Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Rezultati iz proizvodnje 🌾 Porodica Toth iz Mihajlova već godinama unazad seje naš sortiment psenice i ječma na svojim proizvodnim parcelama. Ovo ugledno domaćinstvo svake godine zasniva i naš ogled gde je titulu pobednika ove godine ponela pšenica Winner sa 9.078 kg/ha. Etincel koji je već standar...
Da li ste ikada razmišljali o uzgoju autohtone rase ovaca? Vojin Joksimović iz Krivog Vira uzgaja jednu vrlo retku u Srbiji - koji su njegovi zaključci, uskoro više na Agroklubu...
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede počela je izrada Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o reproduktivnom materijalu šumskog drveća, objavilo je ovo ministarstvo i navelo da javna rasprava o nacrtu traje do 8. oktobra. Kako je navedeno na sajtu Ministarstva, do tada predsta...
REZIDBA VINOVE LOZE. Glavni principi rezidbe: 1. Kod vinove loze rodne su one mladice koje su se razvile iz zimskih pupoljaka jednogodišnje loze, a ova je smeštena na dvogodišnjoj lozi. 2. Rodnost pupoljaka na jednogodišnjoj lozi nije jednolična: Pupoljci na osnovi i vrhu loze slabije su razvijeni i...
Evo kako izgleda ‘Farmers Market’ u malom gradu Red Deer u kanadskoj pokrajini Alberta #IFAJ
That_Miodrag
pre 2 godine
Red Deer dođe "Nova Pazova Alberte", tj na pola puta između Edmontona i Kalgarija (OK, tamo su veće razdaljine, ogromna država). Dakle, i red je da Više [+]
Veliko nam je zadovoljstvo najaviti 11. Savjetovanje i sajam mljekara Republike Srpske Više o našim aktivnostima na https://www.mljekarirs.com/
Prijedlog za vikend! Muzej bećarca u Pleternici mjesto je na kojem ćete puno naučiti, zabaviti se, vratiti u prošlost, uz pomoć tehnologije postati i sami bećaruša ili bećar, otkriti kakve veze ima bećarac i repanje... Ma ovo je zabava za čitavu obitelj!
Damir Senjan
pre 1 godinu
To su nekad trebali otvoriti kad smo bili bečari, lole a sad po Njemačkoj na baušteli skitnice
Đuro Japaric
pre 1 godinu
Prolazeći pokraj te zgrade rekoh kćeri , pa većina Slavonije je za muzej ! Smijala se više minuta ! PLENKOVIĆEV bačen novac u > projekat > Slavonija Više [+]
Šampion Dunava Ocjenjivanjem vina „Šampion Dunava“ stručnog ocjenjivačkog žirija, koje organizira Udruga Vinogradara Baranje Zmajevac u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek započeo je ovogodišnji Vinatlon. Novinari s područja Osječko-baranjske županije 13. svibnja 2025. birali su n...
Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mera u oblasti odnosa sa dijasporom Đorđe Milićević danas je na otvaranju međunarodnog simpozijuma agroekonomista, koji je povodom 60 godina Odseka za agroekonomiju održan na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, rekao da postoji veliko int...
🦆 U SUSRET II. MEĐUNARODNOM KONGRESU PERADARSTVA/ŽIVINARSTVA 🐓 "Ekonomski značaj, potencijal i razvojna šansa sektora peradarstva/peradarstva u Bosni i Hercegovini" bila je jedna od sjednica panela na Prvom međunarodnom kongresu peradi/peradi. ✅ Održana izuzetno zanimljiva i praćena tribina u sas...
U moru ne baš ugodnih vijesti, ja ću se usuditi objaviti nešto lijepo... Možda kome dobro dođe. Nedjeljno jutro početkom lipnja, divan dan, nit' hladan nit' topao. Krećem s grupom umirovljenika s Kastva prema Učki. Riječ je o aktivnim starijim osobama, punim dobre volje, entuzijazma i pozitive. Stiž...
Sakupljanje pečuraka je za mnoge ljude na jugu Srbije izvor dodatnih prihoda. Na početku sezone one su retke, te su zato i veoma skupe. Kada su početkom maja krenule da niču, imale su cenu od 1.200 dinara za kilogram. No, niko nije očekivao ovakve padavine, koje veoma pogoduju pečurkama. Ima ih puno...
