Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja

Soja potiče iz Azije i vodeća je uljna i belančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i belančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i za ishranu stoke kao i u razne industrijske svrhe. Sojino zrno se prerađuje i koristi za proizvodnju sira (tofu), mleka, pljeskavica, viršli, hleba, raznih slatkiša i dr. Odvojen lecitin iz sojinog ulja ima primenu u pekarskoj, konditorskoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i hemijskoj industriji. Kvalitetom belančevina i visokim sadržajem ulja zamenjuje meso (u ljudskoj ishrani zadovoljava oko 30 % potreba za belančevinama), više od drugih kultura. Može se koristiti  u ishrani stoke kao zelena masa, seno i silaža, a dehidriranjem se dobijaju briketi, granule i zeleno brašno.

Morfološka svojstva soje

Koren se sastoji od jakog glavnog i bočnog vretenastog korenja kao i ima visoku usisnu (adsorpcionu) sposobnost. Na korenu se razvijaju kvržice u kojima žive bakterije Bradyrhizobium japonicum. Bakterije žive u simbiozi s biljkom, tako da od biljke uzimaju ugljene hidrate (šećere), a za uzvrat, biljku snabdevaju azotom. Koren raste dok raste i nadzemna stabljika. Većina sorati u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku, prosečne visine 80 – 120 cm i prosečne visine do prve mahune od 4 – 16 cm, sve u zavisnosti od genotipa, načina i uslova gajenja. Svi gornji delovi biljke soje (stabljika, listovi, mahune) prekriveni su s mnogo sitnih dlačica koje mogu biti sivobele, žute ili smeđe boje. Postoji više tipova listova koji su bledozelene do tamnozelene boje i prosečno ih je 15 – 20 po biljci. U zrelosti postaju žuti i kod većine sorata otpadnu. Boja cveta može biti bela, ljubičasta i kombinovana, a cvetovi su skupljeni u grozd (3 – 5 listova). Plod je mahuna okruglog ili spljoštenog oblika. Mahune sadrže do pet zrna, zelene su boje, a u zrelosti ona varira do vrlo svetle slamnatožute do gotovo crne.

Agroekološki uslovi za gajenje soje

Temperatura

Soja klije pri minimalnoj temperaturi od 6 – 7 °C, niče kada je 8 – 10 °C, a cveta kada je temperatura 17 – 18 °C. Najoptimalnije temperature za njen rast i razvoj su između 20 i 25 °C.

Svetlost

Soja je biljka kratkog dana. Većina sorata zahteva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12 – 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.

Voda

U vreme klijanja seme soje treba da apsorbuje više vode od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što treba kukuruzu (45 – 48 % njegove mase). U periodu od nicanja do cvetanja (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posledica po rod, ali ostaju niže. Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost vazduha za gajenje iznosi 70 – 80 %. Soja se može uspešno uzgajati u suvom ratarenju tamo gde je godišnji prosek padavina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tokom vegetacije.  

Zemljište

Soja najbolje uspeva na dubokim, strukturnim, plodnim zemljištima, bogatim humusom, s dobrim vodo-vazdušnim osobinama, na kojima se ne stvara pokorica i pH reakcije 7.

Agrotehnika za proizvodnju soje

Plodored

Soja je jedan od najboljih preduseva za mnoge ratarske kulture. Najbolji predusevi za soju su strna žita, šećerna repa i kukuruz, a najnepovoljniji predusevi su suncokret i ozima uljana repica. Na istu njivu soja može doći nakon 2 – 4 godine.

Obrada zemljišta

Tokom leta i početkom jeseni obavlja se osnovna obrada zemljišta, tj. oranje na dubinu od 25 - 30 cm. Teža glinasta i srednje teška ilovasta zemljišta su slabije provetrena zemljišta i treba ih orati dublje u jesen, nego zimi i u proleće, a lakša zemljišta mogu se orati pliće i u proleće. Dopunska obrada (predsetvena priprema zemljišta) obavlja se u proleće i to drljačama, tanjiračama ili špalirnim kultivatorima (setvospremači).

Đubrenje

Potrebe za hranivima se povećavaju od početka cvetanja do mahunanja i nalivanja zrna. Maksimalne doze azota i kalijuma potrebne su u fazi cvetanja i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u vreme formiranja i nalivanja zrna. Biljka soje za izgradnju 100 kg suve materije treba 6 – 9 kg azota, 4 kg fosfora i 4 kg kalijuma. Na plodnijim zemljištima đubrenje se obavlja sa  30 – 60 kg/ha azota, 60 – 90 kg/ha fosfora i 40 – 60 kg/ha kalijuma, uz napomenu da se 2/3 azota osiguravaju pravilnom bakterizacijom. Na manje plodnim, težim zemljištima đubri se sa 60 – 100 kg/ha azota, 90 – 120 kg/ha fosfora i 100 – 120 kg/ha kalijuma. Soja povoljno reaguje na đubrenje stajskim đubrivom zaoranim u jesen, pod zimsku brazdu.

Setva soje

Najsigurnija setva je kada su temperature u površinskom sloju zemljišta (do 8 cm) između 8 °C i 10 °C. Soja se može sejati u maju, junu, pa i do početka jula, ali uglavnom se seje u isto vreme kao i kukuruz jer imaju gotovo iste temperaturne zahteve pri klijanju. Može se sejati na uske i široke redove, u trake i u kućice. Kod nas dominira setva u redove na razmak 45 – 50 cm i izvodi se pneumatskim sejalicama. Broj biljaka po hektaru zavisi od sorte i grupe zrenja.

Nega zasada soje

Izvode se mehaničke mere (međuredna kultivacija, ručno plevljenje korova, prihrana azotom) i hemijske (suzbijanje korova i zaštita od bolesti i štetočina). Prva kultivacija obavlja se kada soja tek nikne i dobro se raspoznaju redovi, a druga kada je soja visoka oko 20 – 30 cm. 

Žetva soje

Kombajn pre žetve treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima. Sojina slama je nepovoljnija za vršidbu, a zrno je, za razliku od pšeničnog, zatvoreno u mahuni i kod odnosa zrno:slama = 1:3,5 propusna moć vršidbenog aparata smanjuje se za 50 %. Zbog toga, vršidbeni aparat kombajna mora raditi sa smanjenim brojem obrtaja, usled čega je manja propusna moć kombajna. Optimalna žetvena vlažnost zrna soje je između 14 i 16 %, a iznad 20 % smanjuje se kapacitet kombajna.

Izvor:

  • Dr.sc. M. Vratarić, dr.sc. A. Sudarić; Soja Glycine max (L.) Merr.; Osijek, 2008.
  • Prof.dr.sc. Mladen Jurišić; AGRO-BASE CD

 

Soja - Sorte

ukupno: 82, aktivno: 36, neaktivno: 46

Abiza

AFZG ANA

AFZG SANJA

AJLA PZO

ALISA

AMPHOR

ANA

ANGELA PZO

ANICA

Atanga

Auricula

Basak

BUGA

CORBETT

Dana

DANICA

DIANA

DUBRAVKA

EMA

ES Albator

ES Connector

ES Conqueror

ES Generator

ES Inspector

ES Warrior

Ezra

GABRIELA

GALINA

GALLEC

GORDANA

Helga

Herzog

HRVATICA

IDEFIX

IKA

JANA

JULIJA

JULIJANA

KLARA

Korana

LEA

LJUBICA

LUCIJA

Maksimirka

Mara

MARIJA

NAYA

NEOPLANTA

NS ANA

OAC WALLACE

Os Đurđica

Os Nevena

OS ZORA

Pelikan

PROTEINKA

Ranka

Rata

RUŽICA

S-0512

S-0990

SABINA

SANDA

SANJA

SIVKA

SLAVONKA

SONJA

TINA

Tisa

TOMA

USKOLISNA

Vinka PZO

VIŠNJA

Zagorka

ZAGREPČANKA

Zlata

Soja @ KLUB

Danas je Svjetski dan biljnih mlijeka. To su napitci proizvedeni od žitarica (zob, riža, pir), grahorica (soja), orašastih plodova (badem, lješnjak) ili sjemenki (kokos, konoplja) koji predstavljaju zamjenu za životinjsko mlijeko. Imaju višu cijenu ne zato jer je njihova proizvodnja skuplja nego jer...

+3

Setva šećerne repe trebalo bi da krene u martu, ali su ratari u dilemi da li da je poseju, zbog skupog repromaterijala i obimnog posla. Ova industrijska biljka je zahtevna. Potrebne su obimne agrtehničke mere dok ne dospe za vađenje, osam do deset puta je tretirati raznovrsnim hemijskim sredstvima....

Pravo vreme za setvu povrća je proleće, pa povrtari april i prvu polovinu maja treba da koriste za ovaj posao. Kod nas se godišnje poseje na otvorenom prostoru oko 125.000 hektara povrća. Koliko će ga ove sezone biti posejano još je rano govoriti, ali postoji mogućnost da dođe do blagog smanjenja po...

Bačkopalanački poljoprivredni proizvođač Stevica Gajić jedan je od najvećih proizvođača ratarskih kultura u ovom kraju, a godinama unazad zahvaljujući primeni pune agrotehnike postiže odlične rezultate. Koji su njegovi saveti u uzgoju soje - uskoro više na Agroklubu :)

+3

Ova godina i poljoprivredna sezona specifična je po tome što većina biljaka kasni sa vegetacijom. Tako je i u Šumadiji u opštini Knić gde pojedino povrće još nije stiglo na berbu, pšenica je lošeg kvaliteta a jedina kultura kojoj su padavine odgovarale je soja. "Što se tiče ove sezone ja ne pamtim d...

Na površini od oko 30 ari Dragan je zasejao soju, kako kaže, "da proba kako će biti", sada kada je završena žetva ističe da je imao prinos od oko 300 kilograma. U ishrani stoke na njegovoj farmi dodaje se 10 odsto u odnosu na ostale žitarice u smesama koje priprema.

+4

Sledi setva soje! Međutim, budite sigurni da su svi uslovi ispoštovani - više o tome uskoro na Agroklubu!

+3

Ove godine očekuje se da se veliki broj poljoprivrednika opredeli za soju. Stručnjak sa NS Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Vuk Đorđević ističe da je bio najtopliji februar od kako se vrše merenja, što je značajan faktor za sva predviđanja kada je reč o oblasti poljoprivrede. On objašnjava da je...

Grad Novi Sad, Gradska uprava za privredu Grada Novog Sada u saradnji sa Srpskim udruženjem mladih poljoprivrednika "SUMP", organizovala je danas "Obuku poljoprivrednih proizvođača za primenu novih tehnologija i znanja". Prof. dr Milivoj Radojčin i prof. dr Branislav Šojić su pričali o primeni savre...

+3

Zbog blizine šećerane u Kovačici, u Crepaji je šećerna repa tradicionalno jedna od najzastupljenijih poljoprivrednih kultura. Ove godine prostire se na 800 hektara a suša joj nije nanela štetu pa poljoprivrednici očekuju dobar prinos kao i procenat šećera u korenu. Za razliku od ostalih ratarskih ku...

Novinari iz 11 zemalja u pohodu na 11. Svetsku istraživačku konferenciju o soji u Beču #enaj #wsrc11

+2