Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Industrijska konoplja

Sinonim: - | Engleski naziv: Hemp | Latinski naziv: Cannabis sativa L.

Industrijska konoplja

Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od pre oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao lekovita biljka za korištenje hašiša. Podstiče iz srednje Azije. Nastala je od divlje konoplje koja je kultivisana u kulturnu biljku. Ne ograničavaju je klimatski uslovi jer se izvanredno dobro prilagođava zemljištu i klimi menjanjem svojih morfoloških i fizioloških osobina.

Primena konoplje

Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cevi i opreme, vreća, konjske opreme itd. Muške biljke imaju veći procenat vlakna i vlakno im je boljeg kvaliteta od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobijanja vlakna ostaje drvenasti deo stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacionog materijala a upotrebljava se i kao ogriev. Konopljino seme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobija ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj ishrani. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a seme se koristi za hranu peradi i ptica.  Prinos semena može biti oko 1,5 – 2 t/ha.

Drvenasti deo stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacione trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtere, filtere za kafu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.

Čajem od samljevenog semena nekad se lečila upala mokraćnih kanala, a služio se oblozima pri ubodima i oteklinama. Njime su se lečile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose.

Jačina droge od konoplje (marihuana) uslovljena je količinom THC-a koju sadrži. Što je više THC-a, to je droga opojnija i štetnija.

Morfološka svojstva

Korenov sistem je vretenast i čini gustu podzemnu mrežu. Može prodirati u dubinu zemljišta i do 2 m, a u širinu do 1,5 m. Od ukupne mase biljke, na koren otpada 8 – 10 %, stoga on ima slabiju usisnu snagu. Koren ženskih biljaka bolje je razvijen od korena muških biljaka. To je zato što muške biljke ranije završavaju vegetaciju, a ženske biljke posle oplodnje dohranjuju seme do njegovog dozrevanja, a za to trebaju više hrane i vode, a to im osigurava jači korenov sistem.

Stabljika je uspravna, u početku nežna i zeljasta, a kasnije očvrsne, tj. odrveni. Intezivne je zelene boje, pokrivena čekinjastim dlačicama koje kasnije otpadaju i ostavljaju vidljive ožiljke. Šuplja je, podeljena na kolenca i internodije (međukoenca). Visina stabljike kreće se od 50 cm do 6 m, a zavisi od područja gajenja (na severu je stabljika niska, a na jugu visoka), tipa zemljišta, agrotehnike i uslova gajenja. Stabljika muških biljaka nešto je viša od stabljike ženskih biljaka. Od ukupne mase biljke, ona obuhvata oko 65 %. Debljina iznosi oko 6 – 8 mm, a semenska konoplja ima stabljiku debelu više centimetara.

Na svakon kolencu se nalaze dva nasuprotna lista, sve do gornje trećine biljke, odakle se počinju odvajati da bi u predelu cveta bili gusto postavljeni.

Konoplja je dvodoma biljka, što znači da se muški cvetovi nalaze na muškim, a ženski na ženskim biljkama. Cvetovi su smešteni na vrhovima stabljike i bočnih grana, imaju duže cvetne peteljke, pa muške biljke imaju rastresito postavljene cvetove u obliku grozda. Ženski cvetovi nemaju peteljke, oni su sedeći.

Plod je okruglasto-jajastog oblika, spljošten. Površina mu je glatka i sjajna, a boja tamno zelena, smeđezelena, srebrnasto-siva s crnom primesom. Masa 1000 semenki iznosi oko 20 g, a hektolitarska težina oko 50 kg.

Vrste konoplje

Rod Cannabis ima dve vrste:

  • Cannabis sativa – obična konoplja.
  • Cannabis indica – konoplja za proizvodnju hašiša.
  • U našim uslovima gaji se obična konoplja koja se deli na evropsku i istačno-azijsku. Podeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod uticajem klimatskih uslova i tipa zemljišta koji su menjali svojstva konoplje.

    Agroekološki uslovi za gajenje konoplje

    Temperatura

    Minimalna temperatura klijanja iznosi 1 – 2 °C, a optimalna oko 30 °C. Pri temperaturi oko 7 do 9 °C seme puno brže niče. Optimalna temperatura za intezivan vegetativan rast iznosi oko 20 °C. Konoplja može izdržati niske temperature do - 4 °C.

    Voda

    Ima velike potrebe za vodom. Konoplje za vlakno najviše vode zahteva u periodu od kretanja pupoljaka do cvetanja, a konoplje za seme pred zrenje.

    Svetlost

    Konoplja je biljka kratkog dana. Skraćivanjem dnevnog osvetljenja ubrzava se razvoj biljke, smanjuje se njena visina, a nastaju i promene u građi i obliku lista. Pravilnom gustinom sklopa i rasporedom biljaka osigurava se najbolje korištenje svetlosti.

    Zemljište

    Najbolja zemljišta za gajenje konoplje su černozemi, aluvijalna zemljišta i livadske crnice. Koliko konoplja reaguje na kvalitet zemljišta vidi se po tome da će ona u malom prostoru, ako je zemljište heterogeno (neujednačeno), znatno da varira u visini i ukupnom razvoju, pa se konoplja uzima kao kultura koja je pokazatelj plodnosti zemljišta.

    Agrotehnika

    Plodored

    Najbolje pretkulture za konoplju se okopavine đubrene stajskim đubrivom (krompir, šećerna repa), strna žita, kukuruz i zrnene mahunarke.

    Obrada zemljišta

    Konoplja je jara kultura, pa se za nju zemljište obrađuje po sistemu obrade zemljišta za jare kulture. Iza ranih pretkultura ore se strnište na oko 10 cm dubine, zatim se u prvoj polovini avgusta izvodi letnje oranje na dubinu oko 20 cm. Preporučljivo je ravnanje površine. U jesen se obavlja duboko oranje (do dubine 40 cm). Posle kasnijih pretkultura, izvodi se pliće oranje posle skidanja određene kulture i u jesen duboko oranje. Na izlasku iz zime ili u rano proleće, kad se zemljište dovoljno prosuši treba drljačama zatvoriti zimsku brazdu, a pred setvu setvospremačom priprema se zemljište za setvu.

    Đubrenje

    Na osrednje plodnim zemljištima đubrenjem treba dati 150 kg/ha azota, 120 kg/ha fosfora i 120 kg/ha kalijuma. Prihrana se može izbeći jer konoplja ima kraću vegetaciju, pa se sva hraniva mogu uneti u dubokoj obradi i predsetvenoj pripremi zemljišta. Tada se daje nešto više azota u osnovnoj obradi, a ostatak u pripremi zemljišta za setvu. Dobro je koristiti i ureu jer ona ima dugo delovanje i ne ispira se.

    Setva

    Seme konoplje ima za 20 – 30 % slabiju klijavost u polju nego kako to pokazuju laboratorijske analize klijavosti semena. Zato za setvu treba koristiti kvalitetno dorađeno i sertifikovano seme, a setvu obaviti pravovremeno i u dobro pripremljeno zemljište. Konoplja se seje u drugoj polovini marta i početkom aprila. Seje se sejalicama. Konoplja za vlakno seje se na međuredni razmak od 10 – 12 cm. Gustina sklopa u setvi iznosi 250 – 300 klijavih zrna na 1 m2 da bi se u žetvi ostao sklop od oko 150 – 200 biljaka/1 m2. Količina semena iznosi 60 – 70 kg/ha. Konoplja za proizvodnju semena seje se na međuredni razmak od oko 60 cm, a u redu oko 20 – 30 cm. Dubina setve iznosi 2 do 3 cm.

    Nega useva

    Ako se formira pokorica, potrebno je je suzbiti lakim ili rotacionim drljačama. Kod konoplje za vlakno ne treba suzbijati korove jer ona brzo raste i guši ih. U proizvodnji konoplje za seme 2/3 muških biljaka treba odstraniti kada se raspoznaju (kad im se razviju cvetovi), a sve se odstranjuju nakon oplodnje. Ako se obavlja prihrana, onda se s njom počinje kada je biljka u fazi 3 para listova. Kultivacija se izvodi pri gajenju konoplje za seme i to nakon kiše, kada se zemljište dovoljno prosuši.

    Žetva

    Problem u žetvi predstavlja dvodomnost jer se muške i ženske biljke nejednako razvijaju i sazrevaju. Muške biljke ranije sazrevaju, pa se u kombiniranom gajenju prvo one žanju. Semenska konoplja žanje se kada je najveći deo semena sazrio. Seme treba sušiti ispod 10 % vode. Konoplja za vlakno žanje se nakon oplodnje (prva polovina avgusta). Žetva se obavlja specijalnim kosilicama ili bočnim kosama. Stabljika se mora prosušiti, zatim se kupe i vežu u snopove (20-ak cm u prečniku) i ostavljaju na vazduhu i suncu da se potpuno osuše, nakon čega se odvoze u fabriku na preradu.

    Vlakno iz konoplje može se odvajati:

    • Fizički – od drvenastog dela stabljike odvaja se vodenom parom ili kipućom vodom.
    • Mehanički – lomljenje stabljika i odvajanje vlakana specijalnim mašinama.
    • Hemijski – vlakno se odvaja pomoću baze i kiseline.
    • Biološki – (močenje ili maceracija) Zasniva se na razgradnji pektinskih materije koje povezuju vlakno uz drvenasti deo stabljike, pomoću mikoroorganizama. Može se obavljati rošenje u tekućim ili stajaćim vodama ili u posebno uređenim bazenima, gde se može kontrolisati temperatura vode (20 – 30 °C) i procesi maceracije. Kada se stabljika potopi u vodu, bubre pektinske materije, nastaju pukotine, pa voda prodire u njih i vlakna se odvajaju. Kad je postupak gotov, voda se ispušta, stabljika se pere i suši na vazduhu. Tako osušena stabljika na posebnim se mašinama prerađuje, odvaja se vlakno od drvenastog dela, koji se u mašinama lomi i ispada. Odvojeno vlakno ide na dalju preradu.

    Izvor:

    • Prof.dr.sc. M. Gagro; Industrijsko i krmno bilje; Zagreb, 1998.
    • Znanje – portal za razvoj svjesti 
    • Prof.dr.sc. J. Butorac; Predivo bilje; Zagreb, 2009.

    Industrijska konoplja - Sorte

    ukupno: 44, aktivno: 0, neaktivno: 44

    Armanca

    Asso

    Beniko

    Bialobrzeskie

    Cannakomp

    Carma

    Carmagnola

    Chamaeleon

    Codimono

    CS

    Delta-405

    Delta-llosa

    Denise

    Dioica 88

    Epsilon 68

    Fedora 17

    Felina 32

    Ferimon

    Fibranova

    Fibrimor

    Fibrol

    Finola

    Flajšmanova

    Futura 75

    KC Dóra

    Kompolti

    Kompolti hibrid TC

    Lipko

    Lovrin 110

    Monoica

    Red petiole

    Santhica 23

    Santhica 27

    Santhica 70

    Silesia

    Silvana

    Szarvasi

    Tiborszállási

    Tygra

    Uniko B

    Uso-31

    Wielkopolskie

    Wojko

    Zenit