Pretraživanje baze sortne liste
Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Klimatske promene pogađaju i povrtare koji proizvode u zaštićenom prostoru, odnosno u plastenicima. Rizici su veliki, a zarada varira od sezone do sezone. Međutim, povrtarstvo u organskom režimu ima svoje kupce i nema problema sa prodajom. Povrtar iz Pivnica Mirko Vlček je poznat i po organskoj proi...
Temperature su se u proteklom periodu kretale od minusa do plus 17 stepeni. Sneg se zadržao u višim predelima Moravičkog okruga a prema zimskom kalendaru radova, u voćnjacima ima dosta posla. "Ove temperature pogoduju voćarima kako bi na vreme primenili sve agrotehničke mere u zasadima. Pre svega se...
Kompanija Azoter trading s.r.o., lider u proizvodnji bakterijskih đubriva na tržištu srednje i istočne Evrope, nagrađena je zlatnom medaljom za kvaliet proizvoda na 92. Poljoprivrednom sajmu. Priznanje je danas na Novosadskom sajmu uručeno regionalnom produkt menadžeru ove kompanije, Danielu Škulecu...
U Splitu Wine ViP Eventa Splitski hotel Amphora ugostio Wine VIP Event. Prikupljala se sredstva za udrugu Sanus “Split je bio veliko finale ovogodišnjih Wine VIP Evenata. Ove godine okupili smo skoro dvije i pol tisuće posjetitelja u pet gradova i vjerujemo da su svi s naših događaja otišli zadovolj...
Obavijest o dostupnosti tijekom žetve ‼️ Kao i prethodnih godina, i ove smo godine za Vas organizirali dežurstva tijekom žetvene sezone u periodu od 14.06.- 20.07.2025. 🧑🔧💪 Dežurstva su organizirana na način da smo Vam dostupni 7 dana tjedno, uključujući vikende i državne praznike. Tijekom radno...
U Srbiji je broj proizvođača duvana za pet odsto veći nego prošle godine, a površine pod tom kulturom su neznatno uvećane. Prema podacima Uprave za duvan, ova biljka rasađena je na više od 3.800 hektara, a najveće površine su u Sremu. Sa izbeglicama iz Hrvatske u Hrtkovce je devedesetih godina stiga...
Srđan Ostojić iz Uljme već drugu godinu za redom primenjuje BTZ tehnologiju BEZ mineralnih đubriva👇 ✅ koren kukuruza je znatno dublji i razgranatiji, biljka stabilnija u sušnim uslovima ✅ pšenica ujednačena i puna klasa Kako se vama čini: ➡️ Biofor BTZ tehnologija ili ➡️ samo mineralno Pišite nam...
U selu Stanišić kod Sombora sutra se održava prva po redu manifestacija "Stanišićke gradele".
Na Pelješcu najavljen Festival soli U Stonu od 28. kolovoza do 15. rujna 2024. održat će se Festival soli. Sve je spremno za osmo izdanje Festivala soli na Pelješcu! Manifestacija se u Stonu otvara 28. kolovoza i trajat će do 15. rujna. U prva četiri dana festivala organiziraju se vođene ture „Priča...
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
pre 4 meseca
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
pre 4 meseca
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
pre 4 meseca
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
pre 4 meseca
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
pre 4 meseca
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
30. izdanje Festivala vina MoslaVina u Kutini! Moslavina, spoj središnje Hrvatske u Slavoniju jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, od Zagreba udaljeno nešto više od 50 kilometara. Na njenom području nalaze se izvori nafte i plina, dio parka prirode Lonjsko Polje, brojni obrtnički centri. Moslavina je...
Još jedna isporuka vrhunske mašine iz bogatog prodajnog programa kompanije KITE DOO, ovog puta u severnobanatski okrug i to u Padej! Gospodin Branislav Ugrenović je doneo razumnu odluku opredelivši se za tifon renomiranog Internacionalnog proizvođača - kompanije IRRIMEC. Usled sve većeg problema ned...