Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Bob

Engleski naziv: Broad bean | Latinski naziv: Vicia faba L. (partim)

Bob

Bob je jednogodišnja biljka razgranatog korena. Ima zeljastu i šuplju stabljiku visine 60 – 80 cm. Cvetovi su bele boje sa crnim šarama, a nakon cvetanja razvijaju se mesnate debele mahune, koje rastu postepeno. Kada narastu do konačne veličine, dužine su oko 30 cm i u sebi mogu imati 4 - 8 velika zrna. Kako sazrevaju, mahune su u početku mekane, u mahuni je sunđerasto belo tkivo u kom sazrevaju semenke koje postaju tvrđe i menjaju boju iz zelene u belo-zelenkastu boju. Semenke su izrazito velike, a beru se dok su još zelene. Apsolutna težina semena može biti 100 – 3 000 g.

Sadrži mnogo vitamina B-grupe, fosfora i gvožđa. Od stabljike biljke mogu se dobiti vlakna, a spaljene stabljike sadrže dosta kalijuma i mogu poslužiti za izradu sapuna. Semenke boba sadrže materije koje se koriste u lečenju Parkinsonove bolesti kao i materije zbog kojih je alternativa Viagri. Ponegde se konzumira i sirov, ali ne treba preterati s tim, jer može izazvati opstipaciju i simptome slične žutici.

Agroekološki uslovi za gajenje boba

Temperatura

Minimalna temperatura klijanja je 1 – 3 °C, ali najsigurnije je klijanje pri 5 – 6 °C, a optimalna je temperatura 20 °C. Najniža temperatura koju bob može podneti je -6 °C.

Voda

Do početka cvetanja biljka boba ima skromne zahteve za vodom, ali nakon cvetanja dobro snabdevanje vodom bitno je za prinos mahuna i zrna. Bob ima dubok koren i može se koristiti vlagom iz dubljih slojeva.

Zemljište

Za bob su najprikladnija srednje teška zemljišta, dobre propusnosti za vodu i kapaciteta za vazduh, uz pH 7 – 8. Otporniji je na zaslanjenost od graška i pasulja.

Agrotehničke mere u gajenju boba

Plodored

Na istu površinu ne treba ga sejati najmanje 3 godine. On je dobra pretkultura za letnje i jesenje povrće jer nakon berbe mahuna rano napušta zemljište, a ostavlja veliku organsku masu, koja se zaorana brzo razgradi.

Đubrenje

Za početni rast preporučuje se đubrenje s 20 – 30 kg/ha azota. Fosfor je potreban, osim za biljku, i za razvoj kvržišnih bakterija. U zavisnosti od zaliha u zemljištu dodaje se 60 – 100 kg/ha fosfora i približno toliko kalijuma.

Nega zasada

Za čuvanje vlage i kontrolu korova korisna je višekratna međuredna obrada. Zakida se vrh stabljike za 5 – 10 cm.

Setva / sadnja boba

U kontinentalnom području bob se može sejati u martu i početkom aprila. Seje se na dubinu od 5 – 10 cm, u zavisnosti od krupnoći semena.

Berba i skladištenje boba

Za upotrebu u svežem stanju mladih mahuna ili mladog zrna bob se bere višekratno. U uslovima navodnjavanja prinos mahuna može dostići 30 t/ha, a bez navodnjavanja 6 – 12 t/ha. Bob za preradu uz mehanizovanu berbu može dati prinos zrna do 5 t/ha. Mahune boba mogu se skladištiti do 2 nedelje pri temperaturi od 7 – 9 °C i relativnoj vlazi vazduha 90 – 95 %.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Bob - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

AGUADULCA

Bob @ KLUB

Posle ovonedeljnih privođenja na Kablaru i višečasovnog saslušavanja u MUP-u Dragana Simovića, Miloša Kuvekalovića i Vladimira Milivojevića bez ikakvog osnova, samo zbog toga što su se kretali javnim prostorom neposredno pre dolaska Ane Brnabić na Kablar da svečano proglasi početak rušenja prirodnog...

Opasna bolest vinove loze – zlatna žutica (Grapevine flavescence dorée) – stigla je do Vilanjskog vinogorja u Mađarskoj i sada je prisutna u 15 od 22 vinska regiona te zemlje. Ova fitoplazma uništava vinograde smanjujući prinos i do 50%, a zaražene loze propadaju za godinu, dve. Bolest se širi ameri...

Znate li što je ćupter?! 😊 Hercegovci su oduvijek bili inovativni. Proizveli su gumene bombone čak davno prije Njemaca i to potpuno prirodne i zdrave, od mošta.👌🏻😃 Nedavno je hercegovački ćupter dobio i oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla. 👏🏻🥰

+5

Dani vina u perivoju dvorca Erdödy Dani vina održani su od 27. do 29. 9. 2024. u perivoju dvorca Erdödy u Jastrebarskom U vinskom ekološkom paviljonu tvrtke Altera predstavilo se šesnaest vinarija: Josip Braje, Robert Braje, Griffin Ivančić, Željko Gregorić, Jagunić, Kolarić Coletti, Podrum Mladina,...

+2

Varijabilna sjetvena norma 🌱 Broj biljaka po hektaru ovisi o gustoći sjetve, dok je međuredni razmak jednak, ovisno o kulturi. Za veći sklop biljaka potrebno je gušće ulaganje zrna. Prema iskustvima naših kupaca varijabilnom sjetvom moguće je povećanje prinosa i do 5% 🔝 Kako prepoznati potencijaln...

+2

U Šumadiji je aktuelna berba jabuka i grožđa. Obe voćne vrste su dobro prošle u Centralnoj Srbiji, za razliku od ostatka zemlje, međutim troškovi proizvodnje i dalje brinu čak i velike proizvođače. "Jabuka u rinfuzi, odnosno za industriju, prodaje se od sedam do deset dinara, prva klasa se prodaje z...

Šezdeset sedmogodišnja žena iz Aleksinca zadobila je ozbiljne povrede, pošto je izujedala svinja. Primljena je u niški Urgentni centar sa više ujednih rana u predelu lica, glave, ruke, noge i grudnog koša, kao i povredom oka, preneo je RTS. Ženi je, takođe, konstatovano i više preloma, među kojima i...

Dragan Pejin iz Sivca primenio je BioPlug nakon žetve, pogledajte kako njegova zemlja diše, spremna za narednu sezonu 👇 Primenom BioPluga: ✅ Zemljište zadržava vlagu duže, površinski sloj ostaje rastresit, žetveni ostaci se brže razlažu, gliste rade u tlu i rastresaju ga. ✅ Ostatak organske mater...

+3

Vikend u znaku boja jeseni

+4

Plod dunje (Cydonia sp.) je veoma bogat raznim hemijskim supstancama neophodnim za ljudsko zdravlje. U vreme cvetanja stabla dunje su veoma dekorativna sa krupnim belim cvetovima, što doprinosi ulepšavanju ambijenta, životnog i ekološkog prostora. Sve su to razlozi koji idu u prilog povećanju proizv...

#RuralFoto #Proizvodnja...jesen u Banatu kao i svakom drugom kraju naše zemlje je najbogatije godišnje doba. Skupljamo plodove svoga rada,pripremamo se za zimu i zahvaljujemo Bogu na darovima i bogatoj trpezi.

U Srbiji je broj proizvođača duvana za pet odsto veći nego prošle godine, a površine pod tom kulturom su neznatno uvećane. Prema podacima Uprave za duvan, ova biljka rasađena je na više od 3.800 hektara, a najveće površine su u Sremu. Sa izbeglicama iz Hrvatske u Hrtkovce je devedesetih godina stiga...