Pretraživanje baze sortne liste
Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Voćari u Topoli ove godine beleže izuzetno loš rod šljive – svega oko 10% u odnosu na prethodne sezone. Uzrok su prolećni mrazevi, grad i letnja suša, koji su pogodili i ostale voćne kulture poput trešnje, višnje i nektarine. ”Ova godina je bila katastrofalna, a posledice ćemo osećati i sledeće – je...
Mjehurići u Princessu Sparkling Wine Fest Croatia, domaći festival posvećen pjenušcima, održan je 7. i 8. studenog 2025. u Princess centru u Jastrebarskom. U dva festivalska dana, oko 700 posjetitelja imali su priliku kušati 80 uzoraka pjenušaca, upoznati 26 domaćih i stranih izlagača, prisustvovati...
Prijedlog za vikend! Muzej bećarca u Pleternici mjesto je na kojem ćete puno naučiti, zabaviti se, vratiti u prošlost, uz pomoć tehnologije postati i sami bećaruša ili bećar, otkriti kakve veze ima bećarac i repanje... Ma ovo je zabava za čitavu obitelj!
Damir Senjan
pre 1 godinu
To su nekad trebali otvoriti kad smo bili bečari, lole a sad po Njemačkoj na baušteli skitnice To su nekad trebali otvoriti kad smo bili bečari, lole a sad po Njemačkoj na baušteli skitnice
Đuro Japaric
pre 1 godinu
Prolazeći pokraj te zgrade rekoh kćeri , pa većina Slavonije je za muzej ! Smijala se više minuta ! PLENKOVIĆEV bačen novac u > projekat > Slavonija Više [+] i Baranja ! MUZEJ Austrije nedaleko tog imamo u Općinskom sudu u Požegi , zvanom Zemljišno knjižni odjel , pa od njega Katastar ! Samo Plenković u ime svoje dvije JADE nije htio ništa mijenjati , pa nam se OTIMA zemlja radi dvostruke austrijske evidencije , šećemo po sudovima ! MA U MUZEJ TREBA SMJESTITI Tuđmanovo & Račanovo SRANJE koje nazvaše RH !
Kokice u šetnji nakon što su parkirale svoj Renault 4. #RuralFoto #Selo
Najveći uticaj na formiranje proizvođačke cene kvalitetnih vina u manjim domaćim vinarijama, koje čine polovinu svih vinarija u Srbiji, ima regulativa koja je potpuno nekonkurentna u odnosu na druge vinorodne zemlje. Zbog pravnih normi koje ne vode računa o ekonomskim posledicama, domaći proizvođač...
U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj počela berba Vinogradari i vinari suglasni su da je to najbolja berba u ovom desetljeću. Prvi vinogradi u koje su ove godine stigli berači, su oni na Plešivici. Prošli je tjedan tamo počelo branje grožđa sorti koje se koriste kao baza za pjenušce. „Za razliku od nek...
Ovogodišnji rod kajsije i po količinama i po kvalitetu daleko zaistaje za prošlom godinom. Čitavi zasadi kajsija u selu Miokovci, srpskoj prestonici ove voćne vrste, ostali su pusti jer se na granama neretko ne može naći ni jedna zametnuta, a kamoli sazrela voćka. Aleksandar Stojanović iz ovog sela...
That_Miodrag
pre 2 godine
Bogami u Pomoravlju isto su bile vrlo vrlo slabe i višnje i trešnje i biće šljive i kajsije i breskve... sve osim grožđa koje je dobro zametnulo, Više [+] videćemo na šta će da izađe. Jer je pao onaj sneg u aprilu 2 dana kad je sve voće bilo u cvatu. Odmah sam i rekao tada u nekoj Fejzbuk grupi da će tako da bude, pa me napali da "mračim" i da nikako ne znači da će biti tako... Kao da su s neke druge planete ti ljudi.
Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje, pa usled lošeg oprašivanja ne samo da opada prinos, već se i smanjuje kvalitet plodova. Zakon potpuno zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu d...
Hyalopterus pruni na šljivi! Ukoliko primetite kolonije ovih lisnih vaši primenite neki od registrovanih preparata na bazi acetamiprida, cipermetrina, deltametrina ili flonikamida. Lisne vaši sisaju biljne sokove što uzrokuje hlorozu, kasnije i nekrozu, posebno na mladim izdancima. Sprečite štete ko...
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
pre 4 meseca
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
pre 4 meseca
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
pre 4 meseca
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
pre 4 meseca
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
pre 4 meseca
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od...
Rezidba mlade šljive... Kako i kada, čitajte uskoro na AK! Foto: Bojan Kecman