Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Savetovanje "Savremena proizvodnja voća"
  • 11.12.2016. 18:00

Svaki uloženi dinar u voćarstvo vraća se višestruko

Na skupu je nizom konkretnih primera pokazano koliko je savremeno voćarstvo isplativije od tradicionalnog. Primeri oblačinske višnje, trešnje i jabuke to jasno potvrđuju.

  • 6.094
  • 887
  • 0

Kao i predhodnih godina amfiteatar Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu bio je prepun uz traženja mesta više. Razlgog je bilo 13. Savetovanje o savremnoj proizvodnji voća koje tradicionalno organizuje Društvo voćara Vojvodine. Predavači iz Italije i Srbije govorili su o aktuelnim temama o savremenoj proizvodnji trešanja i jabuka, govorilo se o novim tržištima za plasman jabuke a učesnici Skupa su bili da čuju koji su najbolji načini očuvanja kajsije i šljive. Takođe učesnici su saznali dokle se stiglo sa proširenjem proizvodnje lešnika, a diskutovalo se i o uvođenju Global gap standarda. Nisu izostale teme iz zaštite bilja, konkretno o suzbijanju monilije.

Voćarstvo gazi krupnim koracima

Posebnu "boju" skupu dao je predsednik odbora za selo SANU Dragan Škorić. koji je sve podsetio na kinesku poslovicu. "Ako želite da budete srećni godinu dana treba da sejete ratarske useve, za nekoliko decenija će vam trebati zasadi voća, a ako hoćete da budete srećni ceo život trebalo bi da obrazujete narod". I upravo su dve reči dominirale na skupu voćara - voćarstvo i znanje. Značaj znanja i voćarstva u svom obraćanju potvrdio je i predsednik Društva voćara Vojvodine, prof. dr Zoran Keserović.

Zoran Keserović

"Voćarstvo je u naletu. U prvih deset prehrambenih izvoznih aduta, dva su iz voćarstva. Malina je na drugom mestu, a jabuka na petom. Očekujem da im se do kraja godine pridruži i zamrznuta malina. Svemu tome je doprinelo znanje i primena novih ideja. Nisu svugde primenjene nove tehnologije i tada nastupa nezadovoljstvo, kao ove godine u proizvodnji breskve, kupine i višnje. Evo, recimo u proizvodnji oblačinske višnje ne možete se zadovoljiti prinosom od osam tona po hektaru i nižim. Moramo ići na mehanizovanu berbu. Kada oblačinsku višnju oberemo mehanizovano ona nas košta dva dinara po kilogramu, a kada je oberemo ručno cena naraste do 15 dinara po kilogramu" rekao je Zoran Keserović koji je na Savetovanju održao i predavanje o proizvodnji trešnje.

Primena novih tehnologija donosi rezultat

Stručnjak Departmana za voćarstvo i vinogradarstvo Biserka Milić koja je i urednica stručnog časopisa "Voćarstvo i vinogradarstvo" kaže da je za ekspanziju voćarstva u Srbiji u prethodnoj deceniji zaslužno znanje. Konstatuje da se po znanje išlo u najrazvijenije voćarske regije Evrope i šire, ali se sticalo i na Oglednom polju i u voćnjacima širom Srbije.

"Nakon podizanja prvih zasada jabuke sa sistemom sadnje sličnim onom u Južnom Tirolu, s protivgradnim mrežama, kvalitetnim sadnim materijalom iz uvoza i novim sortimentom, javili su se novi problemi u proizvodnji. Reč je o rezidbi stabala u gustoj sadnji, jer se bujnost nije mogla kontrolisati do tada primenjivanim načinom rezidbe. Redovna mera u zasadima jabuke u gustom sklopu postalo je podsecanje žila. Bioregulatori u kontroli rasta i rodnosti postali su neizostavni, a da pri tom njihova registracija, prodaja i primena nisu zakonski regulisani. U potpunosti se menja pristup ishrani voćnih stabala, a tržište preparata za ishranu voćaka, mineralnih i onih organskog porekla, doživljava ekspanziju. Posebno zabrinjava pojava šteta u voćnjacima od bolesti i štetočina koje u tradicionalnom sistemu gajenja nisu imale velikog značaja. Dolazi do dramatične pojave sušenja stabala jabuke. Pragovi štetnosti za pojedine štetočine se menjaju, pa čak i ukidaju", napomenula je Biserka Milić govoreći o novonastalim problemima u voćarskoj proizvodnji.

Velika zaintersovanost voćara za ponudu neophodnih imputa i opreme u proizvodnji

Milić je objasnila i da se do sada u razvoju proizvodnje koštičavog voća javljao hroničan nedostatak investicija. Međutim, investitori su prepoznali mogućnosti i profitabilnost intenzivne proizvodnje, prvenstveno trešnje. Uočeno je da intenzivna proizvodnja trešnje, koja podrazumeva veća ulaganja i zahteva više znanja, mnogo brže dovodi do ostvarivanja višestruko veće dobiti u odnosu na postojeći način gajenja.

Trešnja - velika šansa

U Srbiji se izdvojilo nekoliko izuzetno značajnih regiona u proizvodnji trešnje. To su okolina Smederava i Čačka, a sve više do izražaja dolazi severozapad Vojvodine. Proizvodnja oscilira u zavisnosti od vremenskih uslova ali orijentacioni podatak ukazuje da je godišnja proizvodnja na niovu oko 20.000 tona trešanja. Prema mišljenju Zorana Keserovića bez plobrema bi u inostranstvo mogli da plasiramo i pet puta veću proizvodnju - celih 100.000 tona.
"Eksperimentalni i proizvodni zasadi su pokazali da sadnice na podlogama Gizele 5 i Gizela 6 daju veće prinose nego na Koltu. Ako u jesen posadite knip sadnice one već sledeće godine daju rod. Zasadi oko Ferere u Italiji podignuti su na rastojanju 4x0,6 metara. Tu tehnologiju smo i mi prihvatili. Potrebno je unositi bumbare u zasade u vreme cvetanja da bi sse postigla veća rodnost. Da se savremena proizvodnja trešnje isplati ukazuje i činjenica da je po novoj tehnologiji u petoj godini sorta Regina na podlozi Gizela 5 dala prinos od 25 tona po hektaru. Domaćin je tu trešnju izvozio po ceni od 2,1 evra za kilogram. Nakon odbijanja troškova zarada je bila 39.000 evra ", kaže Keserović.

Gusta sadnja i kržljavije sadnice jabuke uvećavaju profit

Giori Michele

Konkretano i hiruški precizno bilo je predavanje Giori Michele, stručnjaka iz Ferere. U dvadesetak minuta predavanja svaku tvrdnju potkrepio je materijalnim dokazom. Kaže da se i u Italiji pri podizanju novih zasada jabuke prelazi na novu tehnologiju proizvodnje. Njena suština je da se sa sadnica koje imaju šest ili sedam prevremenih grana i sade na rastojanju 3-3,5 x 0,7-0,9 metara (što je 3.500 do 4.000 sadnica po hektaru), pređe na sadnju okulante sa dosta kratkih pervremenih grana gde se po hektaru sadi 5.500 do 6.500 biljaka na rastojanju u redu 0,5-0,6 metara.

Preduslov za ovakvu proizvodnju su zemljišta sa malima sadržajem azota, da bi se obuzdala nepotrebna bujnost. Naravno, uz obavezno navodnjavanje, potrebno je imati i odgovarajuću mehanizaciju, a benefit ja veći prinos sa manjim angažovanjem radne snage. Uz sadnju novih sorti i klonova povrat investicije je veoma brz. U ovoj proizvodnji rod se nalazi na centralnoj osi stabla. Konkretno, u oglednom zasadu u Ferari, sorta Gala Buckeye® je s 6.060 stabala po hektaru (3,3 x 0,5 metara) kumulativno za devet godina dala 547 tona/hektaru.

Voćarstvo zdrav segment u okviru realne ekonomije

Sukp na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu još jednom je pokazao i dokazao da je poljoprivreda, a posebno voćarstvo jedan od najzdravijih segmenata u okviru realne ekonomije. Ne treba zaboraviti ni socijalnu komponentu to jest veliko angažovanje radne snage, u vidu održivog ruralnog razvoja i opstanka sela. Dalje, voćarska proizvodnja angažuje mnogo investicionih ulaganja (stubovi, protivgradne mreže, sadnice, kopanje i izgradnje bunara, pumpe, mehanizacija, priključne mašine, hladnjače, transportna sredstva). Svake godine se koriste velike količine repromaterijala (đubriva, pesticidi, gorivo) od čega država stalno ubire PDV.

Ipak, voćarstvo i poljoprivreda nije svemoguća. Ona u razvijenijim zemljama učestvuje sa četiri do pet odsto, dok u siromašnijim evropskim pretendentima na članstvo u EU ide i do 21 odsto kao što je to slučaj u Albaniji. Savetovanje "Savremena proizvodnja voća" još jednom je pokazalo nedostatak kapitala za investiranje u voćarstvo. Činjenica je da se većina novčane mase kod nas nalazi u finansijskoj ekonomiji. Tamo novac cirkuliše sporo, dok u realnoj ekonomiji novac cirkuliše daleko brže. Na državi je da svojim merama kanališe protok novca ka realnoj ekonomiju. Naravno, samo ako to hoće i može. A da nije spremna, ukazuje i činjenica da više godina čekamo odgovor na predlog struke da deo obevezne kamatne rezerve banaka bude gotovo beskamatno plasiran u poljoprivredu.


Foto prilog


Tagovi

Voćarstvo Voće Giori Michele Biserka Milić Zoran Keserović Voćnjaci


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."