Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Komorač(morač)

Engleski naziv: Fennel | Latinski naziv: Foeniculum vulgare Miller

Komorač(morač)

Komorač (morač, janez, divlja mirođija, slatki anis, koromač) se upotrebljava ponajviše kao začin. Ima dubok, snažan i razgranat vretenasti koren. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvetna stabljika naraste do 150 cm, a na vrhu nosi cvet. Cvetovi su žuto-zelene boje, a u 1 g može biti 150 izduženih rebrastih semena. Postoje tri varijeteta F. v. var. vulgare – divlji komorač, F. v. var. dulce – gaji se kao začinska i lekovita biljka kao i F. v. var. azoricum – koristi se za povrće. U kontinentalnom području komorač se gaji kao jesenja kultura, a samo neznatno kao prolećno kultura.

Agroekološki uslovi gajenja komorača

Temperatura

Minimalna temperatura za klijanje iznosi 2 – 5 °C, a optimalna 20 °C. U povoljnim uslovima od setve do nicanja prođe 8 – 10 dana. Za vegetativni rast optimalne su temperature 16 – 18 °C, a biljka može podneti niske temperature do - 4 °C.

Voda

Vlažnost je komoraču najpotrebnija u vreme klijanja i vlatanja.

Zemljište

Visoke prinose daje na rastresitim, humusom bogatim zemljištima, kao na černozemu, smeđim lesiviranim zemljištima i crnici.

Agrotehničke mere u gajenju komorača

Plodored

Komorač dolazi u plodoredu nakon kulture đubrene organskim đubrivima. Na istu površinu ne sme doći 3 – 4 godine. Može se uzgajati kao drugi usev nakon ranog povrća.

Obrada zemljišta

Da bi niknuo brzo i ujednačeno, komoraču je potrebno dobro obrađeno zemljište s dosta vlage. Obavezno treba obaviti jesenje duboko oranje da bi se zemljište u proleće pripremilo sa što manje prohoda mašinom i tako održala vlažnost nakupljena za zimskih meseci.

Đubrenje

Zbog velike biljne mase i relativno kratke vegetacije do tehnološkog zrenja komoraču je potrebno mnogo lako pristupačnih hraniva. Za prinos od 30 t/ha potrebno je 120 – 150 kg/ha azota uz primenu u 2 – 3 navrata, 35 kg/ha fosfora, 180 kg/ha kalijuma, 65 kg/ha kalcijuma i 25 kg/ha magnezijuma.

Nega zasada

Tokom leta najvažnija je mera zalivanje. Uz međurednu obradu može se i malo nagrnuti, što će pospešiti izbeljivanje glavice. Vrši se proređivanje na 15 – 20 cm razmaka biljke od biljke jer se u pregustom usevu često razviju plosnate umesto okrugle lukovice (glavice).

Setva / sadnja komorača

Može se sejati direktno ili odgajiti iz rasada. Gajenje iz rasada ima prednost jer seme komorača obično nema visoku klijavost i nejednako niče. Seje se u junu, a za proizvodnju rasada treba 30 – 40 dana. Rasad sa 4 – 5 listova presađuju se na razmak 50x20 cm. Ako se slatki komorač seje direktno na stalno mesto, potrebno je 3 – 8 kg semena/ha.

Berba i skladištenje komorača

Glavnina berbe obavlja se u drugoj polovini septembra i u oktobru do početka novembra i jačih mrazeva. Bere se kada dostigne tehnološko zrenje i to rezanjem biljke u zoni korenovog vrata. Zatim se skinu dva spoljna lista zajedno s lisnim rukavcem, a ostali listovi prekrate se na 5 – 6 cm, osim najmlađih listova. Takva glavica ima 150 – 350 g. Prinos komorača može biti 20 – 30 t/ha.

Komorač se može skladištiti 2 – 3 nedelje na temperaturi od 0 – 2 °C i 97 % relativne vlage vazduha, ako se želi sačuvati zeleno i sveže najmlađe lišće. Bez najmlađeg lišća može se u istim uslovima čuvati i do 8 nedelja.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
  • Dr. I. Šilješ, ing. Đ. Grozdanić, mr. I. Grgesina; Poznavanje, gajenje i prerada ljekovitog bilja; Osijek, 1992.

Komorač(morač) - Sorte

ukupno: 5, aktivno: 1, neaktivno: 4

DI FIRENZE

FINO

TARDO

WADENROMEN