Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Ljulj engleski

Sinonim: - | Engleski naziv: Perennial Ryegrass | Latinski naziv: Lolium perenne L.

Ljulj engleski

Engleski ljulj rasprostranjen je u Evropi, severnoj Americi, severnoj Africi, Australiji i srednjoj Aziji. Ubraja se među kvalitetnije trave. Na pašnjacima se koristi za ispašu svih vrsta stoke, ali i za košenje, pogodan je za ukrasne parkove i igrališta kao i zaštitu od erozije, naročito u smesama s drugim vrstama trava.

Morfološka svojstva

Koren je žiličast, naraste do 50 cm dubine. Formira kratak rastresit busen. Stabljika je visoka oko 35 – 65 cm, glatka, ponekad spljoštena, sklona poleganju. Listovi su sočni i sjajni s donje strane, oko 10 – 25 cm dugi, 3 do 4 mm široki skoro celom dužinom ili se čunjasto završavaju. Udeo lisne mase dostiže i do 80% roda. Cvet je klas dug i do 20 cm. Seme je 5 – 7 mm dugo i do 1,5 mm široko, bez osja, po čemu se razlikuje od italijanskog ljulja. Masa 1 000 zrna varira od 1,3 do 2,9 grama.

Biološka svojstva engleskog ljulja

Engleski ljulj je trava ozimog tipa rasta. Dobro podnosi mrazeve, ali ne i jako niske temperature, mraz i duboki snežni pokrivač. Dugotrajne suše smanjuju prinos, a temperature od 25 – 30 °C zaustavljaju njegov rast. Navodnjavanje mu pogoduje u razvoju, ali ne i plavljenje. Vek trajanja je 3 – 5 godina, ako se koristi košenjem, a ako se koristi za ispašu stoke, u povoljnim uslovima traje i do deset godina. Cveta od sredine maja pa do početka juna. Dobro uspeva na svežim i umereno vlažnim, srednje teškim do teškim (ne zbijenim) zemljištima. Najbolje se razvija na zemljištima gde je nivo podzemne vode 50 – 70 cm dubine.  Prilično dobro uspeva na alkalnim zemljištima, pa i na onima gde je pH 8,5, ako ima vode.

Agrotehnika proizvodnje engleskog ljulja

Seje se najčešće u čistoj kulturi, ali i u smesama. Koristi se za ispašu stoke, košenje, konzerviranje kao i kao smesa za igrališta i ukrasne travnjake. U jesen se može sejati krajem avgusta ili početkom septembra. Obrada zemljišta ista je kao i za ozimne kulture. Dobra predkultura je grašak, jednogodišnje mahunarke, žitarice, kukuruz i suncokret.

Đubrenje

Dobro reaguje na đubrenje azotom, naročito za proizvodnju voluminozne krme (250 – 300 kg/ha). U proizvodnji semena đubrenje azotnim đubrivima varira od 120 – 130 kg/ha čistog azota. Azot treba dati predsetveno oko 20% u prihrani sredinom oktobra (30 – 40%) i ostatak u martu i početkom aprila u kretanju vegetacije i vlatanju.

Setva

Engleski ljulj za proizvodnju semena treba sejati početkom do sredine septembra jer će tada u sledećoj godini dati dobar prinos semena. Za proizvodnju semena engleski ljulj seje se u našim krajevima sredinom septembra. Za seme se ostavlja prvi porast. Ako se seje ranije, treba ga visoko pokositi pre zime. U čistoj kulturi za proizvodnju voluminozne krme engleski ljulj se seje uskoredno s 20 – 25 kg/ha semena, a za proizvodnju semena od 12 – 15 kg/ha na međuredni razmak od 25 cm.

Način korištenja

Za krmu se može koristiti košenjem i ispašom. Ako se koristi košenjem, treba se kositi u stadijumu završetka vlatanja – početak klasanja, iako tada obično polegne, pa ga je teško skidati. Prinosi zelene mase variraju zavisno o klimatskim uslovima, agrotehnici, kultivaru i roku korištenja, a mogu iznositi 60 i više t/ha. Ako se koristi za siliranje, mora se prethodno prosušiti jer nema dovoljno suve materije. Tokom godine engeski ljulj može dati više otkosa (4 do 6), zavisno od vlage u zemljišta i đubrenju azotnim đubrivima.

Žetva semena

Seme engleskog ljulja jako se osipa, pa ga treba skidati kada se na vrhu klasa počinje osipati. Žetva semena može početi 18 – 23 dana nakon oplodnje. Budući da se seme skida u fazi s visokom vlagom (37% i više), ono se nakon vršidbe mora što brže prevesti na sušenje. Žetveni ostaci moraju se brzo ukloniti s polja, a koriste se u ishrani stoke.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i semena; 2008.

Ljulj francuski (Pahovka rana)

Sinonim: - | Engleski naziv: Tall oatgrass | Latinski naziv: Arrhenatherum elatius L.

Ljulj francuski (Pahovka rana)

Ljuj francuski (Pahovka rana) rasprostanjenosti je u Evropi, severnoj Africi, severnoj Americi i Australiji. Ima visoku bioprodukciju mase i izuzetno je značajna za proizvodnju sena na nizijskim i brdskim područjima. U svežem stanju malo je gorka, pa je stoka nerado jede. Seje se u detelinsko-travnim smešama s lucerkom, i crvenom detelinom, kao i u travnim livadskim smešama za košenje (ljuljevi, divlja detelina, stoklasa). Prinosi zelene mase iznose do 60 t/ha, a sena 12 t/ha.

Morfološka svojstva

Koren je dobro razvijen, prodire duboko u zemljište i formira kratki rastresit busen. Stabljika je uspravna, glatka, sjajna, s malo lišća, brzo otvrdne ali i naraste do 150 cm i više. Listovi su ravni, 12 – 20 cm dugi, 4 – 8 mm široki, hrapavi s golim ili slabo dlakavim rukavcima. Cvet je metlica duguljastog oblika, dužine 25 cm, koja je pre cvetanja skupljena, a u cvetanju raširena, uspravna i s mnogo klasića. Dužina semena je 8 do 9 mm, a širina oko 2 mm.

Biološka svojstva

Nakon setve se brzo razvija. U proleće rano započinje s vegetacijom. Ponovni porast nakon košenja je dobar i vlati su bogatije lišćem jer preovlađuju vegetativni izdanci i prizemno dugo lišće. Najbolje uspeva na lakšim do srednje teškim zemljištima dobre provetrenosti. Osetljiva je na visoke podzemne vode, ali dobro reaguje na navodnjavanje. Niske temperature podnosi slabije od vlasulje i mačjeg repka, tako da je duže vreme s mrazom oštećuje, kao i niske temperature u proleće. Sušu dobro podnosi. Cveta u jutarnjim satima, a ono počinje s vrha metlice prema dole. Cvetanje useva obično traje 14 do 15 dana.

Agrotehnika proizvodnje

Setvu treba obaviti krajem avgusta i početkom septembra kada se obavlja i osnovna obrada zemljišta; tada se u sledećoj godini može očekivati dobar prinos voluminozne krme i semena. Sistem obrade zemljišta je kao i za ozimne kulture. Iako se ova trava ponaša kao trave ozimo-jarog tipa, setvom u proleće može se postići niska proizvodnja semena. Za proizvodnju voluminozne krme najčešće se seje u smešama s višegodišnjim mahunarkama (lucerka), kao i u drugim smesama za kosidbu na svežim do umereno suvim zemljištima. U smesama za ispašu nije pogodna jer ne podnosi ispašu i gaženje, zbog čega se povlači iz setvene strukture. Za proizvodnju semena usev se koristi u drugoj i trećoj godini, ubraja se u rane trave, a u našim klimatskim uslovima sazreva već sredinom juna. U brdskim uslovima cveta krajem maja i početkom juna. Za proizvodnju semena đubri se azotnim đubrivima u količini od 60 – 90 kg/ha azota. U čistoj kulturi za proizvodnju krme seje se s oko 50 kg/ha semena, a za proizvodnju semena seje se od 15 – 20 kg/ha na međuredni razmak 30 – 36 cm.

Vreme korištenja za krmu

Za proizvodnju voluminozne krme (zelena masa, seno, konzervirana krma) treba je kositi tokom metličenja. Kada počinje cvetati kvalitet joj jako opada jer stabljika postaje gruba. Nakon košenja dobro se oporavlja. Najveće prinose daje u prvom porastu (oko 70%), iako u povoljnim uslovima može dati 2 - 4 porasta.

Žetva semena

Seme nejednako sazreva i jako se osipa, pa je važno utvrditi vreme početka žetve kako bi se gubici semena smanjili. Žetva se, kao i kod ostalih trava, izvodi kombajnom u vreme kada je seme u voštanoj i delimično u punoj zrelosti, odnosno kada se seme s vrha cveta počinje slabo osipati (vlažnost oko 41%). Prinosi semena su od 800 – 1 200 kg/ha. Seme nakon žetve treba dosušiti.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i semena; 2008.

Ljulj oldenburški

Sinonim: - | Engleski naziv: Hybrid ryegrass | Latinski naziv: Lolium boucheanum Kvnth.

Ljulj oldenburški

Ljulj oldenburški

Ljulj italijanski (Mnogocvetni ljulj)

Sinonim: - | Engleski naziv: Italyan Rye grass | Latinski naziv: Lolium multiflorum Lam. - syn. L. Italicum A. Br.

Ljulj italijanski (Mnogocvetni ljulj)

Ljulj italijanski (Mnogocvetni ljulj) u našim uslovima je najproduktivnija i najkvalitetnija trava na oranicama koja se seje kao čisti usev ili u smesama s crvenom detelinom, lucerkom i drugim detelinama i travama. Koristi se u zelenom stanju za direktnu ishranu kao i za proizvodnju sena, senaže i silaže. Posle košenja brzo se obnavlja i u povoljnim uslovima može dati 3 i više porasta tokom godine, a u uslovima navodnjavanja i do 6 otkosa. Prinosi zelene mase iznose 40 – 80 t/ha, a sena 12 t/ha i više.

Morfološka svojstva

Koren je žiličast. Stabljika naraste 70 – 80 cm pa i više. Listovi su svetlozelene boje s izrazito sjajnim naličjem. Cvet je klas, a klasići imaju osje. Seme je žuto-smeđe do sive boje i dužine od 5 do 6,5 mm. Masa 1 000 zrna iznosi oko 2,2 grama.

Biološka svojstva

U prelaznom periodu podnosi niske temperature i do -10 °C. Zimske temperature izdrži do -20 °C. Najbolje uspeva na srednje teškim, dubokim, umereno vlažnim zemljištima.

Agrotehnika proizvodnje

Obično se seje posle žitarica kao ozima kultura. Dobar predusev su mu jednogodišnje mahunarke. Nakon skidanja preduseva potrebno je odmah obaviti plitku obradu. Osnovno oranje i gruba obrada obavlja se krajem avgusta ili početkom septembra. Fina priprema zemljišta obavlja se pred setvu.

Ako se italijanski ljulj seje u smesi s crvenom detelinom, tada se seje u vreme setve crvene deteline, krajem avgusta i početkom septembra. Ako se seje kao čista kultura za proizodnju voluminozne mase onda se seje s 20 – 25 kg/ha semena. U zavisnosti od o sklopa lucerke i crvene deteline u drugoj, trećoj, a ponekad i prvoj godini korištenja, u lucerište i detelinište usejava se italijanski ljulj u količini od 5 – 10 kg/ha, pa se tako produžava vek korištenja i povećava prinos. Kvalitet krma dobije se košenjem do početka klasanja. Za proizvodnju krme, u zavisnosti od svojstva zemljišta, usev treba đubriti za svaki otkos azotnim đubrivima s ukupno 140 – 250 kg/ha azota godišnje.

Proizvodnja i žetva semena

Za proizvodnju semena seje se u čistoj kulturi s 10 – 12 kg/ha semena na međuredni razmak od 25 cm. Žetva semena obavlja se kada je seme visoke vlažnosti jer se suvo seme osipa kao i kod engleskog ljulja. U našim uslovima to je obično krajem juna i u prvoj polovini jula. Kod vršidbe se ne preporučuje bunker kombajna napuniti do kraja jer se seme zbog vlažnosti zbije i teško istovari u prikolice. Osim toga, seme se zagrejava, pa ako duže stoji, može doći do pada klijavosti. Nakon žetve seme se odvozi na sušenje. Ako nema sušara, seme treba u vrlo tankom sloju staviti u natkriveni prostor i prevrtati kako ne bi došlo do zagrevanja i pada klijavosti.

Po uklanjanju žetvenih ostataka zemljište se đubri azotnim đubrivima u količini od 25 kg/ha, u zavisnosti od o vremenskih prilika, prinos semena je od 300 – 500 kg/ha. 

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i semena; 2008.

Ljulj engleski - Sorte

ukupno: 30, aktivno: 20, neaktivno: 10

ANGELA

ARNO

BARBLACK

BARFORT

BARNAUTA

BARPASTO

BARPLUS

BARRAGE

BARSPRINTER

BARTWINGO

CALIBRA

DANILO

ESQUIRE

GREENFAIR

HENRIETTA

LORENZ

MARGARITA

MATHILDE

NAKI

PIMPERNEL

PLATINUM

PONDEROSA

SCORE

TALGO

TOP GUN

TURANDOT