Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Špargla

Sinonim: - | Engleski naziv: Asparagus | Latinski naziv: Asparagus officinalis L.

Špargla

Špargla je sezonsko povrće i njeni izdanci se beru u u maju i junu. U Evropi se više ceni bela špargla, iako zelena ima bolju hranidbenu vrednost. Specifični miris i ukus potiče od eteričnih ulja, tirozina i metilmerkaptana, glikozida, jantarne i asparaginske kiseline, arginina, holina, saponina i flavonoida. Špargla se ceni kao dijetalno povrće naročito za dijabetičare.

Morfološka svojstva špargle

Špargla je trajnica, sa životnim vekom 15 i više godina. Ona ima sposobnost da u nepovoljnim uslovima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne delove. Sitno i nežno korenje ima adsorpcionu funkciju, a velika masa korena debljine oko 5 mm služi za deponiranje rezervi za rast novih nadzemnih organa nakon perioda mirovanja. Debelo korenje odumire nakon 3 godine, a iznad nega razvije se novo na gornjem delu podzemne stabljike, rizoma, što je razlog postupnog dizanja podzemnog busena.

Na razgranatom rizomu pri kraju aktivne vegetacije, u jesen, formiraju se pupoljci, koji će u sledećoj vegetaciji dati nove biljke. Na četverogodišnjem do peterogodišnjem rizomu može biti 10 – 15 ili čak 30 pupoljaka.

U početnoj fazi rasta, kada su stabljike (izdanci) dugi 15 – 25 cm, debeli na bazi 1 – 4 cm, sa zatvorenim vrhom i priljubljenim ljuspastim listovima, koriste se kao povrće. Špargla počinje da cveta u drugoj ili trećoj godini, a zatim cveta svake iduće godine. Biljke koje imaju muške cvetove imaju više izdanaka (stabljika). Plod je sočna bobica veličine zrna graška, u fiziološkoj zrelosti crvene boje, s najviše 6 semena nepravilno okruglog oblika. U 1 g može biti 40 – 60 semena.

Agroekološki uslovi za gajenje špargle

Temperatura

Seme špargle sporo klija, a minimalna temperatura klijanja iznosi 15 °C. Potapanjem semena u toploj vodi četiri do pet dana (29 – 32 °C) može se znatno pospešiti nicanje. Za rast i razvoj povoljne su temperature od 12 – 26 °C.

Voda

U vreme aktivne vegetacije optimalna je količina padavina 240 mm, a od toga u julu i avgustu 160 mm. Prema tome, u nekim područjima špargla se može uzgajati i bez navodnjavanja, ali tamo gde su česte dugotrajne letnje suše, samo navodnjavanje može osigurati dobar prinos sledeće godine.

Zemljište

Za gajenje su pogodna lakša zemljišta, manjeg fizičkog otpora i bolje aeracije (vodo-vazdušnog odnosa). Za proizvodnju bele špargle pogodnija su peskovita zemljišta uz obilno đubrenje organskim đubrivima, a za zelenu šparglu pogodna su srednje teška, ali ne i teška zemljišta. Zemljišta trebaju biti neutralna i blago alkalična ili kisela (pH 5).

Agrotehničke mere gajenja špargle

Plodored

Špargla je višegodišnja kultura koja ostaje na istom mestu 10 – 12 godina. Zasnivanje novog zasada na istoj površini ne preporučuje se pre 4 – 5 godina.

Obrada zemljišta

Za prolećno zasnivanje zasada pripremu zemljišta treba započeti već prethodne jeseni ili zime dubokim oranjem na 40 – 60 cm, ili oranjem na 30 – 40 cm s podrivanjem do 70 cm, u zavisnosti od zemljišta. Uz tu operaciju unosi se stajsko đubrivo ili drugo organsko đubrivo kao i kalijum i fosfor uz manju količinu azota. Na zemljištima kiselijim od 5,5 može se uz to dodavati i odgovarajuća količina kreča. Za direktnu setvu zelene špargle u proleće se zemljište višekratno površinski obrađuje, da bi se uništili iznikli korovi. Budući da se zbog obnavljanja mesnatog korenja ceo rizom postepeno diže prema površini zemljišta, tokom vegetacije redovi se postepeno nagrću.

Đubrenje

Preporučuje se organsko đubrenje svake 3 godine s 30 – 100 t/ha stajskog đubriva, do 25 t/ha treseta ili komposta, zelenišna đubrenje zaoravanjem useva boba, grahorice, deteline ili žitarica uz dodatak azota. Mineralna đubrenje raspoređena je na 5 godina i kreće se oko 75 kg/ha azota, 35 – 65 kg/ha fosfora, 165 – 185 kg/ha kalijuma.

Nega zasada špargle

U prvoj godini sadnje glavne su mere borba protiv korova, očuvanje površinske strukture i potrebne vlage. Međuredna obrada, naročito u prvim godinama, mora biti sasvim plitka, da se ne ošteti korenje.

Setva / sadnja špargle

Seje se prethodno namočeno seme u toploj vodi, kao što je već spomenuto, u redove na razmak 1,2 – 2 m, ili u dvoredne trake s razmakom redova u traci 30 – 40 cm. Razmak semena u redu planira se na 10 – 15 cm uz dubinu setve od 5 cm. Za takvu setvu potrebno je 1 – 2 kg/ha semena.

Berba i skladištenje

Kada na 20 cm dubine zemljišta temperatura dostigne 12 °C, iz podzemnog izbojka počinju klijati novi izdanci. Tada počinje berba. Maksimalni kapacitet rodnosti špargle postiže se ručnom berbom 2 - 3 puta dnevno, a neki proizvođači beru svaki dan, što omogućuje veću zastupljenost viših klasa. Zelena špargla bere se kada je izboj 18 – 23 cm dug, a vrh mu je još sasvim zatvoren. Reže se posebnim nožem, malo iznad površine zemljišta, ali postoje i mehanizovana berba (kombajn). Bela špargla se može saditi ispod folije kojoj je jedna strana skroz pričvršćena, tako da berači s jedne strane otkriju foliju, uberu izdanke i red pokriju folijom.

Ubrane špargle ispiraju se pod mlazom vode, sortiraju se u snopiće po 0,5 kg i pakuju pojedinačno u perforifranu PE foliju. Slažu se u letvarice ili kartonske ugaoije i prekriju folijom. Bela špargla može se skladištiti do 15 dana na temperaturi od 1 °C i pri relativnoj vlagi vazduha od 95 %. Zelena špargla takođe je osetljiva, pa put od berbe do dorade mora biti što kraći. Ona se često ne treba prati, nego se odmah klasira po dužini i debljini, slaže u snopiće i ravno podreže.

Izvor:

  • R. Lešić, J. Borošić, I. Buturac, M. Ćustić, M. Poljak, D. Romić; Povrćarstvo; Čakovec, 2002.

Špargla - Sorte

ukupno: 3, aktivno: 0, neaktivno: 3

BRAUNSCHWEIGER

D`ARGENTEUIL HATIVE

MARY WASHINGTON