penjić, direktor proizvodnje u kompaniji kaže da su jedna od retkih kompanija u domaćoj mesnoj industriji koja u potpunosti kontroliše ceo proizvodni proces: "Sami proizvodimo stočnu hranu, uzgajamo životinje na domaćim farmama i koristimo savremenu tehnologiju. Pažljivo biramo sirovine koje koristimo u proizvodnji, i imamo implementirane i ispunjavamo najviše standarde kada je reč o kvalitetu i bezbednosti hrane. Sve to nam daje za pravo da garantujemo kvalitet i bezbednost svih proizvoda koji iz naše fabrike stižu do domaćih i inostranih kupaca".

Zašto trgovački lanci traže uvođenje privatnih standarda, zakonski neobaveznih?

Panelisti
Panelisti

Jela Petrović, LA TÜV SÜD, Menadžer sektora Food, govorila je o tome zašto neki trgovinski lanci zahtevaju posebne standarde. Sve je više akcidentnih situacija od trovanja hranom. Ugrožene najosetljivije kategorije naše populacije. Po zakonu o hrani obavezan je HACCP, ali to nije dovoljno. Menadžment sistemima kvaliteta i zdravstvene bezbednosti hrane je tokom poslednjih nekoliko decenija postao neizostavan u svim fazama poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i lanca snabdevanja. Pristup ovoj oblasti se tokom godina značajno menjao usled sve evidentnijeg uticaja globalizacije na procese proizvodnje i distribucije hrane. Zbog neujednačenosti zakonskih regulativa na državnom nivou, sve veći broj trgovinskih lanaca i distributera hrane od svojih dobavljača zahteva uvođenje posebnih privatnih standarda koji su neobavezni sa zakonskog stanovišta, ali su, sa druge strane, neophodni za plasman proizvoda na globalno tržište.

Kao jedan od odgovora na postavljen problem neharmonizovanih zakonskih normi formirana je Globalna inicijativa za bezbednost hrane (GFSI) koja danas obuhvata 10 međunarodno priznatih standarada. GFSI (Global Food Safety Initiative) je nastala 2000. godine kao rezultat saradnje vodećih svetskih eksperata u prodaji, proizvodnji i pružanju usluga u oblasti hrane. Cilj osnivanja je povećanje poverenja korisnika kroz obezbeđivanje sigurnijih prehrambenih proizvoda širom sveta. Radom GFSI koordiniše Consumer Goods Forum (forum robe široke potrošnje). GFSI vodičem su obuhvaćeni svi ključni faktori za prehrambenu proizvodnju: menadžment sistemima za bezbednost hrane, dobre prakse (GMP, GAP, GDP, GLP), HACCP zahtevi i zahtevi za isporuku sistema za menadžment bezbednošću hrane. Poslednjim GFSI vodičem je pokriven gotovo celokupan lanac snabdevanja prehrambenih proizvoda.

Evropa je zavisna od uvoza soje, što otvara put GMO-soji

Marija Kalentić, regionalna direktorka međunarodne organizacije Dunav Soja objasnila je sledeće: "Uvoz mesa i mleka je uveliko naša realnost, a malo je poznato da ukoliko na ovim proizvodima nema oznake "bez GMO", u najvećem broju slučajeva oni su dobijeni od životinja koje su hranjene genetski modifikovanom hranom. Evropa je zavisna od uvoza soje koja se koristi za ishranu životinja. Na taj način GM soja iz Argentine, Brazila pronalazi put i do naše trpeze. Evropske zemlje su našle način da zaštite svoje potrošače upravo dajući mogućnost dobrovoljnog označavanja hrane i proizvoda bez GMO. Dunav Soja je evropski standard kvaliteta koji garantuje da su proizvodi (mesa, jaja, mleko) na kojima se znak nalazi odbijeni od životinja koje su hranjene isključivo domaćom ili evropskom sojom koja nije GMO. Ovaj standard prati i kontriše sve učesnike u celom tržišnom lancu soje, od proizvođača, trgovaca, prerađivača soje, proizvođača stočne hrane, farme životinja do krajnjih prehrambenih proizvoda. Tek nakon kontrole i sertifikacije svih učesnika u lancu,od njive do trpeze, krajnji proizvod može da nosi oznaku "hranjeno sojom kontrolisanog porekla i kvaliteta Dunav Soja". Ako je verovati Mariji Kaletić na rafovima trgovinskih lanaca bi pred Uskrs trebalo da se pojave jaja sa oznakom "bez GMO".

Na konferenciji "Šta jedemo" govorio je i direktor Direkcije za Nacionalne referentne laboratorije Slavoljub Stanojević. Na samoj konferenciji nije "mogao" da odgovori na dva pitanja i tražio je da ih pismeno dostavim PR službi ministarstva. A ona su jednostavna:

  1. U kojem je to zakonu (i članu) definisan rad Direkcije za Nacionalne referentne laboratorije?
  2. Kada će (konačno) proraditi Laboratorija za mleko?

Svest o sertifikovanju treba povećati

Od učesnika u debati iz publike izdvojio bih zalaganje predsednice Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje "Serbia Organica" Nadu Miščević da se malim proizvođačima pri sertifikovanju njihove proizvodnje. Na konferenciji je zaključeno da je potrebno povećati svest o potrebi sertifikovanja, što će pozitivno uticati na konkurentnost naših proizvoda na svetskom tržištu i doprineti zdravijoj ishrani. Takođe je navedeno da je važno uključivanje privatnog sektora u inspekciju i nadzor kao što je slučaj u organskoj proizvodnji i ukazano je na neophodnost da se unificira stav inspekcijskih organa prilikom određenih standarda.

Konferenciju "Šta jedemo" je uspešno organizovala medijske kuće BIZLife u saradnji sa TMS (Technical & Management Service) regionalnim brendom i partnerom TÜV SÜD za područje Centralne i Istočne Evrope.


Foto prilog


Tagovi

Snežana Bogosavljević Bošković Boško Gavović Vera Katić Tamara Penjić Marija Kalentić Slavoljub Stanojević Nada Miščević Hrana Bezbednost


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."