Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Žalfija

Engleski naziv: Shop sage | Latinski naziv: Salvia officinalis L.

Žalfija

Žalfija ima raznoliku namenu, no najčešće se upotrebljava za dobijanje eteričnog ulja. Čaj od žalfije služi za obloge za rane kao i za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije. Upotrebljava se u kozmetičkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Ima jaki fiziološki uticaj na vitalne organe čoveka. Potražnja za eteričnim uljem žalfije u svetu i kod nas je sve veća, pa se obnavljaju stari zasadi i stvaraju novi.

Morfološke karakteristike žalfije

Žalfija je višegodišnja biljka, račvastog, drvenastog korena koji duboko prodire u zemljište. Vrlo je otporna na sušu. Mlada žalfija ima zeljastu stabljiku, a kasnije pri dnu odrveni. Mladi izdanci su svetlozeleni do ljubičasti, prekriveni ređim ili gušćim dlačicama sivobele boje. Listovi su svetli, s obe strane obrasli dlačicama, jajasti do izduženo kopljasti. Cvet ja klasast, sastoji se od 2-8 cvetova, plave, ružičaste ili bele boje, vrlo prijatnog mirisa koji privlači pčele. Plodić je mahuna, okruglast, malo izdužen, širok 2 mm, a dug 2-2,5 mm. Kada seme sazre opna postane tvrda, kestenjaste do tamnosmeđe boje. Masa 1000 semena je 7,6 do 7,8 g. Seme je klijavo 3-4 godine. Eterično ulje se nalazi u celom nadzemnom delu biljke, a najviše u listovima. U osušenoj biljci ga ima od 1,6 do 2,7 %. Životni vek žalfije je 5-7 godina, a ukoliko je loša tehnologija gajenja, rod se može početi smanjivati već nakon četiri godine. Žalfija je biljka toplog podneblja, klija pri temperaturi od 12 do 15 ºC, može i pri temperaturi 6-8 ºC, ali nešto sporije. Početni razvoj je vrlo spor, retko cveta u prvoj godini, a u drugoj procveta vrlo rano. U uslovima kontinentalne klime cvetanje započinje početkom maja, a traje do kraja juna. Plodovi vrlo sporo sazrevaju, tek u avgustu, a berba je otežana zbog osipanja semena.

Agroekološki uslovi gajenja žalfije

Visoke dnevne temperature pogoduju rastu i nagomilavanju eteričnog ulja. Zime bez snega, uz jače golomrazice, mogu u kontinentalnim krajevima zemlje naneti veće štete mladom usevu, pa se zato žalfija može preventivno zagrnuti nakon drugog košenja. Dobro podnosi sušu, ali mlade biljke iz direktne setve za početni rast zahtevaju prilično vlage. Nije osetljiva na kvalitet zemljišta, a najbolje rezultate daje na toplim humusnim zemljištima s dobrim vodno-vazdušnim režimom.

Tehnologija gajenja žalfije

Plodored

Kao višegodišnja biljka, žalfija se lako uklapa u smenu sa svim biljnim vrstama bez obzira na to kada se one vade iz zemljišta.

Priprema zemljišta

Zemljište je važno pravovremeno i kvalitetno obraditi s obzirom na dugi vek useva. Žalfija se seje samo u zemljište koje je u jesen duboko preorano. Površina zemljišta se u proleće treba izravnati, a sve potrebne operacije treba sprovesti sa što manje prohoda da bi se u zemljištu očutalasa vlažnost akumulirana tokom zime. Tako dobijemo mrvičasti setveni sloj potreban za setvu sitnog semena žalfije.

Ishrana biljke

Za postizanje dobrog roda i eteričnog ulja potrebno je, pre nego što se oblikuje usev, jesenjem osnovnom đubrenjem u zemljište uneti 30-40 kg/ha azota i 80-100 kg/ha fosfora i kalijuma. Na proleće, pre početka rasta, treba uneti 30-40 kg/ha azota, koji će ubrzati nicanje i početni rast biljaka, a ostatak od 25-30 kg/ha azota odmah posle prvog košenja. U sledećim godinama obavezno treba rano u proleće kultivacijom uneti u zemljište kombinaciju čistih hraniva NPK (po 40-50 kg/ha od svakoga) i posle prvog otkosa prihraniti s 25-30 kg/ha azota.

Nega useva

Nicanje žalfije počinje za 20-25 dana i za to vreme niknu brojni širokolisni korovi koje treba uništiti neposredno pre nicanja. Usev oblikuje redove i potrebno ga je više puta okopati i opleviti. Višegodišnje biljke brzo rastu pa rano zatvaraju redove, čime se smanjuje mogućnost nicanja korova, ali je obavezna nega kultivacijom radi provetravanja zemljišta.

Setva žalfije

Žalfija se direktno seje ili se sadi proizvedeni zasad. U rano proleće, najkasnije do 15. marta obavlja se direktna setva, jer dugo niče i za početni rast treba joj prilično vode. Dubina setve je 1,5-2 cm, a razmak među redovima 50 cm. Po dužnom metru reda bi trebalo biti 70-80 biljaka, za šta je potrebno 10-12 kg semena po hektaru, s tim da je klijavost semena veća od 80 %. Ukoliko je setva obavljena u optimalnom roku, već u prvoj godini usev se može kositi dva puta. Ako se posadi rasad, u prvoj se godini sadnje usev se kosi jedanput ili se uopšte ne kosi. U aprilu se u leje seje seme za proizvodnju rasada i potrebno ga je stalno zalivati da se može presaditi u julu ili u jesen. Presađuje se na razmak među redovima 70 cm, a u redu 40-50 cm. Zalivanje useva je obavezno, a za proizvodnju sadnica po 1 ha potrebno je 250-300 m2 leja i 0,5-1 kg semena.

Košenje zelenih delova žalfije

Zeleni delovi žalfije služi za dobijanje eteričnog ulja. Pokošeni zeleni delovi se osuše, listovi se izdvoje trljanjem i ventiliranjem, a otpad se upotrebljava za destilaciju eteričnog ulja. Vučenom samoutovarnom mašinom se kosi u visini 8-10 cm, jer se niže košene biljke mogu smrznuti u toku zime. U prvoj godini žalfija se prvi put kosi tek u julu, a početkom oktobra drugi put. Od dva otkosa dobija se 6-8 t sveže zelene mase po hektaru, a od nje se doradom dobije 1,7-2 t suvog lista ili 10-12 kg eteričnog ulja. Višegodišnja žalfija prvi se put kosi već u maju, drugi put krajem septembra. Prinos sveže zelene mase u oba otkosa može biti 14-16 t/ha, od čega se doradom dobija 1,7-2 t suvog lista ili 10-12 kg eteričnog ulja. Želi li se žalfija upotrebiti samo za destilaciju eteričnog ulja, kosi se u punom cvetanju, početkom jula. Ako je prinos po hektaru pri jednom otkosu 12 t zelene mase i ako je sadržaj eteričnog ulja 1,7 % u suvoj materije, dobija se 20 kg eteričnog ulja.

Žalfija - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Kadulja