Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Malta
  • 24.11.2019. 16:00
  • Malta

I Malta se suočava sa napuštanjem sela - kako zaustavljaju negativne trendove?

U ruralnim sredinama najrazvijeniji je agroturizam, gastroturizam i etno turizam. Spoj poljoprivredne proizvodnje i turizma igra važnu ulogu u stvaranju dodatne vrednosti za domaće poljoprivrednike.

Foto: arhiva Vladimira Miloša
  • 529
  • 42
  • 0

Republika Malta sastoji se od tri veća ostrva: Malta, Gozo i Komino. Malta je najveće ostrvo i najgušće je naseljeno. Glavni grad Malte - La Valeta, nalazi se na ostrvu Malta. Drugo po veličini je Gozo, koje karakterišu bajkoviti pejsaži. Komino je najmanje ostrvo, koje se nalazi između Malte i Goza. Posebno treba istaći kako na Kominu živi samo jedan stanovnik. Iako tokom godine Komino prima na hiljade turista, niko se ne zadržava na duže vreme zbog oskudnih životnih resursa.

Turizam generalno ima glavnu ulogu u privredi

Turizam generalno nosi najvažniju ulogu za maltešku privredu. Ukupno doprinosi 27,1% BDP-a države. Obeležen je sezonskim karakterom, preko 50,2% turista posećuje ostrva zbog lepog vremena i opuštanja na plažama. Dok dodatnih 10% turista dolazi sa razlogom posećivanja kulturoloških događaja (uglavnom leti) odnosno posećivanja znamenitih istorijskih građevina. Prema desetogodišnjim statističkim praćenjima, najveći dolazak turista beleži se tokom jula i avgusta, a najmanje turista dolazi u januaru i februaru.

Ruralni turizam doprinosi svega 4,3% ukupnom dohotku iz turizma na malteškim ostrvima. U ruralnim sredinama najrazvijeniji je agroturizam, gastroturizam i etno turizam. Spoj poljoprivredne proizvodnje i turizma igra važnu ulogu u stvaranju dodatne vrednosti za domaće poljoprivrednike. Tradicionalna hrana je vrlo tražena od stranih turista, što omogućava pokretanje biznisa i u manjim sredinama. Opuštena atmosfera malteške kulture svakom turisti kroz hranu i doživljaje utisne želju za povratkom.

Poznati po paradajzu i konzumnom krompiru 

Poljoprivreda je manje zastupljena i doprinosi svega 1,3% BDP-a. Prosečna veličina pojedinog registrovanog poljoprivrednog gazdinstva je svega 0,9 hektara površine. Poljoprivredna proizvodnja zauzima 47% od ukupne površine malteškog ostrva. Ozbiljni problemi sa kojima se poljoprivreda suočava su zavisnost od uvoznih energenata, nedostatak zdravstveno ispravne vode i samo onečišćavanje podzemnih voda štetnim uticajima iz poljoprivredne proizvodnje.

Najzastupljenija ratarska biljka je konzumni krompir. Zbog mediteranske klime i suvih perioda tokom godine, odlikuje se bogatim aromama. Krompir je ujedno i jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda malteškog agrara. Ostale ratarske biljke su pivski ječam i durum pšenica. Od trajnih zasada najzastupljeniji su vinogradi i zasadi badema, maslina i citrusa. Malta je nadaleko poznata po proizvodnji paradajza za preradu. Izvrsna klima i humusno bogato tlo omogućuje visoku prinosnu proizvodnju niskih kultivara ovog povrća. Uglavnom uzgajaju se sorte za preradu u kečap i konzerve. Proizvodnja ostalog povrća takođe igra važnu ulogu za ruralno stanovništvo. Povrće poput graška, pasulja i karfiola, uzgajaju se na otvorenom dok lisnato povrće i paprika uzgajaju se u visokim plastičnim tunelima.   

Brend Savina - začetnik ruralnog razvoja

Savina je opštepoznata marka prehrambenih proizvoda na Malti. Tradiciju koju su započeli braća Magro neprestano se razvija kroz četiri generacije. Gledajući loše stanje u poljoprivredi tokom pedesetih godina prošlog veka, braća su inicirala udruživanje malih zemljoposednika kako bi zajedno izašli na tržište. Vrlo ubrzo nabavljaju brodove kojima prevoze poljoprivredne i prehrambene sirovine i gotove proizvode do kupaca u većim gradovima ostrva. U prvim godinama pod robnom markom Savina prodavali su se sveži paradajzi i morska so. Kako se udruživanje poljoprivrednika proširilo širom ostrva, robna marka se počela stavljati na različite proizvode poput vina, meda, mleka, sireva, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća.

Kod proizvodnje sireva poslovanje je organizovano u dva smera. Proizvođači ovčjeg, kozjeg ili kravljeg mleka imaju pravo da poseduju vlastitu mini siranu na gazdinstvu gde će proizvoditi sireve i ostale mlečne proizvode po standardima i tradicionalnoj recepturi. U tom slučaju, preradom sirovine u visoko cenjenje proizvode primarni proizvođači zadržavaju glavni deo profita. Drugi oblik poslovanja je proizvodnja sirovog mleka i dostava istog do prerađivačkih kapaciteta u vlasništvu porodice Magro. Tada, proizvođači zarađuju samo na sirovini. U oba slučaja finalni proizvod prodaće se za istu tržišnu cenu pod brendom Savina.

Oko brenda Savina trenutno je udruženo oko 300 poljoprivednih proizvođača 

Trenutno je udruženo oko 300 poljoprivrednih proizvođača oko brenda Savina. Ovo je brend koji se danas prodaje na četiri kontinenta u više od 40 država. Upravo ovakav način organizacije klastera poljoprivrednika, prehrambene industrije, trgovine i marketinških stručnjaka omogućava razvoj manjih i udaljenijih sredina. Porodicama u ruralnim područjima omogućava se kvalitetan i udoban život.

Šta je sa negativnim trendovima?

Kao i svaka druga evropska zemlja, Malta se suočava sa negativnim trendovima poput "odliva mozgova“ i egzodusa ruralnog stanovništva u veća mesta odnosno u inostranstvo. Kako bi zaustavili negativne trendove ruralno područje Malte ima nekoliko važnih prioriteta u daljem razvoju:

  1. Razmena znanja i ulaganje u istraživanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i ribarstvu,
  2. Podsticanje konkurentne atmosfere među učesnicima ruralnog razvoja,
  3. Isticati važnost stvaranja dodatne vrednosti poljoprivrednih proizvoda,
  4. Restauracija i zaštita prirodnih staništa i istorijskih građevina,
  5. Ciljano korišćenje resursa sa manjim uticajem na klimatske promene,
  6. Društveno uključivanje lokalnog stanovništva.

Nabrojani prioriteti već imaju rezultata koji mogu da se vide širom ostrva. Osim poljoprivrede, ruralni turizam otvara nova radna mesta i pruža mogućnosti za dalji razvoj ruralnog prostora.


Foto prilog


Tagovi

Malta Ruralni razvoj Turizam Poljoprivreda Projekat Inovacije Savina


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Holandiji, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dve dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Rizikuj! - Ako pobediš bićeš srećan, a ako ne pobediš bićeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U ovoj bačvi nekada se čuvalo vino, a sada služi za ukras.