Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svežem stanju. Karakterističan je njegov jedinstven gorak ukus, a od ugljenih hidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima naročitu vrednost u ishrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se gaji kao jednogodišnja zbog bledih listova ili korenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič kao i radič koji se gaji zbog korena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupoljci.
Koren mu je kraći, jako razgranat i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bele boje. U mediteranskom području moguće je gajenje gotovo cele godine, a u kontinentalnom u prolećnom i jesenjem periodu.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podneti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, u zavisnosti od tipa i kultivara. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali toleriše i malo senke.
Ravnomerno snabdevanje vodom bitno je za uspešno gajenje. Na lakim peskovitim zemljištima, uspešno se gaji uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška zemljišta, dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i vazduh uz pH 6 do 7.
Radič se ne sme uzgajati na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Gaji se nakon kultura đubrenih organskim đubrivima (paradajz, krompir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase, korenja i lišća.
Zemljište se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski setveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog đubriva, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalijuma. U zavisnosti od tipa radiča, načina gajenja i zalihama hraniva u zemljištu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, proređuje se na razmak 15 – 30 cm, u zavisnosti od kultivara. Tokom vegetacije redovno se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovno direktno seje na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške s 3 – 10 g semena po m2. Sejati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se seje mehanizovano, sejalicama, tada se seje u junu ili julu u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha semena. Radič se može uzgajati kao rasad u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz setvu u februaru ili martu. Presađuje se u martu ili aprilu, a berba počinje krajem maja ili početkom juna.
Ako se seje rano u proleće, u februaru ili martu, do nicanja treba 2 do 3 nedelje, a nakon nicanja za 4 do 6 nedelja listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacioni vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mesec dana. Posle rezidbe usev je potrebno prihraniti azotnim ili kombinovanim đubrivom. Tokom leta sve do jeseni usev se može brati više puta, ali postepeno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocede i tako dolaze na lokalno tržište pakovani u plitke gajbice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakuje se takođe u gajbice. Prosečna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič po pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do nedelju dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi vazduha. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
Hrvatska rosé vina osvojila 17 medalja Na najvećem specijaliziranom natjecanju za rosé vina na svijetu Concours Mondial de Bruxelles hrvatski vinari osvojili su17 medalja - 8 zlatnih i 9 srebrnih. Četiri zlatne medalje osvojile su dalmatinske vinarije Grabovac, Prović, Testament i Ško vina, a četiri...
Ocjenjivanje tribidraga, crljenka, zinfandela i kratošije Zlatan Crljenak 2019. vinarije Zlatan Otok iz Svete Nedjelje na Hvaru najviše je bodova osvojio na ocjenjivanju 26 hrvatskih vina od crljenka, tribidraga odnosno zinfandela koje je u zagrebačkom vinskom baru Wine & Friends organizirala vinska...
Naveliko se radi 🚜🌾
Damir Senjan
pre 6 meseci
Ovo bilo prije 4 djedna a ja ću tek sutra brzinski biti sa svim gotov tamo negdje do mraka pa put na more Bosnu bez Hercegovine.
Damir Senjan
pre 6 meseci
Goran Vizintin Ma ja sam ti takav od rođenja, uvjek nekako iako problem to prebaciti na neki šaljivi dio, pa si od problema malo i uveseliš dan. Od Više [+]
Drage autorke, srećan nam 8.mart. Slovačka redakcija trećeg kanala Radia Novi Sad je svojim koleginicama čestitala ovaj praznik na nesvakidašnji i ukusniji način. Kažu kolege, ove godine preskačemo karanfile. :D
Lidija Pribelja
pre 2 godine
Kakvi karamfili, 2 kile mesa, 2 litre vina i litar Gorkog i jutarnji program se sam piše. :D
Julijana Kuzmić
pre 2 godine
Bogami, vidi se da na pravi način brinu o vama! :D Kakvo cveće, kakve čokolade :D
BregFest Na BregFestu će nastupiti čak 70 vinara Vinari Bregovite Hrvatske u Laubi pripremaju Na 4. BregFestu u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, nastupit će 70 vinara Bregovite Hrvatske. Oni će Zagrepčanima i njihovim gostima u petak 24. listopada 2025. godine predstaviti 400 vina. „Udrug...
Graševine iz Požege Promocija vinarije Vinum Academicum koja je sastavni dio Fakulteta za turizam i ruralni razvoj iz Požege, održana je u Zagrebu, u Češkom domu. . Na promociji kušalo se .Graševina 2024 12% alkohola,.Graševina Academia 2021, 14.5, .Chardonnay 2021 14.5,.Muškat žuti 2024 12.5, Merlo...
Ocjenjivanje jagoda Ocjenjivanje jagoda u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“ održano je 13. svibnja 2025. godine u restoranu "Ladanj kod strica" (Vinogradska 12, Sobočani) . Ocjenjivanje je održano pod stručnim vodstvom prof.dr.sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakul...
Dani vinskih podruma U nedjelju, 25. svibnja, tradicionalno se održava Dan otvorenih podruma Istre. Sudjeluje 50 podruma i destilerija s čitavog poluotoka. To je još jedna vinska manifestacija u organizaciji udruge Vinistra u suradnji s Istarskom županijom i Turističkom zajednicom Istarske županije....
ARTIČOKA (Cynara scolymus L.) i njen značaj. Artičoka je višegodišnja biljka, ali gaji se i kao jednogodišnja. Nije tačno utvrđeno odakle vodi poreklo. Danas se divlje forme mogu naći u oblastima oko Sredozemnog mora. Moglo bi se pretpostaviti da vodi poreklo iz tih područja. Najviše se gaji u Itali...
Raskid aranžmana o transportu pšenice iz Ukrajine preko Crnog mora nije uticao na povećanje cene i izvoza pšenice iz Srbije. Podmirujemo potrebe u regionu, trgovanja preko luke Konstanca nema. Bez izvoza neće biti značajnijeg pomeranja cene pšenice. Za sad nam je otvoreno tržište Egipta, ali ovaj ar...
U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj počela berba Vinogradari i vinari suglasni su da je to najbolja berba u ovom desetljeću. Prvi vinogradi u koje su ove godine stigli berači, su oni na Plešivici. Prošli je tjedan tamo počelo branje grožđa sorti koje se koriste kao baza za pjenušce. „Za razliku od nek...
Ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković najavila je da će pčelari od 2024. godine dobijati 1.000 dinara po košnici, stoji na sajtu Ministarstva poljoprivrede. Ministarka je kazala da je med u perspektivi velika izvozna šansa Srbije jer je čitava zemlja pogodna za razvoj...
