Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Krastavac

Engleski naziv: Cucumber | Latinski naziv: Cucumis sativus L.

Krastavac

Krastavac je jednogodišnja zeljasta biljka i pripada porodici Cucurbitaceae. Gaji se kao salatni krastavac na otvorenom polju i u staklenicima i plastenicima, i kao industrijski (kornišon). Konzumira se u svežem stanju i kao kiseli krastavac. Male je kalorične vrednosti.

Krastavac ima slabo razvijen korenov sistem, koji u zemljište prodire vrlo plitko od 5-25 cm. Stablo (vreže) je puzavo, razgranato, dužina stabla zavisi od sorti i uslova gajenja. Dužina može biti i do 3 m. Listovi su krupni, a sa donje strane poneke sorte imaju i bodljikaste izrasline. U pazuhu listova izrastaju bočni izdanci koji se kod nekih sorata uklanjaju ili ostavljaju za plod.

Krastavac je biljka koja na istoj vreži razvija muške i ženske cvetove. Često se više razvijaju  muški cvetovi i prinos je tada vrlo nizak. Zato se za tržište gaje hibridi krastavaca sa ženskim cvetovima.

Agroekološki uslovi 

Temperatura

Za razvoj na otvorenom potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15 ºC, dok je optimalna 25-27 ºC. Cvetanje započinje kod temperature 15-17 ºC, a oprašivanje se najbolje obavlja na temperaturama 18-21 °C. Od dana zametanja plodova do berbe treba da prođe od 30 do 40 dana. Brzina rasta pojedinih plodova zavisi od broju plodova na biljci. Vreme plodonošenja traje 1,5-2,5 meseca.

Voda

Za svoj rast i razvoj treba dosta vlage kako u zemljištu tako i u vazduhu. Relativna vlažnost vazduha bi trebala biti 85-90 %, što je teško postići u spoljnim uslovima. Najpovoljnija vlažnost zemljišta je oko 70 % punog kapaciteta zemljišta za vodu tj. ukupno 90-150 l vode/m2 za dva meseca gajenja. U početku su zalivanja ređa i s manjim količinama vode, a posle, naročito u vreme plodonošenja i berbi, krastavac traži zalivanje svakih 4-5 dana, u zavisnosti od vrste zemljišta i gajenja.

Zemljište

Za gajenje krastavca najbolja su duboka, plodna i rastresita zemljišta bogata organskim materijema, neutralne ili slabo kisele reakcije (pH 5,5-6,5). Teška, hladna i jako kisela zemljišta ne pogoduju kvalitetnom gajenju ove kulture. 

Agrotehnčke mere

Plodored

Krastavac je dobar predusev za paradajz, kupus i papriku. U pogodne preduseve za krastavac ubraja se kupus, celer, salata, grašak i kukuruz šećerac.

Obrada zemljišta

Obrada zemljišta počinje u jesen i to dubokim oranjem, a pred setvu ili sadnju po potrebi se kultivira.

Đubrenje

Za sklop 30 000-40 000 biljaka/ha i prinos 35-45 t/ha potrebno je izvršiti đubrenje i prihranu prema preporuci stručnjaka. Za prosečno đubrenje krastavca pre sadnje potrebno je uneti 150 kg/ha azota, 160 kg/ha fosfora, 300 kg/ha kalijuma i 65 kg/ha kalcijuma.

Moguća je i folijarna prihrana, ali to poskupljuje proizvodnju i treba biti oprezan da se ne spali list i cvet biljke prilikom primene. Ako se proizvođač odluči za folijarnu prihranu s vodotopivim đubrivima tada treba u fazi od presađivanja do cvetanja, koja traje oko 22-25 dana, koristiti formulaciju NPK 11:44:11. Od perioda cvetanja do formiranja plodova, koja traje 20-22 dana, koristi se formulacija NPK 16:8:32. Od formiranja plodova do berbe i tokom berbe u periodu od 50 dana i nadalje koristi se formulacija NPK 9:12:36. U međuvremenu ako je došlo do gubitka lisne mase iz bilo kojeg razloga potrebno je jednom nedeljno primeniti formulaciju NPK 20:20:20.

Setva i sadnja

Kao glavni usev seje se krajem aprila, a kao postrni tokom juna. Seje se na većim površinama pomoću sejačica, a na manjim ručno u redove ili kućice. U redove se seje na 80-100 cm razmaka red od reda i u redu 20-30 cm biljka od biljke.

Kornišoni se seju gušće, a količina semena zavisi od gustoće setve i iznosi 2-4 kg/ha. Ako se proizvodi rani krastavac, setva se obavlja u toplim plastenicima 30-40 dana pre sadnje na stalno mesto.

Bolji način proizvodnje jeste proizvodnja na crnoj polietilenskoj foliji. Zemljište ispod folije se znatno brže zagreje, što omogućuje brže nicanje i bolji razvoj biljaka. Folija sprečava rast korova, a oblikovani su plodovi čisti, jer se većina nalazi na foliji. Biljke nisu u direktnom dodiru s zemljištem pa su manje izložene infekciji bolestima koje se nalaze u zemljištu. Folija za gajenje krastavaca na većim površinama postavlja se polagačem folije ili ručno. Istovremeno s polaganjem folija mogu se ispod folija postaviti i perforirane cevi za kasnije navodnjavanje sistemom kap po kap.

Za setvu na većim površinama koriste se pneumatske jednoredne sejalice koje u jednom prohodu buše rupe i seju po 3-4 semenke na podešeni razmak od 30 cm i na dubinu 2 cm. Za setvu 1 ha takvim načinom setve potrebno je 1,5-1,8 kg semena, čime se u berbi osigurava sklop od 4-6 biljaka/m2. Da bi se ubrzala proizvodnja, nakon setve čitava se površina može prekriti folijom od sintetičkih materijala, a jednoj od njih komercijalni je naziv Agryl. To je paučinasta poluprozirna tanka folija propusna za svetlost, vazduh i vodu, naročito dobrog toplotnog delovanja. Folija je fizička prepreka za napad štetočina. Postavlja se odmah nakon setve, a ostaje na usevu do početka cvetanja.

Najsigurniji način proizvodnje, kojim se ostvaruju najveći prinosi, gajenje je na armaturi. Zbog bolje provetrenosti biljaka na armaturi, manji su problemi s bolestima, plodovi su čisti, a berba lakša. Za armaturu se koriste stubovi visoki 2 m, povezani žicom na koju se veže konopac  ili se između stubova  razapne plastična mreža po kojoj se uspinje biljka, a ukopaju se tako da im je vrh 150-180 cm iznad zemljišta. Na donjem delu stabljike potrebno je redovno zakidati zaperke. Uz redove je takođe poželjno postaviti cevi za navodnjavanje kao i redovno, 2-3 puta nedeljno navodnjavati. I u gajenju na armaturi može se primeniti polietilenska folija, a kad se biljke razviju, zemljište se može pokriti slamom.

Berba

Krastavci za industrijsku preradu beru se svaka dva dana što zavisi od klase. Prvu klasu čine plodovi dužine 3-5 cm, prečnika oko 1,5 cm. Drugu klasu, plodovi dužine 5-7 cm, prečnika oko 2 cm. Veći plodovi nisu komercijalno prihvatljivi jer samo mala količina se kiseli. Ako je plod dugačak 9-12 cm, uglavnom se koristi kao rezani.

Berba se obavlja ručno, samo je na većim površinama mehanizovana. Salatni krastavac bere se kada plodovi poprime boju, veličinu i oblik karakterističan za sortu. Prinosi plodova krastavca za industrijsku preradu mogu biti  25-50 t/ha, a salatnog  22-40 t/ha,a ove razlike su direktno vezane uz način gajenja, vreme gajenja i financijska ulaganja u proizvodnju.

Plodovi za tržište sortiraju se u kartonske kutije ili plastične sanduke, a čuvaju se na temperaturi 3-7 ºC i 93-95 % relativne vlage vazduha. Industrijski krastavci beru se u velike plastične kontejnere i poželjno je što pre ih doraditi, jer se plodovi vrlo teško čuvaju.

Izvori:

  • prof.dr.sc. N.Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  • Burza voća i povrća

Krastavac - Sorte

ukupno: 57, aktivno: 9, neaktivno: 48

22-90-R2

ADAM

ADRIAN

AJAX

ANUSCHKA MIX F1 RS

ARDIA

ASKER

BALCANTO

BELISTO

BLITZ F1-GY

BUDAI CSEMEGE

CORNICHON DE PARIS

CRISPINA

DALIBOR

DARINA MIX F1 RS

DE VORGEBIRG

DELIFIN MIX F1

DELIKATESS

DINERO

DONJA MIX F1 RS

EDONA

EKRON

EVA

FABLO MIX F1

GEMINIU

GREEN FALL

JAZZER

KORNIŠON ROYAL F1

LEANDRO

LEONORE F1

LEVINA MIX F1 R.S.

LONG ALLEMAND

MARINDA F1

MARKETMORE

NATASJA F1

OCTOPUS

OPHIX F1

PARIFIN F1

PARKER

PONTIA

PROFI

RAIDER

REGAL F1

SONATE

SPORTRESISTING

SPRINT

STAROZAGORSKI LANGI

STIMORA

SUNČANI POTOK

SWING

TEZIER 68

TORNAC

VLASSTAR

Krastavac @ KLUB

Povrtari u ataru sela Gospođinci u opštini Žabalj pre desetak dana započeli su branje krastavaca - kornišona koje će prerađivači u Nemačkoj konzervirati u tegle. U Gospođincima ali i drugim okolnim selima posejano je početkom aprila oko 200 ha kornišonom, koliko je bilo i prošle godine. ”Za razliku...

#mojepovrće biće krastavaca još malo

Nema ljeta bez krastavaca ukiseljenih na suncu. Uskoro recept i za fermentirane tikvice! Pravite li i vi ovakve kiseliše? ;)

+4

Eliksir zdravlja. Domaća paprika, crni luk, paradajz, krastavac i ovčiji sir sa Stare planine.

#mojepovrce nikao je krompir čim je otoplilo. Krastavac me iznenadio, zato što sam ga posejala na Veliki četvrtak. Bilo je toplo. #mojepovrce sam malo žalila jer kod nas nema kiše u Vladimirovcu (Južni Banat)

Vino uz žlicu u Floresu Eno gastro projekt Vino uz žlicu imao je 15. izdanje u zagrebačkom bistrou Flores, uz birana jela i vina, uz pića destilerije Đanić , bučino ulje Cesarec i nešto vrlo posebno – rajčice iz posebnog uzgoja "Šjora Pomidora. Počelo se s paštetom od pilećih jetrica s tartufima uz...

+4

Vina Voštinić Klasnić u Bistrou U hotelu Esplanade u Zagrebu uz novi proljetni jelovniki poslužena su i vina vinarije Voštinić Klasnić. Na Bistro terasi u centru Zagreba, uz DJ glazbu i atraktivan live cooking, brojnim uzvanicima chefica Ana Grgić Tomić sa svojim timom mladih i kreativnih kuhara pre...

+4