Pretraživanje baze sortne liste
Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Fondacija Ana i Vlade Divac, u saradnji sa opštinom Lučani, raspisala je novi konkurs za dodelu plastenika poljoprivrednim proizvođačima sa teritorije ove opštine. Ovogodišnjim konkursom je planirana podrška za poljoprivrednike i poljoprivrednice, koji imaju registrovana gazdinstva na teritoriji opš...
Šta biste rekli na činjenicu da je "Pepeljugina kočija" pretvorena u rakiju? Ovu neverovatno zanimljivu priču donosimo na naš portal već za vikend a domaću rakiju od bundeve pravi Silvester Ruskovski iz Kucure. Ne propustite apsolutni hit ovogodišnjeg poljoprivrednog sajma. :D
ŽETVENI DAN 2023 Pozivamo Vas da posetite štand kompanije KITE DOO za vreme trajanja manifestacije "ŽETVENI DAN 2023." koji se održava 4. jula 2023, u Moroviću na poljima OZZ Graničar iz Šida. Predstavnici kompanije KITE DOO, sektora Mehanizacija, Agronomija, Tehnologije Precizne Poljoprivrede, KiTe...
Da me neko pitao, ja bih rekla školjke, sreća pa nije! Zato studenti PPF-a odlično znaju šta je...Uskoro priča!
U Bačkoj Palanci u šumi Bagremara održana je jubilarna 15. Revena. I ove godine bila je sjajna atmosfera druženje uz pesmu i dobru hranu.Nastavljena je tradicija započeta 2014. godine, pečenje bika na ražnju, a ove godine sav prilog od prodaje mesa išao je u humanitarne svrhe.
U Srbiji je na snazi zabrana izvoza suncokretovog ulja, tvrde proizvođači suncokreta, ali izgleda da je mera neformalna, pošto Vlada nije donela nikakvu uredbu o zabrani. I dok ratari tvrde da će ova mera uticati na cenu sirovine, agroanalitičari poručuju da naša zemlja ima dovoljno ulja, pa zabranu...
Stapići se u zabiokovlju spominju od kraja 17. stoljeća, da bi se se u općini Zagvozd zadržali sve do današnjih dana, uz brojne migracije, ponajviše nakon svršetka drugog svjetskog rata. Danas u istoimenom zaseoku živi tek nekoliko mještana, mojih prezimenjaka, uz nekoliko kuća koje ožive vikendima....
Karolina Rastija
pre 5 meseci
Lijepa priča i lijepo mjesto, bila prije 15-ak godina ☺️ Lijepa priča i lijepo mjesto, bila prije 15-ak godina ☺️
Lovci u Sisku slavili sv. Huberta, zaštitnika lovstva Više od 1000 lovaca i lovkinja iz cijele Hrvatske okupilo se 9.studenog 2025. u Sisku u kojem je održana XVI. zajednička proslava spomendana Svetog Huberta, zaštitnika lovaca i lovstva. Misno slavlje održano je u Bazilici sv. Kvirina, a predvodio...
Ekstremno visoke temperature vazduha, uslovljene novim toplotnim talasom koji je zahvatio našu zemlju, doprinose da ovo leto pamtimo kao jedno od najtoplijih u poslednjih nekoliko godina. Prema hidrološkom upozorenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda za period od 15. do 19. avgusta, vodostaji na...
Da li je rano razmišljati o prolećnoj setvi, ali i koliko je do sada izražen nedostatak padavina pretnja tom važnom poslu? "Fale nam ozbiljne količine vode u zemljištu. To što smo imali nešto padavina u toku decembra i januara nije dovoljno. Ono što je najbolje, to je mraz koji imamo poslednjih dana...
Novo Grujić na posao u centar Banjaluke stigao traktorom! Zelena, ogromna poljoprivredna mašina uredno je parkirana u naselju Borik, ispred preduzeća "Depor" čiji je Grujić nekada bio direktor, a gdje sada radi, javlja Srpska Info. Traktor je ranije dobio kao poticaj za razvoj poljoprivrede, od Vlad...
Sve je manje crnog grožđa na policama prodavnica dok su nove, bele sorte sve popularnije. Navodno je stvar u potražnji, ali i nedostatku interesa od strane uzgajivača te samih trgovaca. Predsednik "Vanguard Direct-a", organizacije koja okuplja vinogradare, distributere i druge dionike na ovom tržišt...