Sinonim: - | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.
Suncokret potiče iz Amerike (Meksiko, Peru). Najpre je uzgajan kao ukrasna biljka, seme je korišteno za ishranu ptica, a ljudi su jeli jezgro iz semena. 1840. godine je prvi put dobijeno ulje iz suncokreta. Seme sadrži oko 50 % ulja, 20 % belančevina i ugljenih hidrata. Od suncokretovog ulja proizvode se margarin, majonez, stearin (služi u proizvodnji sveća, plastike, sapuna, kozmetike i za omekšivanje gume), farmaceutski proizvodi, boje, lakovi i dr. Glave suncokreta imaju puno hranjivih materija, pa se mogu koristiti za ishranu domaćih životinja. Može se uzgajati kao uljani ili proteinski i kao glavni i postrni usev.
Koren ima dobru usisnu snagu, vretenast je, dobro razvijen i prodire u zemljište dublje od 2 m. Stabljika je u početku tanka, sočna, nežna, a starenjem postaje debela, snažna i drvenasta. Okrugla je, šuplja, obrasla dlačicama, naraste u visinu do 4 m i debljinu 2 – 6 cm. Srcoliki listovi su na dugim peteljkama. Liska je na ivici slabo nazubljena, na vrhu zaoštrena kao i, kao i peteljka, obrasla dlačicama. Stabljika završava cvetnom glavicom na kojoj su smešteni cvetovi. Prodnos glavice može biti 10 – 40 cm, što zavisi o kultivaru. Na ivici glavice su neplodni cvetovi, a u središtu plodni (cevasti; 500 – 1000 komada) i svi su jarko žute boje. Cvetanje nastupa od ivice prema središtu glavice. Plod je jednosemeni, crne boje, tvrdog omota (gusenice suncokretovog moljca ga ne mogu pregristi). Masa 1 000 semena prosečno se kreće oko 80 g, a hektolitarska težina iznosi oko 40 kg.
Minimalna temperatura klijanja iznosi 3 °C, a optimalna 28 °C. Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj, posebno u periodu intezivnog porasta, cvetanja, oplodnje i nalivanja semena, kreće se između 20 - 25 °C. Temperature niže od 15 °C i više od 25 °C smanjuju sintezu ulja u semenu. Biljke mogu izdržati i do -6 °C.
Suncokret stvara veliku vegetativnu masu, pa zahteva puno vode. Na nedostatak vode najosetljiviji je u vreme oblikovanja glavica i nalivanja semena. Korenov sistem jako je razvijen i prodire duboko u zemljište i vodu crpi iz dubljih slojeva, pa je suncokret dosta otporan na sušu.
Za uspešan rast i razvoj potrebno mu je puno svetlosti, koje se može osigurati pravilnim sklopom i rasporedom biljaka.
Najbolje rezultate suncokret daje na dubokim, plodnim i strukturnim zemljištima, slabo kisele i neutralne reakcije (černozem i ritska crnica).
Osetljiv je na gajenje u monokulturi. Na isto mesto vraća se nakon što većeg broja godina (5 – 6 godina), a na površini na kojoj se gaji, kao pretkulture ne smeju se sejati sve one koje imaju zajedničke bolesti i štetočine sa suncokretom. Najbolje pretkulture su mu strna žita (pšenica), a on je dobar predusev za pšenicu i kukuruz.
Nakon ranih pretkultura (pšenica), odmah posle žetve ore se zemljište na 10 cm dubine, a u prvoj polovini avgusta ore se na 20 cm dubine. Dobro je nakon svakog oranja poravnati površinu. Duboko oranje (do 40 cm dubine) izvodi se krajem septembra ili početkom oktobra, zatim se zemljište tanjira, drlja i pred setvu prolazi se setvospremačom. Posle kasnih pretkultura obavlja se duboko jesenje oranje.
Suncokretu treba osigurati dovoljno azota. Veća važnost pridaje se đubrenju fosfornim đubrivima jer suncokret jako dobro koristi kalijum iz zemljišta. Fosfor je važan za oblikovanje generativnih organa, cvetanje i oplodnju. Količine hraniva zavise o plodnosti zemljišta i planiranom rodu. Na osrednje plodnim zemljištima treba osigurati oko 100 kg/ha azota, 120 kg/ha fosfora i oko 140 kg/ha kalijuma. Na siromašnijim zemljištima kao i količine treba povećati, a na plodnijim smanjiti. Pri dubokom jesenjem oranju unosi se polovina fosfornih i kalijumovih đubriva i oko 1/5 azotnih đubriva, a ostatak se unosi u pripremi zemljišta pred setvu.
Setvu treba započeti kada se setveni sloj ugreje na ok 8 °C, a to je u početku aprila. Seje se sejalicama na međuredni razmak od 70 cm i razmak u redu od 25 – 30 cm. Suncokret se seje na konačan sklop (nema proređivanja) i na dubinu od oko 5 cm (8 cm je donja granica za setvu). Količina semena zavisi od njegove klijavosti i čistoće, mase 1 000 zrna i gustine sklopa, a najčešće je potrebno od 4 – 6 kg/ha.
Ako je setva obavljena u suvo zemljište, treba obaviti valjanje. Pokorica se uništava lakim ili rotacionim drljačama. Suzbijnje korova može se izvesti pljevljenjem, okopavanjem i kultiviranjem. Ako postoji mogućnost za navodnjavanje, usev se navodnjava za vreme suše, posebno u vreme oblikovanja glavica, cvetanja i nalivanja zrna.
Suncokret sazreva krajem avgusta i početkom septembra. Sazrevanje teče sporo, glavice ostaju manje ili više zelene, seme ima povećan sadržaj vode i iz glavice ispada ono seme koje prvo dozre. Ako se žetva obavlja kombajnom, potrebno je je obaviti pre nego se seme počne osipati, tj. kada donji deo glavice posmeđi. Ručna žetva obavlja se sečom glava, koje se mogu sušiti na vlastitoj stabljici. Seme suncokreta treba sušiti ispod 10 % vlage ili još bolje ispod 8 % jer seme ima puno ulja i kvari se. Prinosi iznose 2 – 3 t, ali je proizvodni potencijal znatno veći, pa je moguće osmaterijeti znatno veće prinose.
Izvor:
ukupno: 89, aktivno: 70, neaktivno: 19
73-C7
ALBATRE
ALEXANDRA PR
ALLIUM
APOLON
ARMONY
BARANJAC
BAROLO RM
BELUGA
BONITA
CODISTAR
DIABOLO PR
ES ERIKA
ES LOLITA
ES PETUNIA
ES WHISKY
FABIOLA CS
HELIACAN
HELIASOL RM
HEROIC
IOLLINE
JOANA
KWS Achilles CLP
KWS DRAGON
KWS Kripton
KWS Sinatra
LG 5380 M
LG 54.20 M
LG 54.44
LG 5412
LG 5450 HO
LG 5474 HO
LG 5525
LG 56.65 M
LG 5655
LUKA
MAS 80IR
MAS 83R
MAS 84E
MAS 92B
MAS 97A
MASLINKO
Matej
NK ARMONI
NK DELFI
NK DOLBI
NK FERTI
NK MELDIMI
NS H 930
NSH 1208
OBRAIA CS
OLEIK
OPERA
P63LL06
P64LE11
P64LE19
P64LL82
P64LL92
PACIFIC
PEREDOVIK
PIKASOL
PR63A04
PR63A82
PR63A90
PR63D82
PR63E82
PR64A15
PR64A88
PR64A89
PR64H24
PR64H32
PR64H45
PR64H61
PRIMASOL
PROTEINKO
RUMBASOL
SALSA RM
SRIJEMAC
SY EDENIS
SY KUPAVA
TELLIA
VNIMK 8931
WELCOM
ZG-31
ZG-54
ZG-64