Engleski naziv: Paulownia, Princess tree, Empress tree | Latinski naziv: Paulownia tomentosa
Paulovnija je drvenasta biljka koja je dobila ime po Ani Pavlovni, ćerki ruskog cara Pavla I. Radi se o drvenastoj biljci iz porodice Scrophulariaceae. Sve biljke iz porodice vrlo su atraktivne zbog lepog cveća i velikog lista, a karakteriše ih brzi rast. Paulovnija je vrlo dekorativno i egzotično drvo, poreklom iz Jugoistočne Kine. Često se pronalazi u parkovima i trgovačkim centrima. Paulovnija je specifična po izuzetno velikom rastu. Značajna je njena uloga u ekologiji, budući da listovi apsorbiraju 10 puta vise ugljen - dioksida nego druge vrste drveća, a koren upija teške metale iz zemljišta i tako obnavlja zemljište nakon drugih kultura.
Paulovnija je vrlo dekorativno drvo, široke krošnje, koje naraste do 20 metara visine i to samo u periodu od osam do deset godina. U proseku drvo raste od 5 do 9 metara godišnje, a navedenom periodu prodnos stable može iznositi 30 – 40 cm. Listovi su veliki, zeleni, s donje strane dlakavi. Drvo paulovnije je boje meda i istovremeno mekano, i ima izuzetnu primenu u industriji proizvodnje nameštaja. Daje malo seme 1,4 mm do 3 mm, koje se nalazi u mahuni. Mahuna je pak valjkastog oblika, drvenasta, veličine od 2,5 do 5 cm. Znak da je potrebno početi skupljanje semena jeste promena boje mahune iz svetlozelene u tamnozelenu.
Paulovniju karakteriše visoka otpornost na sušu kao i smanjene potrebe prema kvalitetu zemljišta.
Iako se smatra da paulovnija može da raste u vrlo velikom rasponu temperatura, od -20 ͦC do +40 ͦC, najbolje rezultate postiže prilikom gajenja u toplijim klimatskim zonama. Ukoliko su zime oštre na kontinentalnom delu, postoji opasnost od izmrzavanja pupoljaka.
Potrebno je redovno zalivanje mladih biljaka nakon sadnje. Ipak, nakon što ojača i pusti koren, biljka više nema velike potrebe za vodom i od uzgajivača neće zahtijevati mnogo pažnje.
Paulovnija ima uzak i dubok koren i uzgajivačima kvalitet zemljišta neće predstavljati problem. Ipak, prilokom gajenja potrebno je tražiti rastresita zemljišta, budući da na težim zemljištima neće uspevati.
Paulovnija cveta u trećoj ili četvrtoj godini starosti. Za seču drvo je spremno nakon 10 godina starosti, kada se postiže optimalan kvalitet drveta. Često se preporučuje u prvim godinama biljku orezati do dna, kako bi poterao izdanaka, koji je u mogućnosti da naraste u jednoj sezoni čak 3 metra.
Seme biljke širi se vetrom i iz tog razloga ga je potrebno na vreme pokupiti. Seme zadržava izuzetnu klijavost pa su zabilježeni primeri klijanja i nakon 7 godina. Sveže seme ima klijavost 70 – 90 %. Nikako se ne preporučuje upotreba đubriva prilikom klijanja, jer će ono pomoći rast algi.
Od jednog zrelog drveta može se dobiti u proseku 20.000.000 semena. U jednom kilogramu prosečno se nalazi 6.200.000 semena.
Prilikom gajenja paulovnije može se podići 1.000 malih sadnica na površini od 3 – 6 m2. Ukoliko se zasad paulovnije podiže iz semena, pre sadnje seme je potrebno držati konstantno vlažno, neprekidno 24 sata kroz 7 dana. Preporuka je seme saditi u posude veličine 20 x 30 cm. Optimalna je temperature za sadnju između 23 i 29 ͦC, a vlažnost između 80 i 90 %.
Paulovnija se koristi za izradu nameštaja, furnira, igračaka, papira, peleta, biogoriva. Drvo je mekano, svetlo i lako se boji, stoga je idealna sirovina u industriji proizvodnje nameštaja. Budući da je ova vrsta vrlo cenjena u Kini, postoji tradicija da se prilikom rođenja djevojčice u dvorištu sadi drvo paulovnije – za sreću. Ono se prilikom devojčine udaje sječe i koristi za izradu namještaja budućim supružnicima.
Izvori:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Paulovnija