Stevija

Engleski naziv: Stevia | Latinski naziv: Stevia rebaudiana Bertoni

Stevija

Stevija je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Najbolje uspeva u područjima mediteranske (suptropske) i umereno kontinentalne klime, a u hladnijim područjima se gaji kao jednogodišnja biljka. U listovima stevija sadrži materije steviozid i rebaudeozid A kao i još šest drugih glikozida koji proizvode izuzetno slatki ukus. Listovi su vrlo slatki, trideset puta slađi od šećera saharoze. U uslovima veće količine sunčeve svetlosti i viših temperatura, biljka će proizvoditi veću količinu lisne mase, zbog koje se i gaji.

Morfološke osobine stevije

Stevija je žbunolika biljka čija stabljika može dostići od 60 do 80 cm. Listovi su zeleni, s lagano zaobljenim vrhovima, dugi 5 cm i široki 2 cm. Koren je razgranat. Semenke stevije su duguljaste i duge do tri mm. Može se razlikovati dva tipa semena – crno i belo. Crno se smatra kvalitetnijim, s obzirom na to da klijavost takvih semena iznosi 78% i dvostruko je teže od belog. Cvetovi stevije su beli i sitni.

Agroekološki uslovi gajenja stevije

Temperatura

Najbolji se rezultati u gajenju stevije postižu na područjima gde se temperature kreću između 15 i 30 °C kao i gde dolazi do velikih temperaturnih razlika između dana i noći. Otporna je na niske temperature, a idealna temperatura za klijanje semena je 20 °C. Temperature od oko 5 °C zaustaviće njen rast. U svom prirodnom staništu to je višegodišnja biljka koja može doživeti od 4 do 5 godina. U uslovima hladnije klime, pristupa joj se kao jednogodišnjoj kulturi, budući da se koren često uklanja iz zemlje i ostavlja za sadnju iduće godine, kako tokom zimskog perioda ne bi smrznuo.

Voda

Optimalna količina padavina za gajenje stevije iznosi od 1.500 do 1.700 mm godišnje. Suša izuzetno negativno utiče na biljku pa će doći do sušenja lišča, radi kojeg se stevija i gaji. Voda se u zemljištu ipak ne bi trebala skupljati oko korena, budući da će to uzrokovati njegovo truljenje.

Zemljište

Stevija nema velike zahteve prema zemljištu, ali preferira peščana, ilovasta i glinasta zemljišta. Važno je da je teren dobro dreniran i oceđen, a zemljište blago kiselo (pH 4 – 7,5). Potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stevija ne podnosi slana zemljišta.

Tehnologija gajenja stevije

Priprema zemljišta

Duboko oranje potrebno je obaviti mesec dana pre sadnje, na dubini od 30 do 40 cm. Preporuka je pre sadnje podići gredice budući da se na taj način utiče na manje zadržavanje vode. Ukoliko postoji opasnost od suše potrebno je uvesti sistem navodnjavanja kap po kap.

Ishrana

Za kvalitetan prinos stevije preporuka je koristiti azot ili organska đubriva. Zemljišta slabe plodnosti svakako treba dodatno prihranjivati. Obično se preporučuje unos 20 – 40 t/ha organskog đubriva kao i 60 kg azota, 23 kg fosfora i 180 kg kalijuma po jednom hektaru površine.

Razmnožavanje stevije

Najveći problem pri gajenju stevije predstavlja slaba klijavost semena, što uzrokuje i njihovu visoku tržišnu cenu. Budući da crne semenke poseduju izuzetno veću klijavost od belih, na odabir semena važno je obratiti pažnju prilikom sadnje.

Osim generativno, steviju je moguće razmnožavati i vegetativno upotrebom reznica korena. Od starije se biljke uzimaju ogranci korena i sade kao samostalne biljke.

Setva i sadnja stevije

Gajenje stevije iz semena trebalo bi obavljati u zatvorenom prostoru, odnosno plastenicima i staklenicima, u kojima treba odražavati temperaturu od 21 do 24 °C kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj. Rast sadnica je spor i za sedam do osam nedelja one postaju sposobne izdržati presađivanje na spoljni teren.

Na umerenom području sadnice stevije se u maju sade u polje, kada nema opasnosti od prolećnih mrazeva. Prilikom sadnje preporuka je koristiti uzdužni razmak između biljaka od 80 do 100 cm, a poprečni od 30 do 40 cm, čime se stvara sklop od 4.000 do 6.000 biljaka na m2. Kako bi se sprečilo razvijanje korova, na teren se postavlja PE folija.

Berba i prinos stevije

Cvetanje stevije podstiče skraćivanje dana i ona na našem podneblju cveta od kraja leta do kasne jeseni. Berba se obavlja u septembru, a preporuka je berbu započeti neposredno nakon početka cvetanja.

U uslovima gajenja stevije kao jednogodišnje kulture, stabljike se režu neposredno iznad površine zemlje, a ukoliko se ona gaji kao višegodišnja kultura, preporuka je ostaviti 15 cm stabljike kako bi se biljka mogla oporaviti i iznova izrasti.

Na sadržaj glikozida u listovima utiče i doba dana kao i činjenica da je on najveći ujutro i prepodne. Stoga je berbu stevije potrebno obaviti do 11 sati prepodne. Prinos varira od 2.500 do 4.500 kg suvog lišća po hektaru. Od tone lisne mase, nastaje oko 280 kg suvog lišća.

Upotreba stevije

Listovi stevije upotrebljavaju se kao zaslađivači napitaka i prehrambenih proizvoda. Dobija se potpuno prirodan zaslađivač bez kalorija. Preporučuje se u ishrani dijabetičara kao zamena za druge zaslađivače, koji su u takvoj ishrani zabranjeni. Glikozidi stevije smanjuju osjećaj gladi i tako utiču na regulaciju telesne težine. Primenu pronalazi i pri regulaciji krvnog pritiska i poboljšava stanje problematične kože (ubrzava zarastanje rana, smanjuje pojave akni, zateže bore). Dokazano je njeno antivirusno i baktericidno delovanje, a pri oralnoj primeni u zubnoj šupljini utiče na smanjenje pojave karijesa i zubnog plaka. Delotvorno ublažava i stomačne probleme poput mučnine i žgaravice i podstiče varenje.

Izvor:

  • Baša, A.; Švenda, I.: Stevija – slatka revolucija, Apolinar Baša – vlastita naklada, I.T. – graf d.o.o., Zagreb, 2012.

Stevija - Sorte

ukupno: 3, aktivno: 0, neaktivno: 3

Hoten

Seiten

Shuten

Stevija - Tekstovi