Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svežem stanju. Karakterističan je njegov jedinstven gorak ukus, a od ugljenih hidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima naročitu vrednost u ishrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se gaji kao jednogodišnja zbog bledih listova ili korenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič kao i radič koji se gaji zbog korena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupoljci.
Koren mu je kraći, jako razgranat i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bele boje. U mediteranskom području moguće je gajenje gotovo cele godine, a u kontinentalnom u prolećnom i jesenjem periodu.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podneti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, u zavisnosti od tipa i kultivara. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali toleriše i malo senke.
Ravnomerno snabdevanje vodom bitno je za uspešno gajenje. Na lakim peskovitim zemljištima, uspešno se gaji uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška zemljišta, dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i vazduh uz pH 6 do 7.
Radič se ne sme uzgajati na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Gaji se nakon kultura đubrenih organskim đubrivima (paradajz, krompir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase, korenja i lišća.
Zemljište se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski setveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog đubriva, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalijuma. U zavisnosti od tipa radiča, načina gajenja i zalihama hraniva u zemljištu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, proređuje se na razmak 15 – 30 cm, u zavisnosti od kultivara. Tokom vegetacije redovno se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovno direktno seje na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške s 3 – 10 g semena po m2. Sejati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se seje mehanizovano, sejalicama, tada se seje u junu ili julu u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha semena. Radič se može uzgajati kao rasad u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz setvu u februaru ili martu. Presađuje se u martu ili aprilu, a berba počinje krajem maja ili početkom juna.
Ako se seje rano u proleće, u februaru ili martu, do nicanja treba 2 do 3 nedelje, a nakon nicanja za 4 do 6 nedelja listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacioni vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mesec dana. Posle rezidbe usev je potrebno prihraniti azotnim ili kombinovanim đubrivom. Tokom leta sve do jeseni usev se može brati više puta, ali postepeno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocede i tako dolaze na lokalno tržište pakovani u plitke gajbice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakuje se takođe u gajbice. Prosečna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič po pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do nedelju dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi vazduha. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
Nastavak Dunja (Cydonia sp.).Da bi dunjik redovno i obilno rađao i davao kvalitetne plodove potrebno je primenjivati redovno odgovarajuće agrotehničke mere, na koje ću se u daljem tekstu osvrnuti. Đubrenje kompleksnim mineralnim đubrivima krajem novembra ili početkom decembra u količini 500 do 600 k...
PROGLAŠENI NAJBOLJI ŠKRLETI U organizaciji Sisačko-moslavačke županije održana je manifestacija „Škrlet u čaši“. Manifestaciju je inicirao župan Ivan Celjak radi bolje promocije Moslavine kao kvalitetnog vinsko-turističkog odredišta.To je domovina tri sorte vina- moslavca, dišeće ranine i škrleta. Š...
Suvremena vinarija Matić U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić a u Baškotima su Matići. Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacij...
Istraživačko-razvojni Institut za veštačku inteligenciju Srbije radi na elektronskom nosu koji mašini pruža čulo mirisa i time može da pomogne u privredi. Istraživač-pripravnik na Institutu Savo Ičagić kaže da inspiracija postoji u biološkom sistemu od životinja i ljudi i da se na tome radi poslednj...
Ratari i voćari u Pomoravlju sve češće se odlučuju da urade analizu zemljišta na kojem seju ili sade. To je bitno zbog količine i vrste mineralnih đubriva, koja su u poslednje vreme veliki izdatak. Analiza za četiri uzorka je besplatna za registrovana poljoprivredna gazdinstva. Analiza hemijskog sas...
Još jedan traktor najpopularnijeg proizvođača poljprivredne mehanizacije na svetu je isporučen u Banat i to u Kovin! Gospodin Danijel Bređan verovatno zna šta je potrebno za uspešno poslovanje, što pokazuje i mudra odluka da se posle John Deere traktora iz najpodavanije serije John Deere traktora ik...
KATUNARU MANDAT ZA UPRAVLJANJE UDRUŽENJEM VINA KVARNERA U sjedištu Udruženja vinara Vina Kvarnera ( Kvarner Wines) vinotelu Gospoja u Vrbniku održana je redovita godišnja izborna i izvještajna skupština. Povjerenje za vođenje udruženja u 2023. je dobio vrbnički vinar Anton Toni Katunar iz vinarije E...
Vlajčić na 70. Svjetskom natjecanju orača Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić je s državnim tajnikom Tugomirom Majdakom i ravnateljem Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Daliborom Jandom sudjelovao na 70. svjetskom natjecanju...
Vinarija sa sretnog brda Vinarija Vilinka iz Hercegovine sa čitlučkog područja iz mjesta Kruševo, predstavila se u Zagrebu u Češkom domu. Vinarija obitelji Ereš koja glavninu vinograda ima na brdima Sretnice, pa otuda i naslov "Vinarija sa sretnog brda", ima odličja i sa međunarodnih sajmova. Tako s...
Ljudi zamišljaju da je poljoprivreda i dalje IMT-ov traktor na sred njive. Međutim, u poljoprivredi je možda i najizraženija upotreba novih tehnologija. ”Jedan odsto svetske zemlje nije za obrađivanje. Do 2030. godine ćemo izgubiti 2 odsto obradive zemlje. Poljoprivreda doprinosi emisiji štetnih gas...
Jučer smo s ponosom otvorili gradilište našeg novog poslovnog središta‼️ ✅️ Ova investicija predstavlja važan strateški korak u daljnjem razvoju našeg poslovanja i potvrdu naše predanosti izvrsnosti, dugoročnom rastu i jačanju odnosa s kupcima. 🔹 Zašto ulažemo? ✔️ Kako bismo unaprijedili kvalitetu...
Plavec žuti Caroline Gilby na gostovanju u Zagrebu istaknula veliku vrijednost zanemarene sorte plavec žuti U sklopu projekta RumeniŽuti u Zagrebu održani su promenadno kušanje i Masterclass na temu sorte plavec žuti u suradnji hrvatskih i slovenskih vinara U četvrtak, 16. listopada 2025. godine, u...
