Pred sam ulaz u Žagubicu, iz pravca Petrovca na Mlavi, sa desne strane, odmah iza manastira Trška crkva, nalazi se etno selo "Trška".
Seoski turizam, u Homolju, predstavlja veliku perspektivu i ogroman potencijal ovog kraja. Taj oblik turizma može da pruži veliki dopinos očuvanju prirode, ali i da doprinese razvoju i opstanku sela. U opštini Žagubica, u Braničevskom okrugu, nalazi se etno-selo "Trška" čija arhitektura čuva uspomene na davna vremena.
Ovo etno-selo smešteno je pored obale reke Mlave, u zdravoj i očuvanoj prirodi plodne ravnice podno Homoljskih planina. Selo su zajedničkim radom i trudom izgradili članovi porodice Prvulović. O ciljevima i motivima za podizanje ove turističke atrakcije ovog kraja razgovarali smo sa mladim domaćinom Davidom Prvulovićem.
"Povratak netaknutoj prirodi, zdravoj hrani, kao i onoj jednostavnosti koja je činila život naših predaka smirenijim jedan je od ciljeva današnjeg društva. Homolje se uklapa u ovakve trendove i ima jedno etno-selo koje je uspelo da spoji tradiciju i nostalgiju za starim vremenima sa potrebama savremenog i modernog čoveka. Trška je takvo mesto iz kojeg mnogi posetioci ne bi otišli zbog čistog vazduha, zdrave vode i hrane ili opuštene atmosfere koja vlada u etno-selu", počinje svoju priču David.
Gde god da pogledate sve je lepo, prostrano i miris prirode je veoma prijatan. Autentičnost etno-sela daje veliki doprinos očuvanju seoske sredine. Selo je izgrađeno u starom homoljskom stilu, koji podseća na prošla vremena karakteristična za Homolje.
"Etno-selo se prostire na površini od 1 hektara. Gradnja sela trajala je godinu dana, a za posetioce je otvoreno 2009. godine. U izgradnji su korišćeni prirodni materijali drvo i kamen. Na prostoru etno-sela nalazi se restoran u etno-stilu sa domaćom kuhinjom i apartmanski smeštaj u dvema brvnarama. Pored autentičnog etno-sela, kroz Homolje, protiče reka Mlava koja posetiocima daje mogućnost za uživanje u šetnji njenim obalama, a ljubiteljima ribolova omogućava da pecaju pastrmku", objašnjava Prvulović.
U ovom etno-selu nećete pronaći ništa što je kupovno, već je zamišljeno da se gostima ponudi isključivo tradicionalna domaća hrana, tako da se na jelovniku restorana u etno-selu nalaze samo stara srpska i vlaška jela.
"Posetioci najviše traže specijalitet kuće kačamak "Trška". To je jelo pripremljeno od brašna samlevenog na rečnoj vodenici. U suštini ovo je vlaški specijalitet. Podloga je od kačamka a na nju se ređaju pečurke i domaće kobasice sa homoljskim sirom odozgo. Pored naziva kačamak "Trška" ovaj specijalitet mnogi gosti nazivaju i "Srpska pica" zato što se ovaj specijalitet ne može pronaći na nekom drugom mestu. Osim ovog jela u restoranu etno-sela u bogatoj ponudi su još i homoljsko jagnje, sveža pastrmka sa izvora, homoljski vajat, sir i med, vlaške palačinke, kao i drugi specijaliteti ovog kraja", naglašava David.
Svake godine ovo etno-selo poseti preko 1.000 ljudi. "Osim odmora i bogate ponude koja je na usluzi posetiocima, etno-selo "Trška" privlačno je i zbog tradicionalnog izgleda homoljskih građevina i gostoljubivosti domaćina porodice Prvulović. Najviše gostiju dolazi iz centralne i severne Srbije. Preko 60% gostiju su gosti iz inostranstva, iz Nemačke, Poljske, Engleske, pa i Ujedinjenih Arapskih Emirata", zaključuje na kraju David Prvulović.
Fotografije preuzete sa Facebook fan stranice: Etno selo "Trska"
Tagovi
Autor
Krave ovde čiste drvenom vunom, a posetioci farme spavaju na slami
Svakodnevica jednog seljaka je nečiji san o odmoru - kako do takvih turista?
Kako etno turizam može da oživi selo sa osam stanovnika?
Domaćini Gornjeg Milanovca uče engleski zbog sve većeg broja stranih turista
