Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svežem stanju. Karakterističan je njegov jedinstven gorak ukus, a od ugljenih hidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima naročitu vrednost u ishrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se gaji kao jednogodišnja zbog bledih listova ili korenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič kao i radič koji se gaji zbog korena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupoljci.
Koren mu je kraći, jako razgranat i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bele boje. U mediteranskom području moguće je gajenje gotovo cele godine, a u kontinentalnom u prolećnom i jesenjem periodu.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podneti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, u zavisnosti od tipa i kultivara. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali toleriše i malo senke.
Ravnomerno snabdevanje vodom bitno je za uspešno gajenje. Na lakim peskovitim zemljištima, uspešno se gaji uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška zemljišta, dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i vazduh uz pH 6 do 7.
Radič se ne sme uzgajati na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Gaji se nakon kultura đubrenih organskim đubrivima (paradajz, krompir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase, korenja i lišća.
Zemljište se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski setveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog đubriva, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalijuma. U zavisnosti od tipa radiča, načina gajenja i zalihama hraniva u zemljištu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, proređuje se na razmak 15 – 30 cm, u zavisnosti od kultivara. Tokom vegetacije redovno se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovno direktno seje na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške s 3 – 10 g semena po m2. Sejati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se seje mehanizovano, sejalicama, tada se seje u junu ili julu u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha semena. Radič se može uzgajati kao rasad u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz setvu u februaru ili martu. Presađuje se u martu ili aprilu, a berba počinje krajem maja ili početkom juna.
Ako se seje rano u proleće, u februaru ili martu, do nicanja treba 2 do 3 nedelje, a nakon nicanja za 4 do 6 nedelja listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacioni vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mesec dana. Posle rezidbe usev je potrebno prihraniti azotnim ili kombinovanim đubrivom. Tokom leta sve do jeseni usev se može brati više puta, ali postepeno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocede i tako dolaze na lokalno tržište pakovani u plitke gajbice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakuje se takođe u gajbice. Prosečna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič po pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do nedelju dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi vazduha. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
Vinistra na Decanter Fine Wine Encounteru Na ekskluzivnom vinskom događaju u Londonu 16. studenog, predstavit će se više od tisuću vina najpoznatijih vinskih regija, među kojima i 16 vina iz Istre Sve je spremno za prvi nastup udruge Vinistra na londonskom vinskom događaju godine. U suradnji s Turis...
Od 1960. godine do 2012. na području centralne Srbije i Vojvodine smanjena je površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta za 1,493 miliona hektara, bez površine koje su zauzeli autoputevi, napominje profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji Miladin Ševarlić. Poljoprivredno zemljište je, prema n...
CROAGRO Na Zagrebačkom velesajmu od 5. do 8. prosinca održat će se CROAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja. Na press konferenciji bili su Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ana Pavičić -...
NAJČEŠĆE BOLESTI VOĆA ZA VREME SKLADIŠTENJA. Plodovi gotovo svih voćnih vrsta podložni su napadu prouzrokovača bolesti nakon berbe. U većini slučajeva takve bolesti uzrokovane su parazitskim gljivama. Veći broj vrsta gljiva prisutan je na plodovima jabuke u voćnjaku u trenutku berbe, odakle zajedno...
🚜Snaga u grandioznim dimenzijama – naš Rubin 12 u akciji! 🌽Bilo sa radnom širinom od 8 ili 9,50 metara, kao što je prikazano ovdje u SAD‑u, ili sa 7 metara — naš Rubin 12 radi pouzdano na dubinama do 20 cm.💪 Čak i najveće količine organske mase nisu prepreka za diskove promjera 731 mm. Preciznost...
Izložba priplodnih goveda simentalske rase 42. put u Lajkovcu Tradicionalna regionalna izložba goveda simentalske rase 42. put će biti organizovana u Lajkovcu u petak 27. septembra, na Krstovdan. U katalog izložbe upisano je 94 grla, koja će izložiti 19 stočara sa područja opština Lajkovac, Mionica,...
#RuralFoto #Proizvodnja hrane Tetka Đuka svakodnevno proizvodi kozije mlijeko! Radi to sa osmijehom jer joj se raduju njezine životinje, ali i majke koje vole svojoj djeci ponuditi svježe, domaće i zdravo mlijeko. Malena Marta s nestrpljenjem obilazi tetku, jasno je i zbog čega. Tetka živi u zaseoku...
SISAČKO-MOSLAVAČKA VINA I OVE GODINE NA „DECANTER WORLD WINE AWARDS“ Sommelier Siniša Lasan posjetio je Sisačko-moslavačku županiju te ocijenio vina 14 vinara s područja županije koji su se odazvali pozivu na dostavu uzoraka za ocjenjivanje s ciljem preporuke za sudjelovanje na svjetskom vinskom dog...
Centar za ravnomerni regionalni razvoj iz Beograda i Udruženje žena „Oplenac“ Topola raspisuju javni poziv namenjen ženama koje su nosioci poljoprivrednog gazdinstva na teritoriji opštine Topola, kao i ženama koje čine glavnu radnu snagu u gazdinstvima registrovanim na drugo lice iz Topole, sa cilje...
Naveliko se radi 🚜🌾
Damir Senjan
pre 6 meseci
Ovo bilo prije 4 djedna a ja ću tek sutra brzinski biti sa svim gotov tamo negdje do mraka pa put na more Bosnu bez Hercegovine.
Damir Senjan
pre 7 meseci
Goran Vizintin Ma ja sam ti takav od rođenja, uvjek nekako iako problem to prebaciti na neki šaljivi dio, pa si od problema malo i uveseliš dan. Od Više [+]
Tri beogradska ugostiteljska objekta kompanije Delta (Crown Plaza, Radisson hotel i Delta kongresni centar) prikupili su za tri meseca 24 tone otpada od hrane koji je pretvoren u biogas i organsko đubrivo, čime je sprečeno emitovanje 16,5 tona ugljen-dioksida (CO2), što je količina koju 790 stabala...
Monika Stefanova je započela svoj život u malom bugarskom gradu Šumenu. Uvijek je bila aktivna. Radila je s gradskim vlastima i zalagala se za prava mladih. Odlučila je studirati u Velikoj Britaniji. U Londonu završava magisterij, nakon čega se vraća u rodni Šumen i posvećuje se obrazovanju mladih....
