Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Kupus

Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pupoljak nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo i seme. Korenov sistem se sastoji od nekoliko debljih žila iz kojih izbija masa bočnih žila. Pojedine žile prodiru u zemljište i do 1 m. Nadzemni deo, tj. glavica zavisi od sorte i težine i može biti od 30-50 cm.

Upotrebljava se u svežem, kuvanom ili konzerviranom stanju naročito tokom zime.

Sadrži u proseku 6-10 % suve materije, 4-1 % ugljenih hidrata, 1-2 % belančevina kao i 3-50 mg C vitamina, pri čemu ima naročitu važnost u ishrani tokom zimskih meseci. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo i seme. 

Agroekološki uslovi 

Temperatura

Kupus je kultura koja najbolje uspeva u prohladnom i vlažnom podneblju. Optimalna temperatura za rast je 15-18 ºC i na tada seme klije i niče za 3-4 dana. Visoke temperature, iznad 25 ºC deluju štetno na rast i razvoj glavice. U fazi rozete izdrži temperaturu od –3 do –5 ºC, a neke sorte i do –8 ºC. Starije biljke bolje podnose niske temperature, bez štetnih posledica mogu izdržati do –12 ºC, pa i niže temperature.

Prema svetlosti ima umerene zahteve, ali ne podnosi jako zasenjavanje, naročito u fazi presađivanja kao i savijanja i porasta glavice. S obzirom na klimatske uslove, kod nas se kupus obavezno navodnjava.

Voda

Navodnjavanje zasada je obavezno i pri tome treba održavati umerenu ali dovoljnu vlažnost zemljišta. U suviše vlažnim uslovima zasad se izdužuje, pa se loše prima prilikom rasađivanja, dok u suvim uslovima zaostaje u porastu. Zalivanjem se prvo vlaži gornji oranični sloj od 10-15 cm s 2-3 l/m2, a s kasnije 4-6 l/m2. U vreme ukorenjavanja zalivanje izostaje da bi biljke razvile snažniji korenov sistem. Potrebe zasada za vodom su različite i variraju u rasponu od 80-160 mm u zavisnosti od uslova proizvodnje. U skladu s tim varira i broj zalivanja i norma navodnjavanja.

Navodnjavanje sadnog matrijala vrši se u natkrivenim ili toplim rasadnicima. Ovim navodnjavanjem treba dodavati manje količine vode kako bi se sprečio bujni rast i bolesti ali i održala potrebna toplota u rasadniku. Najčešće se primenjuje ručno navodnjavanje. Posle rasađivanja kupus zahteva 380-500 mm vode u zavisnosti od klimatskih uslova.

Kod ranih sorti turnusi su 8-15 dana, kasnije sorte imaju kraće turnuse u početku 5-9 dana, pa se produžuje na 8-15 dana. Niža vlažnost usporava formiranje glavica koje ostaju sitne i meke. Ako zemljište presuši i potom se naglo potopi, dolazi do pucanja glavica koje su tada lošijeg kvaliteta i gube tržišnu vrednost.

Zemljište

Najbolje uspeva na dubokim, plodnim i strukturnim zemljištima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 5,5-6,5). Za ranu proizvodnju najviše odgovaraju laka, topla, peskovita zemljišta, a za kasnu teža i plodnija zemljišta koja bolje drže vlagu. Na jako vlažnim zemljištima kupus slabo uspeva jer se usled slabe aeracije (provetrenosti) zemljišta rast jako usporava, a glavice se ne oblikuju. Na kiselim i teškim zemljištima može se uzgajati samo uz obilno dodavanje stajskog đubriva.

Agrotehničke mere 

Plodored

Kupus treba obavezno uzgajati u plodoredu jer dosta propada od bolesti i štetočina. Na istu površinu trebao bi doći tek posle 3 godine. Dobri predusevi za kupus su cvekla, celer, krastavac, salata, paštrnak, lucerka, paradajz, krompir, grašak, ječam, pšenica i dr., a kupus je odličan predusev za većinu povrtarskih kultura jer ostavlja zemljište nezakorovljeno i rastresito.

Obrada zemljišta

Osnovna obrada zemljišta vrši se obavezno u jesen na dubinu 25-30 cm. Poorano zemljište se ostavlja da prezimi u otvorenim brazdama. Priprema zemljišta za rasađivanje ranog kupusa počinje odmah u proleće i sastoji se od kultivacije, drljanja i valjanja. Valjanje zemljišta je obavezna mera jer kupus ne podnosi rastresito zemljište. Za kasni kupus koji dolazi kao postrni usev, zemljište se ore i odmah priprema posle skidanja prethodnog useva.

Đubrenje

Pre određivanja đubrenja potrebno je znati stanje hraniva u zemljištu i pH zemljišta. Kupus iznosi iz zemljišta velike količine hranjivih materije i odlikuje se naročito velikim zahtevima prema azotu i kalijumu. Unošenje azota jako povećava prinos, ali je pri tom vrlo značajan međusobni odnos N:P:K. Ako se preobilno đubri azotom glavica ostaje rastresita, meka i šuplja a tržišna vrednost takvih glavica je mala. S povećanjem količine kalijumovih đubriva povećava se čvrstoća glavice, a nedovoljna količina kalijuma u odnosu na azot izaziva neugodan miris kod kuvanja takvog kupusa.

U jesen, pri osnovnoj obradi zemljišta, preporučuje se aplikacija NPK đubriva u formulaciji 10:20:30 ili 0:20:30, u količini od 300-400 kg/ha. U proleće, prilikom pripreme zemljišta pred sadnju, može se dati 300-400 kg/ha NPK 15:15:15. Prvo prihranjivanje izvodi se odmah nakon sadnje, odnosno nakon prijama biljaka, azotnim đubrivima (KAN 27 %), u količini od 150-300 kg/ha, a korisno je pre zamotavanja glavica izvršiti i druga prihranjivanja kompleksnim đubrivima 10:20:30 u količini od 200 kg/ha. Ukoliko se koristi stajsko đubrivo, navedene količine mineralnih đubriva mogu se smanjiti.

Setva i sadnja

Setva kupusa mora biti brižljivo obavljena kako bi se dobio jednolični sklop biljaka. Stoga je najbolje sejati u redove, s razmakom između redova 8-12 cm, a između biljaka u redu oko 3 cm. U zavisnosti od vlažnosti i kvaliteta zemljišta, dubina setve je 1-2 cm. Utrošak semena je 500 semena/m2 (250 biljčica na m2). Kod rane proizvodnje rasada u negrejanom prostoru treba obratiti pažnju na temperature jarovizacije (0-10ºC). Starije rasad brže prolaze kroz stadijum jarovizacije od mlađeg.

Gustina rasađivanja zavisi od sorte, plodnosti i vlažnosti zemljišta. Razmak biljke od biljke u redu može biti od 30-80 cm, a zavisi od krupnoće sorte. Pri međurednoj obradi traktorskim kultivatorom razmak treba biti od 80-100 cm između redova. Kada se kupus sadi ručno, rasad se sadi do prvog lista (vršni pupoljak mora ostati izvan zemlje) i odmah se mora zalivati ili se sadi mehanizovano, pa se istovremeno i zaliva. 

Nega zasada

Kod nege rasađenog kupusa obavezna su 2-3 okopavanja jer se pri tome biljke malo nagrnu zemljom što dovodi do boljeg stvaranja adventivnih žilica. Kupus se obavezno mora navodnjavati 6-10 puta tokom vegetacije, a naročito u vreme uvijanja glavice. Prihranjuje se 2-3 puta.

Berba i prinos

Kupus se bere tako da se glavice seku iznad prve etaže donjeg lišća. Rani kupus se bere u 2-3 navrata, a kasni kupus se mora brati obavezno pre jakih mrazeva i temperature od -5 °C. Ako za vreme berbe nastanu niske temperature tada se berba prekida i čeka se povoljniji trenutak. Berba je ručna, a na većim gazdinstvima posebnim transporterima olakšava se pakovanje. Prinos ranih sorata odnosno hibrida je od 30-40 t/ha, srednje ranih oko 60 t/ha, a kasnih više od 80 t/ha.

Izvori:

  • prof.dr.sc. N.Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  • Burza voća i povrća

Kupus beli

Engleski naziv: White cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata f. alba

Kupus beli

Kupus beli formira glavicu bele boje koju okružuju listovi svetlo zelene boje. Prema obliku glavice su najčešće okrugle, ali ima i okruglo-spljoštenih, jajolikih i srcolikih. Mlađi listovi su svetlo zelene boje, a oni stariji tamno zelene. Za formiranje glavice optimalne temperature su 15 – 18 °C.

Izvor: R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Kupus crveni

Engleski naziv: Red cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) L. Alef. var. capitata f. rubra Duch

Kupus crveni

Kupus crveni gaji se isključivo za potrošnju u svežem stanju. Od sorata crvenog kupusa za ranu proizvodnju najviše se gaji Erfurtski (Topaz) kupus. Vegetacija mu traje 100 - 120 dana. Formira male i čvrste okrugle glavice. Namanjen je isključivo za potrošnju u svežem stanju.

Od kasnijih sorata, najčešće se gaji sorta Holandski kupus, koji formira velike okrugle glavice tamnocrvene boje (u sebi sadrži pigment antocijan). Takođe je namenjen za potrošnju u svežem stanju.

Izvori:

  • prof.dr.sc. N. Parađiković i suradnici; Osnove proizvodnje povrća; Koprivnica, 2011.
  • Burza voća i povrća

Kupus - Sorte

ukupno: 37, aktivno: 0, neaktivno: 37

ATRIA F1 RS

BALBRO F1

BARTOLO F1

CASTELLO F1

DELUS F1

DESTINY F1

FALCON F1 RS

FARAO F1

FIELDWINNER F1

FORNAX F1

GALAXY F1

GRAND SLAM F1

HERMES F1 RS

HINOVA F1

HORIZON F1

JUDGE F1

KRAUTMAN F1

LEOPARD F1

LION F1

MENZA F1 RS

MINICOLE F1

NORDRI F1

OSCAR F1 RS

PAREL F1

PARTULA F1

PROSPERA F1

RESISTOR F1

RINDA F1 RS

ROTONDA

SARATOGA F1

SATELITE F1

SPI 2904 F1

SPI 2905 F1

STILON F1

STRUKTON F1

TUCANA F1 RS

VRANSKI 12

Kupus @ KLUB

Moj kupus i salata rastu, mada mi se cini da mi je salata pretanka. Prvi put je sadim zrno po zrno pa.i ne znam sta da ocekujem :) Rasad je vec treci dan u plasteniku i cini mi se da je prezivio ove prve nagle vrucine. Nadam se i nekom savjetu o prihrani, jer je jos mali za sadnju iako plastenik vec...

+4

Mali rezime 1. tjedna kod mene! Kako su vremenske prilike vani nepovoljne, a u očekivanju smo još padalina, sjeme salate i kupusa ipak sam odlučila zasijati unutra na toplom i osigurati dobar start biljčicama. I evo, već nakon nekoliko dana salata i kupus niknuli! Prema mjesečevom kalendaru posijano...

+4

#mojepovrce Kupus ce biti posejan u saksiju a salata i mrkva imaju svoje mesto u basti, samo sto vreme nije dozvoljavalo ranije da se poseje.

+2

Kakvog je kvaliteta kupus, da li je ovo povrće izdržalo dug sušan period, po čemu je karakteristična sorta potomak i ima li računice u povrtarskoj proizvodnji? Uskoro na Agroklubu o ovim temama...

+3

Mrkva jučer posijana u zemlju. Salata i kupusić rastu, što bi rekli - pomalo. Salata nije tako bljedunjava kao na slici ;) #mojepovrće

+3

Povrće nije skupo, kaže profesor na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu dr Žarko Ilin. ”Kilogram kupusa je oko stotinu dinara pa za glavicu kupusa od kilogram dva treba platiti do 250 dinara, i ako se uz kupus doda i pečeni krompir, eto ručka za 500 dinara za četvoročlanu porodicu”, naveo je on. I...

#mojepovrće Salatica napreduje, mrkvica tek proviruje, a kupusom se pužići sladili

Današnji 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Odluku o tome donio je Hrvatski sabor u spomen na 14. travnja 2015. godine kada je naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Danas Hrvatska, na razini Europske un...

+3

#mojepovrće Stigle sjemenke. Zbog loših vremenskih prilika, posijan dio sjemenki salate i kupusa. Mrkvica će da pričeka malo

JKP “Zelenilo-Beograd“ apeluje na građane da kupuju jelke sa busenom, jer time utiču na zaštitu životne sredine i sprečavanje seče mladih stabala četinara. Posle praznika sugrađani jelku mogu da posade u svojim dvorištima, ali moraju da imaju na umu da će ona u narednim godinama izrasti u visoko drv...

Sinoć kišica padala konačno i danas smo to odmah iskoristili..... Jedan dio kupusa sam presadila u baštu dok vidimo kako će reagirati pa ćemo i ostalo.... Salatu rasađujem da joj nije tijesno i biće uskoro na tanjuru. A mrkvica nam je skroz slaba vjerojatno zbog suhoće zemljišta iako smo zaljevali p...

+4