Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svežem stanju. Karakterističan je njegov jedinstven gorak ukus, a od ugljenih hidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima naročitu vrednost u ishrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se gaji kao jednogodišnja zbog bledih listova ili korenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič kao i radič koji se gaji zbog korena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupoljci.
Koren mu je kraći, jako razgranat i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bele boje. U mediteranskom području moguće je gajenje gotovo cele godine, a u kontinentalnom u prolećnom i jesenjem periodu.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podneti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, u zavisnosti od tipa i kultivara. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali toleriše i malo senke.
Ravnomerno snabdevanje vodom bitno je za uspešno gajenje. Na lakim peskovitim zemljištima, uspešno se gaji uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška zemljišta, dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i vazduh uz pH 6 do 7.
Radič se ne sme uzgajati na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Gaji se nakon kultura đubrenih organskim đubrivima (paradajz, krompir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase, korenja i lišća.
Zemljište se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski setveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog đubriva, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalijuma. U zavisnosti od tipa radiča, načina gajenja i zalihama hraniva u zemljištu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, proređuje se na razmak 15 – 30 cm, u zavisnosti od kultivara. Tokom vegetacije redovno se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovno direktno seje na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške s 3 – 10 g semena po m2. Sejati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se seje mehanizovano, sejalicama, tada se seje u junu ili julu u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha semena. Radič se može uzgajati kao rasad u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz setvu u februaru ili martu. Presađuje se u martu ili aprilu, a berba počinje krajem maja ili početkom juna.
Ako se seje rano u proleće, u februaru ili martu, do nicanja treba 2 do 3 nedelje, a nakon nicanja za 4 do 6 nedelja listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacioni vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mesec dana. Posle rezidbe usev je potrebno prihraniti azotnim ili kombinovanim đubrivom. Tokom leta sve do jeseni usev se može brati više puta, ali postepeno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocede i tako dolaze na lokalno tržište pakovani u plitke gajbice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakuje se takođe u gajbice. Prosečna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič po pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do nedelju dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi vazduha. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
Koja je malvazija najbolja na svijetu Najbolje malvazije imaju Damjanić, Dešković i Zigante Vero, terane Tomaz i Kozlović, prvi put proglašena najbolja žlahtina i muškat momjanski Poznati su rezultati Vinistrinog 31. ocjenjivanja vina i jakih alkoholnih pića i 16. Svijeta malvazija. Best in Show za...
Ljudi zamišljaju da je poljoprivreda i dalje IMT-ov traktor na sred njive. Međutim, u poljoprivredi je možda i najizraženija upotreba novih tehnologija. ”Jedan odsto svetske zemlje nije za obrađivanje. Do 2030. godine ćemo izgubiti 2 odsto obradive zemlje. Poljoprivreda doprinosi emisiji štetnih gas...
Knin i vino gdje ga dosad nije bilo Burnum je stari rimski logor, utvrda u selu Ivoševci blizu Knina. To je značajno arheološko nalazište staro 15 stoljeća pa su osnivači vinarije su odabrali to ime. Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji v...
Veliko zlato za Damjanićev Clemente Hrvatskim vinima 22 medalje! Udruga Vinistra slavi još jedan sjajan rezultat istarskih vinara, veliko zlato za Damjanićev Clemente 2020., dvije zlatne i tri srebrne medalje Ovo je sjajna godina za hrvatska vina, poručuju organizatori prestižnog Concours Mondial de...
Doručak u Srijemu Volimo lijepi Srijem, divno je doručkovat u njem Hedonističko druženje uz srijemske pjenušce, domaće specijalitete, glazbu pod stoljetnim orahom privuklo je stotinjak gostiju koji su stigli na pjenušavi srijemski doručak u subotu, 28. lipnja 2025.! Doručak je održan kod Vina Papak...
Lovstvo u razvoju Osječko-baranjske županije Hrvatski lovački savez i Lovački savez Osječko-baranjske županije održali su 25. 04. 2025. u sklopu 20. izdanja Sajma SALORI panel raspravu na temu „Percepcija lovaca u hrvatskoj javnosti“ kako bi pridonjeli razumijevanju uloge lovaca u brizi o prirodi i...
Bez činjenica nema istina, a bez istina nema povjerenja. Dezinformacije danas postaju sve prisutnije u medijskom prostoru, a u obrani istine djeluju fact-checkeri iliti ‘provjeravatelji informacija’. Neki od njih, skupa s nama, okupili su se na 11. #GlobalFact summitu u Sarajevu. Brojna predavanja,...
Tri beogradska ugostiteljska objekta kompanije Delta (Crown Plaza, Radisson hotel i Delta kongresni centar) prikupili su za tri meseca 24 tone otpada od hrane koji je pretvoren u biogas i organsko đubrivo, čime je sprečeno emitovanje 16,5 tona ugljen-dioksida (CO2), što je količina koju 790 stabala...
Hrvatska rosé vina osvojila 17 medalja Na najvećem specijaliziranom natjecanju za rosé vina na svijetu Concours Mondial de Bruxelles hrvatski vinari osvojili su17 medalja - 8 zlatnih i 9 srebrnih. Četiri zlatne medalje osvojile su dalmatinske vinarije Grabovac, Prović, Testament i Ško vina, a četiri...
I dalje je Kalcijum potrebniji biljkama nego ikad? Berba paprika intenzivno traje kao i svakodnevne visoke temperature koje blokiraju usvajanje kalcijuma. Na zelenim plodovima koji ostaju za narednu berbu postoji mogućnost pojave truleži vrha ploda paprike kao posledica nedovoljne obezbeđenosti vodo...
Sva je prilika da će tim istraživačice Sare Hince sa bečkog Instituta za domaće životinje prvi put dokazati nešto o čemu se do sada malo mislilo – svinjama je dosadno. To jest, onim svinjama koje dolaze iz tovilišta gde se drže po desetine hiljada životinja. Njihovo meso je, kažu kritičari, nepristo...
