Pretraživanje baze sortne liste
Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Tko nije čekao zoru u Livanjskom polju, mogao bi pomislit da je pretjerivanje. Ali već je mnogo činjenica koje govore o prirodnom fenomenu iznimne bioraznolikosti na relativno malom prostoru. Brojka 279 - broj do sada zabilježenih vrsta ptica- čini gotovo 85% vrsta zabilježenih u cijeloj zemlji. Una...
[ VEČER CLAAS KOMBAJNA ] U četvrtak, 21. ožujka, u našoj velikoj hali održana je večer #claas kombajna. Uz kratku retrospektivu žetve kroz povijest, posjetiteljima su predstavljena tri modela CLAAS kombajna - Lexion, Trion i Evion kao i novosti na tržištu za sezonu 2024./2025. Veliko hvala svim posj...
GODIŠNJI SASTANAK KITEH KLIJENATA KiTeh odeljenje je na kraju proizvodne 2023. godine sumiralo svoje aktivnosti, te je zato imalo čast da 8. decembra okupi svoje verne partnere u KITE DOO poslovnoj jedinici na Čeneju. Prisutnima se ispred kompanije John Deere, obratio Customer Support Manager Jean P...
💧 Otpornost na ispiranje, translaminarno kretanje, ravnomerna zaštita – uz REVUS® Top nema brige! Jedno rešenje za dva problema – pepelnica i crna pegavost kod krompira🥔 i paradajza🍅 📌 Za niži pritisak bolesti kod paradajza – koristi manju dozu 📌 Za jači pritisak bolesti kod paradajza – kor...
Reduše :)
Danijela Plavšić
pre 2 godine
Obožavam gljive, jestive...često nismo svjesni tog šumskog blaga Obožavam gljive, jestive...često nismo svjesni tog šumskog blaga
U Međumurju uginulo preko milion pčela, zbog pogrešnog tretiranja uljane repice! Zbog pogrešnog tretiranja uljane repice u cvatu, u Međimurju je, kako se procenjuje, uginulo preko milion pčela, gubici su registrovani na više od 200 pčelinjih zajednica, a pomor je prijavilo preko dvadeset lokalnih pč...
Na vojvođanskim poljima krenula je setva kukuruza. Ratari su u posao krenuli pre Vaskrsa i posle par dana odmora zbog praznika, setva je nastavljena i ukoliko vreme posluži, računaju da će setvu završiti do 1. maja. Kažu da je vreme idealno da se najvažniji posao u godini obavi valjano, ali će rezul...
U sredu, 21. maja, u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, biće održan 6. Dan voćara i vinogradara u Kongresnom centru ”Master“. Ovaj važan stručni skup organizuju Privredna komora Vojvodine, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu i Novosadski sajam, sa ciljem da okupe stručnjake, pr...
Odmor na suncu. Lonjsko polje, Repušnica. #Ruralfoto #Životinje
Prvi otkosi soje pokazuju da će ove uljarice biti na nivou proseka, imeđu dve i tri tone po hektaru. Imajući u vidu prošlogodišnju godinu, kada je suša desetkovala rod soje i prinosi se kretali do najviše tone po hektaru, može se reći da će ova godina biti dobra za soju i za poljoprivednike, koji su...
Poljoprivrednici u Srbiji u ovoj godini mogu da zatraže povrat akcize koju su platili na dizel i biogorivo, jer je 1. januara stupio na snagu novi pravilnik koji uređuje tu oblast. Zahtev za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize na motorno gorivo koje se koristi u poljoprivredne svrhe, podn...
Zima na reci Tamiš. Vojvodina, Banatski Despotovac. #RuralFoto #priroda