Pretraživanje baze sortne liste
Engleski naziv: Horse radish | Latinski naziv: Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.
Ren je višegodišnja biljka i gaji se zbog zadebljalog rizoma (rizoma), a jednogodišnji izdanci rizoma koriste se za reprodukciju (razmnožavanje). Iz rizoma se razvije adventivno korenje, koje može dostići do 1 m dubine, ali glavnina se adsoprpcionog korenja nalazi u gornjih 30 cm zemljišta. Iz vršnih pupoljaka rizoma razvije se rozeta lišća. Na cvetnoj dršci nalaze se mali perasti listovi kratkih peteljki. Cvetovi su bele boje i skupljeni u grozdastim cvastima. Plod je sitna mahuna, a ako se seme i razvije, ono je obično sterilno.
Rezan ili riban, ren ima ljut miris i ukus. Bogat je vitaminom C, u svežem korenu ima ga više od 100 mg, a u mladim listovima čak 300 - 400 mg i oko 14 mg karotina (provitamina A).
U mirovanju može prezimiti i na temperaturi od -45 °C, međutim, izvađeni rizomi i neukorenjene reznice rena mogu izmrznuti već na -6 do -7 °C. Ren najintezivnije raste pri blagim temperaturama 17 – 20 °C. Temperautre više od 25 °C usporavaju rast i smanjuju prinos i kvalitet rizoma.
Za dobar rast najpogodnija je umerena vlažnost zemljišta i visoka vlažnost vazduha. Ren može podneti kraći sušni period, ali to smanjuje kvalitet rizoma. Ne podnosi stagnirajuću vodu.
Za gajenje su najpogodnija srednje teška zemljišta, peskovite ilovače ili ilovaste peskuše, dobre strukture s 3 – 5 % humusa, blago kisele do blago alkalne reakcije (pH 6 – 7,5). Za zemljišta kiselija od pH 5,5, potrebna je primena kalcijum karbonata.
Na istoj površini ren se može saditi tek nakon 3 do 4 godine.
Nakon zaoravanja organskog đubriva za sadnju rena najprikladnije je zimsko oranje na 30 cm dubine. U proleće, čim se zemlja dovoljno prosuši, površinski se obradi, a neposredno pre sadnje otvore se plitke brazde (oko 15 cm) s razmakom od 60 – 80 cm, u zavisnosti od raspoložive mehanizacije za međurednu obradu i vađenje.
Đubri se mineralnim đubrivom u odnosima 8:26:26 ili 10:30:20, ili s 40-70 t/ha stajskog đubriva.
Sadi se u jesen ili u proleće (kraj marta do sredine aprila) – izdancima dužine oko 20 cm. Taj način sadnje naziva se vegetativno razmnožavanje. Kod izdanaka za razmnožavanje ne treba dozvoliti stvaranje bočnog korenja.
Postoje tri načina sadnje:
Plitkom međurednom obradom održava se vodo-vazdušni režim i uništava korov sve dok rozete lišća ne zatvore redove. Uz međurednu obradu prema potrebi se prihranjuje azotnim đubrivom. U letnjom periodu, ako nastupe duže suše, korisna su 2 – 3 navodnjavanja kišenjem sa po 25 – 30 min.
U jednogodišnjem gajenju ren se vadi kasno u jesen, kada biljka uđe u mirovanje, a lišće požuti. U naročitom slučaju može se vaditi i zimi (ako zemljište nije smrznuto, a temperatura je viša od 0 °C) i u proleće pre nego počne nova vegetacija. Ako rizomi zbog suše ili drugih razloga nisu postigli potrebne dimenzije, usev se ostavlja još jednu godinu. Ren se vadi različitim prilagođenim mašinama (za repu, krompir ili mrkvu), koji se podese što je moguće dublje, da bi se na površinu izvadila cela biljka. Izvađeni ren odvozi se na sabirno mesto gde se sortira i dorađuje prema potrebi. Prinos tržnog rena može biti 7 – 10 t/ha.
Rizomi se očiste od zemlje, odreže se liše, sekundarni izdanci za reprodukciju ili preradu kao i sitni korenčići i pupoljci. Nakon pranja pakuje se u gajbice, ili PE vreće, a za naročito krupne rizome primenjuje se i vakuumsko pakujenje. Dorađeni ren može se skladištiti do 6 meseci na temperaturi od 0 – 1 °C i relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nedorađeni ren može se dobro skladištiti u podrumima i trapovima uz dobru zaštitu od smrzavanja.
Izvor:
ukupno: 2, aktivno: 1, neaktivno: 1
DOMAĆI HREN
LUDBREŠKI HREN
Proizvođači u Vojvodini započeli su pripreme za setvu uljane repice, koja tradicionalno počinje krajem avgusta. Stručnjaci podsećaju da je za uspešan start proizvodnje ključno poštovanje principa dobre poljoprivredne prakse i integrisane zaštite bilja. Uljana repica ne bi trebalo da se seje na istu...
Poljoprivreda je ove godine među najlošijim đacima kada je reč o doprinosu ukupnom privrednom rastu. Kao jedan od glavnih razloga navodi se izrazita suša tokom leta, kojoj je i prethodne dve godine pripisana najveća odgovornost za loše rezultate u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Prema izvešta...
ŠTA JE TO ZELENI KRMNNI KONVEJER ? Pod zelenim krmnim konvejerom (redosledom) podrazumeva se proizvodnja krmnog bilja u toku cele vegetacije, od ranog proleća do kasne jeseni, radi podmirivanja stoke zelenom hranom, prvenstveno krava muzara. Ukratko, zeleni konvejer je setva i žetva krmnih useva tok...
Valentinovo – šampion Cuvée Jakob U zagrebačkom restoranu Vinodol u srijedu, 12.2.2024., Vinske zvijezde proslavile su 11. rođendan uz prvo ovogodišnje ocjenjivanje vina prigodne tematike uz Valentinovo - Ljubavna vina! Prema istraživanjima u opise ljubavnih vina s afrodizijačkim svojstvima, najčešć...
Ova fotografija nastala je sasvim slučajno tijekom puta prema novoj lokaciji na kojoj se automobil trebao fotografirati za reklamu.Na kraju se pokazalo da je taj neplanirani trenutak bio prava mala sreća. #RuralFoto #životinje
Srpska poljoprivreda i prehrambena industrija dobiće dodatnu podršku za razvoj inovacija, pristup evropskim fondovima i međunarodnim partnerstvima, zahvaljujući nastavku saradnje NALED sa EIT Food u okviru novog trogodišnjeg mandata za period 2026–2028. Kroz ovu saradnju, Srbija će biti deo mreže od...
Agrovoltaika, odnosno kombinovanje solarnih panela i poljoprivredne proizvodnje na istoj površini, sve više se prepoznaje kao jedno od mogućih rešenja za bržu dekarbonizaciju Evrope, prenosi CEEnergy news. Ovaj model omogućava istovremenu proizvodnju hrane i električne energije, uz efikasnije korišć...
U ariljskom kraju u toku je berba malina, ali proizvođači upozoravaju da sezonu prate nizak rod, štete od nevremena i nepovoljna otkupna cena. Prema rečima Dobrivoja Radovića iz Asocijacije proizvođača malina Srbije, očekivani rod u 2026. mogao bi biti do 20.000 tona, ako ne bude novih vremenskih ne...
U selu Stanišić kod Sombora sutra se održava prva po redu manifestacija "Stanišićke gradele".
Poljska, Italija... Poljski poljoprivrednici blokirali su danas puteve širom zemlje i na graničnim prelazima sa Ukrajinom, otpočevši jednomesečni generalni štrajk u znak protesta protiv politike EU i nedostatka mera vlade da ih zaštiti. Oni posebno ističu loš ticaj uvoza jeftine hrane iz susedne Ukr...
NAJTEŽI BOŠKARIN U HRVATSKOJ ZOVE SE MAROŽIN I TEŽI 1340 KILOGRAMA Općina Kanfanar i ove godine nastavlja tradiciju poticanja uzgoja i očuvanja istarskog vola, kastrata istarskog goveda, kao zaštićene i ugrožene pasmine životinja. „Jakovlja je više od obične manifestacije. Ono je srce našeg identite...
Ratari ove godine na području Prnjavora očekuju rekordan prinos.