Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svežem stanju. Karakterističan je njegov jedinstven gorak ukus, a od ugljenih hidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima naročitu vrednost u ishrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se gaji kao jednogodišnja zbog bledih listova ili korenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič kao i radič koji se gaji zbog korena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupoljci.
Koren mu je kraći, jako razgranat i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bele boje. U mediteranskom području moguće je gajenje gotovo cele godine, a u kontinentalnom u prolećnom i jesenjem periodu.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podneti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, u zavisnosti od tipa i kultivara. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali toleriše i malo senke.
Ravnomerno snabdevanje vodom bitno je za uspešno gajenje. Na lakim peskovitim zemljištima, uspešno se gaji uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška zemljišta, dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i vazduh uz pH 6 do 7.
Radič se ne sme uzgajati na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Gaji se nakon kultura đubrenih organskim đubrivima (paradajz, krompir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase, korenja i lišća.
Zemljište se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski setveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog đubriva, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalijuma. U zavisnosti od tipa radiča, načina gajenja i zalihama hraniva u zemljištu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, proređuje se na razmak 15 – 30 cm, u zavisnosti od kultivara. Tokom vegetacije redovno se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovno direktno seje na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške s 3 – 10 g semena po m2. Sejati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se seje mehanizovano, sejalicama, tada se seje u junu ili julu u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha semena. Radič se može uzgajati kao rasad u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz setvu u februaru ili martu. Presađuje se u martu ili aprilu, a berba počinje krajem maja ili početkom juna.
Ako se seje rano u proleće, u februaru ili martu, do nicanja treba 2 do 3 nedelje, a nakon nicanja za 4 do 6 nedelja listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacioni vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mesec dana. Posle rezidbe usev je potrebno prihraniti azotnim ili kombinovanim đubrivom. Tokom leta sve do jeseni usev se može brati više puta, ali postepeno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocede i tako dolaze na lokalno tržište pakovani u plitke gajbice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakuje se takođe u gajbice. Prosečna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič po pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do nedelju dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi vazduha. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
Zbog globalnog zatopljenja kiseline u grožđu dobivaju na cijeni Zagorci posvećeni očuvanju starih sorti vinove loze Vinogradari Hrvatskog zagorja u svoje vinograde vraćaju autohtone sorte vinove loze. „Ponosni smo na naše autohtone sorte! Od njih stvaramo prepoznatljiva vina Hrvatskog zagorja, no pr...
Manifestacija "Plodovi sela - domaće je najbolje" okupila je 59 izlagača koji su predstavili poljoprivredne proizvode iz domaće radinosti i ruralnog turizma.
Ocjenjivanje tribidraga, crljenka, zinfandela i kratošije Zlatan Crljenak 2019. vinarije Zlatan Otok iz Svete Nedjelje na Hvaru najviše je bodova osvojio na ocjenjivanju 26 hrvatskih vina od crljenka, tribidraga odnosno zinfandela koje je u zagrebačkom vinskom baru Wine & Friends organizirala vinska...
Na izbornoj skupštini održanoj u Zagrebu izabrano je novo vodstvo Društva agrarnih novinara Hrvatske. "Treba raditi na poboljšanju statusa agrarnih novinara i redakcija koje prate domaću poljoprivredu", istaknuo je Vedran Stapić, novi predsjednik DANHa. Više na https://www.agroklub.com/poljoprivredn...
Udruzenje Vilamet Arilje obratilo se svojim članovima, ali i svim proizvodjaći malina, pozivajući ih da protestnu vožnju i blokadu puteva 10. maja, ukoliko ne bude sastanka sa predstavnicima ministarstva poljoprivrede, otkupljivačima i izvoznicima. "Obavestavamo vas da pored više naših zahteva upuće...
Tek nešto malo preko osam odsto teritorije Srbije je zaštićena priroda što nas čini trećom zemljom po ovom kriterijumu u Evropi, ali otpozadi. Od 45 zemalja Evrope u bazi UN i Svetske banke, Srbija ima treći najmanji udeo zaštićenih područja u Evropi. Ovde se naime radi o procentu površine nečije te...
Ministar Dabro na Velebitu U malom mjestu Vučipolju, nekoliko kilometara od Jasenica, u podvelebitskom kršu nalazi se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – OPG Nikolina Božić, čija se obitelj već godinama bavi uzgojem koza. Velebit i obiteljsko gospodarstvo Božićevih posjetio je potpredsjednik Vl...
- Hrvatski lovački savez svečanom akademijom proslavio stotu obljetnicu Hrvatski lovački savez obilježio je, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 100 godina. Svečanosti se odazvalo više od 1500 lovaca iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i Europske unije te brojni uzvanici iz j...
Kupovinom zemljišta u susednom selu nastala je potreba da se, pored atarskih puteva, sve češće koristi i drumski saobraćaj. To, i rečenica poznanika "kupio bih novog Belarusa, ali da znam da će raditi kao tvoj" mi je bila motivacija da se posvetim sređivanju svog 48 godina starog MTZ Belarus modela....
Održana Vinistra U Poreču održana je 31. Vinistra, najdugovječnija i najatraktivnija vinska izložba. Više od 10 tisuća posjetitelja uživalo je tijekom tri dana u najboljim vinima. Istarski vinari su oduševili različitim stilovima malvazije, od pjenušavih i svježih, do odležanih i onih iz amfore. Moć...
Festival pjenušaca i jagoda Festival pjenušaca i jagoda održat će se u subotu i nedjelju, 24. i 25. svibnja na Plešivici, hrvatskoj Champagni jer pjenušci s tog područja ne zaostaju za šampanjcima. Ovaj zeleni raj za ljubitelje prirode, vina i uživanja nadomak je Zagreba, samo pola sata vožnje od gr...
Završna radionica projekta NET4DINAR prekogranične suradnje Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska - Srbija. Uskoro opširnije na portalu.
