Pretraživanje baze sortne liste
Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Ukoliko se odlučite za studij prava, nije potrebno otvarati advokatsku kancelariju u glavnom gradu. Možete ostati na imanju i razvijati kulinarske i turističke vještine uz domaće proizvode i vrhunska vina. Između prava i poljoprivrede, Dorjan je izabrao ovo drugo. U 7. epizodi serijala #TalentiEUreg...
Carinici su 8. jula 2023. godine na graničnom prelazu Horgoš, u saradnji sa policijom, sprečili pokušaj vozača jednog kombija da u Srbiju prokrijumčari 100 boca francuskih i italijanskih vina, saopšteno je danas iz Uprave carina. Prekršaj je otkriven kada je na ulazu u zemlju za detaljan pregled izd...
Julijana Kuzmić
pre 2 godine
Nego šta! Pored naše tamjanike i prokupca :) Nego šta! Pored naše tamjanike i prokupca :)
Iako je stanje useva uljane repice u Subotici s proleća nagoveštavalo dobar potencijal, mraz nakon ranog cvetanja i zakasnele padavine uticale su na to da se taj potencijal ipak ne ostvari. Prinos je već podbacio i najmanji je u poslednjih nekoliko godina. "Prvi pokazatelji žetve uljane repice pokaz...
Vinarija sa sretnog brda Vinarija Vilinka iz Hercegovine sa čitlučkog područja iz mjesta Kruševo, predstavila se u Zagrebu u Češkom domu. Vinarija obitelji Ereš koja glavninu vinograda ima na brdima Sretnice, pa otuda i naslov "Vinarija sa sretnog brda", ima odličja i sa međunarodnih sajmova. Tako s...
Sa KWS pšenicom u nove rekorde! 🌾📈 🌾 KWS Extrem - Najnovija genetika. Pogodna za sve regione. Prilagodljiva svim uslovima. 🌾 KWS Eternal - Nova, srednje rana visokoprinosna sorta, sa zrnom odličnog kvaliteta. Najbolji izbor za mlinare i pekare 👌
Izvoz rakije od voća dostigao je prošle godine rekordnu vrednost od 13,4 miliona evra i veći je za 25,3% u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima PKS, rakije od voća najviše su se prošle godine izvozile u Hrvatsku, Crnu Goru, Nemačku, SAD i BiH. Prodaja u ovih pet zemalja čini 60,2% ukupnog izvo...
Jedan od najpoznatijih italijanskih i svetskih enologa i proizvođača vina, Rikardo Kotarela, podigao je vinograd u selu Misača kod Aranđelovca i planira da proizvodi vino u Srbiji. ”Projektovana je i predivna vinarija i verujem da će za par godina odatle doći titula ‘najbolje proizvedenog vina u Srb...
U Kačarevu kod Pančeva od 16.02 do 19.02.2023. se održava, sada već 36. tradicionalna Slaninijada. Do sada je na festivalu proizvedeno 400kg slanine, predstavljeno 400t ostalih proizvoda od mesa, 300 izlagača predstavlja svojih ruku delo i preko 100.000 posetilaca je došlo u ovo banatsko mesto. Ukol...
Evo ga kruščić po Leticijinom receptu. Najjednostavnijem ikada! A recept je na ovom linku: https://www.agroklub.com/agro-hobi/kako-napraviti-kruh-evo-najjednostavnijeg-recepta-ikad/82294/
Maja Celing Celić
pre 2 godine
Petre, pronašla sam na ovoj stranici, u nekoj knjižari, antikvarnici knjigu. U Zagrebu je. https://novastvarnost.hr/c/autor/ivo-miljkovic/ Ovdje Više [+] imate kontakte https://novastvarnost.hr/kontakt/
Maja Celing Celić
pre 2 godine
Petre, jeste kontakrirali kolegu Nedjeljka Jusupa? Petre, jeste kontakrirali kolegu Nedjeljka Jusupa?
Petar Novakovic
pre 2 godine
Postovana Majo, Da li znate gdje se moze naci knjiga od prof. dr Ive Miljkovica - TRSLJA ? Unaprijed hvala ! Postovana Majo, Da li znate gdje se moze naci knjiga od prof. dr Ive Miljkovica - TRSLJA ? Unaprijed hvala !
Maja Celing Celić
pre 2 godine
Haha, je. Malo je drugačija vatrostalna, oblija :) Jedino što smo ga vrućeg rezali pa se jutros malo mrvio. Iskreno, nisam ga još probala jer sam Više [+] bila već večerala, ali muž je oduševljen ;)
Leticija Hrenković
pre 2 godine
Zašto ga nisi ukalupila? Razmahao se vidim ;) Zašto ga nisi ukalupila? Razmahao se vidim ;)
Ivan Brbot iz Rugvice vodi OPG na 80 hektara, gdje uz buču, soju, kukuruz, repicu i pšenicu postupno širi proizvodnju, od 3 hektara naslijeđenih od bake do današnjih 80 hektara. Obitelj, uključujući suprugu Anu i roditelje, ključna je u svakodnevnom radu, od berbe i prerade buča do administracije i...
Vatreni zalazak. Lonjsko polje, Repušnica. #Ruralfoto #Priroda