Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za podsticaje u biljnoj proizvodnji i za parcele koje su na verifikaciji, a na kojima se nalazi biljna kultura. ”Ova mogućnost odnosi se na poljoprivrednike koji su obavili obnovu registracije, a uvedena je kako bism...
Udruženi sindikati Srbije ”Sloga“ poručili su da najavljene mere ograničavanja trgovačkih marži i snižavanja cena osnovnih namirnica moraju odmah da stupe na snagu, jer svako odlaganje produžava tešku ekonomsku situaciju. U saopštenju ističu da mere ne smeju ostati na nivou kratkoročne akcije već da...
Festival graševine Kutjevo slavi najvažniju vinsku sortu Hrvatske 18. Festival graševine donio vrhunska vina i šampionska priznanja Grad Kutjevo je i ovoga lipnja postao središte vinskoga svijeta kao domaćin 18. izdanja Festivala graševine. U organizaciji Udruge Kutjevački vinari tradicionalno mjest...
U opštini Žitorađa na inicijativu meštana sela Samarinovac, 2015. godine u saradnji sa lokalnom samoupravom pokrenut je projekat elektrifikacije polja. Elektrifikovano je 600 hektara. Danas, hektar vredi kao negde kuća - 30.000 evra. Zato meštani kažu da danas žive u Sanmarinovcu. Markovići baštine...
Naše voće Srbija, grupacija koja okuplja male hladnjačare i malinare iz cele države, ponovo je ukazala da problemi u ovom segmentu voćarstva nisu rešeni, uprkos prethodno postignutim dogovorima sa Vladom Srbije i iako već treba da se razmišlja o novoj sezoni 2024. godine. Asocijacija malih hladnjača...
U okviru završne aktivnosti u sklopu projekta CroViZone provedeno je istraživanje među hrvatskim vinogradarima i vinarima vezano uz njihova saznanja i iskustva oko ekonomskih i financijskih aspekata vinogradarstva i vinarstva te klimatskih promjena i njihova utjecaja na ovu proizvodnju. Uskoro više...
Današnji 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Odluku o tome donio je Hrvatski sabor u spomen na 14. travnja 2015. godine kada je naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Danas Hrvatska, na razini Europske un...
Branu na Tisi kod Novog Bečeja obišli su predstavnici novosadskog Fakulteta tehničkih nauka i stručnjaci Instituta za veštačku inteligenciju koji su angažovani na izradi Hidrološke studije koja se radi u okviru projekta ”ADAPTisa“. Ovaj projekat finansira se u okviru prekograničnog Interreg IPA prog...
PROGLAŠENI NAJBOLJI ŠKRLETI U organizaciji Sisačko-moslavačke županije održana je manifestacija „Škrlet u čaši“. Manifestaciju je inicirao župan Ivan Celjak radi bolje promocije Moslavine kao kvalitetnog vinsko-turističkog odredišta.To je domovina tri sorte vina- moslavca, dišeće ranine i škrleta. Š...
ORGANSKA POLJOPRIVREDA U STOČARSTVU Merilo 1. Samoodrživost organskih gazdinstava Osnovni cilj organskog gazdinstva je samoodrživost, što se ostvaruje raznovrsnom proizvodnjom. Od posebnog je značaja da se uravnoteži odnos biljne i stočarske proizvodnje. To znači, da se iz organske proizvodnje obezb...
Klimatske promene pogađaju i povrtare koji proizvode u zaštićenom prostoru, odnosno u plastenicima. Rizici su veliki, a zarada varira od sezone do sezone. Međutim, povrtarstvo u organskom režimu ima svoje kupce i nema problema sa prodajom. Povrtar iz Pivnica Mirko Vlček je poznat i po organskoj proi...
Sezona branja pečuraka, kao i otkupa završena je bez veće zarade kako za berače, tako i za otkupljivače, posebno u zapadnom delu Srbije. Manjak kišnog perioda uticao je na ovogodišnji rod pečuraka u šumama u okolini Čačka, naročito u ivanjičkom kraju, na Javoru i Goliji, pa ubrane količine vrganja i...
