Stočni kelj

Sinonim: - | Engleski naziv: Fodder kale | Latinski naziv: Brassica oleracea (L.) convar. acephala (DC.) Alef. var. viridis L.+ var. medull

Stočni kelj

Stočni kelj najviše se gaji u Francuskoj, Engleskoj, Holandiji, Belgiji, Danskoj i Nemačkoj. Sadrži mnogo vrednih hranjivih sastojaka, pa je vrlo kvlitetna stočna hrana.

Dugo se koristi, čak do tri meseca, a da mu se ne smanjuje kvalitet. Jako je dobra predkultura jer guši korove i ostavlja plodno zemljište. U prvoj godini gajenja daje vegetativnu masu koja se koristi za ishranu domaćih životinja, a druge godine oblikuje cvetove i plodove.

Morfološka svojstva

Koren je vretenast, dobro je i gusto razvijen u plićem sloju zemljišta. Stabljika može biti visoka 50 cm do 2 m. Što je sklop gušći, stabljika je tanja. Ispunjena je mekom srži, pa je domaće životinje rado jedu jer je sočna. Listovi su veliki i zeleno-plave boje. Donje lišće se može brati, bez štete za ukupan prirast.

Agroekološki uslovi za gajenje stočnog kelja

Stočnom kelju odgovaraju područja prohladnijeg klimata s više padavina. Podnosi niske temperature (-12 °C do -15 °C), intezivno raste u jesenjem periodu, pa se koristi u zelenom stanju, kad nema druge zelene krme.

Agrotehnika

Plodored

Plodored zavisi od toga da li se stočni kelj gaji kao glavni ili postrni usev. Za glavnu setvu pogodne su različite pretkulture, koje ostavljaju dovoljno vremena za jesenju duboku obradu. Za naknadnu i postrnu setvu potrebne su pretkulture koje što ranije oslobađaju površinu.

Obrada zemljišta

Za proizvodnju stačnog kelja kao glavne kulture, u jesen se ore na dubinu do 35 cm, a za postrnu kulturu duboko se oranje izvodi pre zimskog međuuseva, a nakon njega ore se pliće, na oko 25 cm dubine. Za postrni međuusev ore se na oko 20 cm dubine.

Đubrenje

Najviše hraniva treba dati u glavnoj setvi, a najmanje u postrnoj. Preporučuju se različite doze: od vrlo visokih doza (oko 200 kg/ha azota, 140 kg/ha fosfora i oko 200 kg/ha kalijuma) do niskih doza (oko 70 kg/ha azota, 140 kg/ha fosfora i 100 kg/a kalijuma). Ako je za pretkulturu đubreno stajskim đubrivom, količina hraniva može se smanjiti za oko 25 %. U postrnoj setvi može se polovina svih hraniva dati pred oranje, a druga polovina u pripremi zemljišta za setvu. Ovim postupkom izostavljeno je prihranjivanje jer se koristi urea ili formulacije u kojima je azot delom u amonijačnom obliku, pa takva đubriva mogu osigurati snabdevanje biljaka hranivima do kraja vegetacije. Ali, ako se ide s prihranom, onda se to obavlja u avgustu.

Setva

Seje se od kraja marta do početka maja s oko 5 kg/ha semena na 1 cm dubine i s međurednim razmakom 40 – 50 cm. Kada se stočni kelj gaji kao postrni, potrebno je pripremiti sadnice i presađivati ga na oko 20 cm razmaka u redu.

Nega useva

Neposredno iza setve obavlja se valjanje zemljišta. Ako je usev pregust, vrši se proređivanje, a ako je posađen na veći razmak, tada se obavlja kultiviranje (najbolje nakon kiše), kada se zemljište dovoljno prosuši.

Izvor: Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; 1998.

Stočni kelj - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

MAKSIMIRSKI VISOKI

Stočni kelj - Tekstovi