Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Slavonska žuta polja uljane repice u ravničarski zalazak sunca. #RuralFoto #Priroda
Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U prilogu su fotografije iz vremena uzgoja i od neki dan osušen...
Maja Celing Celić
pre 1 godinu
Baš mi je drago što su vam uspjele. Što se tiče deformacije, kakvo je vrijeme, nije ni čudo. ;) Što se tiče sjemena, možda i ne mora biti bijelo.
Predsjetvena priprema zemljišta za uljanu repicu #uljanarepica foto: Bojan Klječanin
Možda je nastao u Francuskoj (ili Belgiji), ali ovog leta pomfrita nema za oko 15.000 sportista koji će se takmičiti na Olimpijskim igrama u Parizu. U najvećem restoranu na svetu, u srcu Olimpijskog sela, neće biti ni avokada, ni foa gra, ali će falafela, vegetarijanskih hot dogova, kinoe i bulgura...
Preterani uvoz voća i povrća biće smanjen kako bi se stimulisala domaća proizvodnja, izjavio je bugarski ministar poljoprivrede Kiril Vatev. Kako je dodao, vlada Bugarske priprema zakon koji će regulisati problem preteranog uvoza voća i povrća. Skoro 80 odsto voća i povrća koje se konzumira u...
Današnji 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Odluku o tome donio je Hrvatski sabor u spomen na 14. travnja 2015. godine kada je naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Danas Hrvatska, na razini Europske un...
Bukova strižibuba, zaštićena kao veoma retka vrsta... 😀 Ne znam zašto je baš jedno stanište u mom dvorištu, kad ne volim bube :-D
That_Miodrag
pre 2 godine
Nakupiti 15 kila ovih štetočina u vreću pa odneti tima koji su lobirali da se zaštite i pustiti im u kancelarije i laboratorije. Nek im pojedu bar Više [+]
Premium papar i vina Degrassi U Zagrebu održana je večera sljubljivanja vina i papra. Četiri vina Degrassi, linije Special Edition Contarini, spojena su s odabranim vrstama papra tvrtke Premium začini. Priču o papru, o podrijetlu i terroirima ispričala je Alessia Cortesi, vlasnica marke Premium zači...
Ovogodišnja 22. po redu manifestacija “Dani šljive” u Blacu održava se od danas u podne do 25. avgusta, a organizatori najavljuju tri dana ispunjena bogatim programom za sve uzraste. Inače, “Dani šljive” u Blacu već godinama privlače veliki broj posetilaca zahvaljujući raznovrsnom programu koji uklj...
U malom selu u španjolskoj regiji Cuenca već 10 godina nemaju pekaru. Tada je Alberto, koji je imao vlastitu pekaru u Barceloni, došao u selo i odlučio potražiti nove izazove. Mještani su zadovoljni jer od Alberta svakodnevno mogu dobiti svježi kruh i razne slastice. I mještani i on zadovoljni su št...
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju...
U borbi protiv komaraca koristite bosiljak! Sjajan repelent od čijeg mirisa komarci beže 😁
