Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Ren

Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.

Ren

Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.

Rezan ili riban,  ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).

Agroekološki uslovi za gajenje rena

Temperatura

U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.

Voda

Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.

Zemljište

Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.

Agrotehničke mere u gajenju rena

Plodored

Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.

Obrada zemljišta

Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.

Đubrenje

Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.

Setva / sadnja rena

Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.

Postoje tri načina sadnje:

  • Sadnja u jarke razmaka 50 cm, gde se reznice polažu ukoso na 30 cm razmaka jedna od druge i prekriva zemljom;
  • Sadnja u vodoravni položaj reznica uz savijen gornji kraj. Ovde dubina jarka iznosi oko 15 cm;
  • Sadnja na bankove razmaka 50 - 80 cm na način pravljenja kosih rupa u koje se stavljaju reznice tako da donji krajevi budu ispod i između dva banka, a gornji kraj ispod vrha banka.
  • Nega zasada rena

    Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.

    Berba i skladištenje rena

    U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.

    Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.

    Izvor:

    • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.
    • Burza voća i povrća

    Ren - Sorte

    ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1

    DOMAĆI HREN

    LUDBREŠKI HREN

    Ren @ KLUB

    Uljana repica se ovih dana, pre potpunog cvetanja, tretira pesticidima kako bi se sačuvala od štetočina i potpuno razvila cvet, koji je, sa druge strane hrana za pčele, pa ratari i pčelari Subotice, ističući svoj primer, apeluju na saradnju kako šteta od trovanja pčela kojima je ovaj cvet hrana ne b...

    Schicketanz Hof u groznici za njegu usjeva! 🌱 Predserija Leeba VT koristi se na farmi od rujna. Osim ozime uljane repice korišten je i za tretiranje ozime pšenice i ozimog ječma. Stroj je prošao kroz svoje korake prije nego što je spreman za zimu kako bi mogao krenuti s radom u proljeće. 🚀 Sebasti...

    Više podsticaja za organsku proizvodnju, prepoznavanje regenerativne poljoprivrede kroz regulativu i podrška inovacijama i razvoju startapa u oblasti hrane i poljoprivrede su mere koje nisu teške da se implementiraju, a veoma brzo bi dale velike rezultate, rečeno je na svečanoj sednici Saveza za hra...

    NOVO U PONUDI - METEOBOT ✅🔝 Vremenska prognoza je sve više nepredvidiva, a njeni podaci nam pomažu u svakodnevnim poslovima u polju. Pomoću naše Meteo stanice postavljene u krugu Osječke poslovnice zabilježili smo sljedeće podatke: Posljednjih 48h (19.07. 09:00 – 21.07. 09:00) • Ukupna količina pa...

    Odaberite pravi hibrid uljane repice za vaša polja. U ponudi se nalaze 4 hibrida - dokazani hibrid UMBERTO KWS, kao i noviji hibridi KWS GRANOS, HANNELI i KWS MIKADOS. Naši prodajni predstavnici će vam dati stručne preporuke za odabir pravog hibrida za vaša polja, ali i druge savete o proizvodnji ov...

    I u Rumuniji traže zabranu uvoza žitarica iz Ukrajine i to njihova Socijaldemokratska stranka. Pozivaju se na poteze drugih država srednje i istočne Evrope, a koje takvim odlukama žele da zaštite domaću poljoprivredu. Udruženje poljoprivrednika Češke takođe upozorava da imaju 40 odsto više žitarica...

    Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje, pa usled lošeg oprašivanja ne samo da opada prinos, već se i smanjuje kvalitet plodova. Zakon potpuno zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu d...

    Suvremena vinarija Matić U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić a u Baškotima su Matići. Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacij...

    +4

    Na Beogradskom sajmu danas počinje Šesti međunarodni sajam voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva "Agro Belgrade 2025", koji će okupiti veliki broj kupaca i trgovaca iz Evrope i regiona, kao i izlagača iz Srbije, uključujući poljoprivrednike, izvoznike, proizvođače opreme i distributere. Ova manife...

    Još jedan vinski gulaš. Red crvenog luka, juneći močing, malo začina i par litara vina. Nešto se i popilo kroz sate bdijenja iznad kotlića. Taktiziranje na temu ‘glad je najbolji začin’ još je jednom polučilo uspjeh 🍷😎

    +4

    Nakon preganjanja oko otkupne cene maline, koje se završilo prihvatanjem proizvođača značajno niže cifre od one koju su tražili, oni sada traže doplatu. Kako tvrde, hladnjačarima dobro ide prodaja, po relativno visokim cenama i smatraju da postoji prostor da se proizvođačima doplati malina. S druge...

    Subvencije u stočarstvo u Srbiji treba povećavati kroz investicije jer donose veću dodatu vrednost od proizvodnje žitarica, a to bi podiglo i cene žitarica zbog veće potražnje – napominje profesor novosadskog Poljoprivrednog fakulteta Dragan Glamočić. ”Mora se većim sredstvima stimulisati rast stočn...