Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Vinske sorte vinove loze

Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze

Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima, a crvenice takođe utiču na obojenost crnih vinskih sorti.

U svetu postoji oko 8.000 sorti grožđa (botanički identifikovanih), od toga nešto više od 1.000 je namenjeno proizvodnji vina. Neke od ovih sorti su poznate kao autohtone i uglavnom su u gajenju i u preradi u vino u zemljama iz kojih potiču.

Pogodnim grožđem za proizvodnju vina podrazumeva se zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili smrznut plod vinove loze priznatih sorti vinove loze, vrste Vitis vinifera L. ili njenih hibrida s drugim vrstama roda Vitis namijenjenih proizvodnji vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina. Kvalitet vina zavisi od kvaliteta grožđa (kvalitet grožđa je uslovljena sortom, loznom podlogom, klimom, zemljištem, fitosanitarnim stanjem, prinosom, vremenom i načinom berbe) kao i kvalitetom tehnološkog postupka prerade grožđa. Kod vinskih sorti osnovni parametri kvaliteta su: sadržaj šećera i ukupnih kiselina u grožđanom soku, zatim sadržaj aromatičnih materije, dok je sadržaj ostalih materije bitan, ali ne i odlučujući. 

Kod gajenja vinskih sorti najbitnija je podela na grupe s obzirom na kvalitet vina:

  • Visokokvalitetne sorte - ova vina imaju izražena sortna svojstva, sadrže najveću količinu alkohola (12 – 15 %) i takođe najmanju količinu kiseline (5 – 8 %).
  • Kvalitetne sorte - harmonična vina, sadrže 11 – 13 % alkohola i 6 – 9 % ukupnih kiselina.
  • Kvalitetne sorte za obična stona vina - sadrže najmanju količinu alkohola (9 - 11 %), a ukupna količina kiselina je malo jača (5 – 12 %).
  • Berba vinskih sorti vinove loze

    Trenutak berbe je od izuzetnog značaja za kvalitet budućeg vina. Kada se govori o proizvodnji vina 'in stricto sensu' (u doslovnom smislu reči) grožđe obrano pre tehnološke zrelosti (s 13 – 15 % šećera) i posle tehnološke zrelosti u prezrelom stanju (s 24 – 26 % šećera) daje vino po kvalitetu daleko ispod vina koje se proizvede od grožđa ubranog u tehnološkoj zrelosti (s 20 – 22 % šećera). Generalno pravilo glasi 'da se grožđe bere u stanju tehnološke zrelosti' jer tada ima najpovoljniji hemijski sastav, a prvenstveno se misli na sadržaj šećera od kojeg zavisi količina alkohola (etanola) u budućem vinu. Grožđe sadrži i organske kiseline koje belim vinima daju pitkost i svežinu. Bela vina s malo kiselina na ukusu se karakterišu kao bljutava ili 'tupa', a sa druge strane, lakše se kvare.

    Idealni vremenski uslovi za berbu su suvo vreme s temperaturom od 20 - 25 °C. Ako je temperatura viša od 25 °C, treba voditi računa da ne dođe do pregrevanja grožđa u sanducima jer se to može vrlo nepovoljno odraziti kako na tok fermentacije, tako i na kvalitet budućeg vina. U slučaju nastupanja kišnog perioda u vreme berbe dolazi do pojave truleži – botritisa.

    Pri berbi vinskih sorti treba odvojiti bele od crnih sorti. Berba se obavlja kombajnom koji može zameniti 60 - 120 berača. Kombajni rade na principu udaranja i otresanja bobica. Dnevno se otrese 2 - 2,5 ha. Mehanizovana berba ima i svojih slabosti koje se ogledaju kroz veći gubitak grožđa (5 – 10 %), uzgojni oblik čokota mora biti prilagođen radu kombajna, pa se zbog toga u mnogim plantažama mora vršiti rekonstrukcija oblika čokota, a loše podešeni kombajni-berači za rad, mogu izazvati oštećenja na čokotu i na kraju, veoma su skupi.

    Kod nas je još, uglavnom, zastupljena ručna berba vinskih sorti. Jedan berač u toku dana prosečno ubere 400 – 600 kg. To znači da za berbu 1 ha u toku jednog dana treba 30 - 60 berača, u zavisnosti od sorte, visine prinose, uzgojnog oblika, kvaliteta radne snage i organizacije berbe.

    Izvor:

    • N. Mirošević, J. Karoglan Kontić; Vinogradarstvo; Zagreb, 2008.
    • Vršački vinogradi
    • Poljoprivreda.info

    Stone sorte vinove loze

    Engleski naziv: Table grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

    Stone sorte vinove loze

    Grozdovi stonih sorti vinove loze koriste se za konzumiranje u svežem stanju ili prerađeni sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje primarne namene. Takve sorte imaju puno manje šećera nego vinske, krupnije bobice i imaju više pulpe. Takođe zahtevaju i drugačiju tehnologiju gajenja i nege i više ručnog rada. Kod stonih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stonog grožđa potpuno nespojivom s gajenjem vinskih sorata, zato je i proizvodnja stonog grožđa danas postala strogo specijalizovana delatnost s visokim početnim ulaganjima.Stono vino je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa vinove loze. Stono vino ne može nositi oznaku sorte. Stono vino s oznakom kontrolisanog porekla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne vinogradarske regije.

    Gajenje stonih kultivara privredno je vrlo unosan, ali i odgovoran posao. Stoga pri izboru sortimenta treba voditi računa o mnogim činiocima koji određuju smer proizvodnje. Za robnu proizvodnju stonog grožđa pogodna su područja sa višim prosečnim temperaturama, a takvu proizvodnju u ostalim područjima možemo organizovati samo za lokalnu potrošnju ili za porodične potrebe.

    Podela stonih sorti vinove loze:

    • Vrlo rani kultivari
    • Rani kultivari
    • Srednje kasni kultivari
    • Kasni kultivari
    • Vrlo kasni kultivari

    Kod stonog grožđa naročito se ceni ukus, miris, spoljni izgled, sposobnost da podnese transport i da se dobro čuva. Osim toga, potrebno je voditi računa i o izboru optimalnog roka berbe. Jer nezrelo stono grožđe sadrži manje šećera, kiselo je, neprijatnog ukusa, slabog mirisa i lošeg izgleda. Stone sorte u prezrelom stanju brzo gube ukus i miris, a pojedine sorte dobijaju i neprijatnu aromu. Stoga je najpoželjnije sprovesti probirnu berbu koja se odvija u više navrata i to prema sazrevanju grozdova, što i samu proizvodnju čini zahtevnijom.

    Razdoblje sazrevanja svake sorte uslovljeno je vremenskim prilikama, položajem, područjem sađenja, i drugim faktorima. Težina grozda je različita. Uzrok su tome razni činioci -  cvetanje, opterećenost čokota rodom, vremenske prilike itd.

    Svojstva stonih sorata vinove loze:

    Dobra stona sorta mora uglavnom zadovoljiti ove zahteve:

    • Grozd treba biti srednje velik do velik, što ujednačeniji, rastresit i što lepšeg izgleda;
    • bobice trebaju biti što veće i po mogućnosti jednake veličine, dobro srasle na dršci;
    • drška bobica mora biti čvrsta i po mogućnosti duža;
    • kožica bobice mekana, hrskava ali otporna, preporučljivo sa izraženim pepeljkom;
    • meso bobice mora biti gusto i prijatnog ukusa, ne previše slatko i diskretno aromatično;
    • bobice ne smeju sadržati semenke ili ako ih sadrže da ih bude što manje, da budu mekane i male;
    • sorta mora imati što bolju izdržljivost na čokotu, kod transporta, u skladištu i u hladnjači.

    To su uglavnom svojstva koja bi trebala imati jedna stona sorta obzirom na zahteve i norme koje se u tom pravcu postavljaju na svetskom tržištu. Ukoliko jedna sorta ima više nabrojanih karakteristika, utoliko je ona vrednija. Često jedna sorta vrlo skromnih vrednosti ima dobru cenu samo zahvaljujući svom izgledu. No, ni ukusi potrošača u pojedinim zemljama nisu potpuno isti. Italijansko, englesko i američko tržište traži više aromatične sorte, dok srednjeevropsko tržište više ceni sorte neutralnog ukusa. Amerikanci su čak za svoje potrebe dobili celu jednu seriju besemenih sorti koje su tamo poprilično popularne.

    Izvor:

    • N. Mirošević, J. Karoglan Kontić; Vinogradarstvo; Zagreb, 2008.
    • Semenarna
    • Vinogradarstvo

    Vinske sorte vinove loze

    Sinonim: Vinova loza (vinske sorte) | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

    Vinske sorte vinove loze

    Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog režima, a zemljišta rude i crvene boje također utječu na obojenost crnih vinskih sorti.

    U svijetu postoji oko 8.000 vrsta grožđa (botanički identificiranih), od toga nešto više od 1.000 je namijenjeno proizvodnji vina. Neke od ovih vrsta (sorti) su poznate kao autohtone i uglavnom su u uzgoju i u preradi u vino u zemljama iz kojih potječu.

    Pogodnim grožđem za proizvodnju vina podrazumijeva se zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod vinove loze priznatih sorata vinove loze, vrste Vitis vinifera L. ili njenih križanaca s drugim vrstama roda Vitis namijenjenih proizvodnji vina ili drugih proizvoda od grožđa i vina s tim da je u soku takva grožđa sadržaj šećera najmanje 133 g/l.

    Kvaliteta vina zavisi od kvalitete grožđa (kvaliteta grožđa je uvjetovana sortom, loznom podlogom, klimom, zemljištem, fitosanitarnim stanjem, prinosom, trenutkom i načinom berbe) te kvalitetom tehnološkog postupka prerade grožđa. Kod vinskih sorti osnovni parametri kvalitete su: sadržaj šećera i ukupnih kiselina u grožđanom soku, zatim sadržaj aromatičnih tvari, dok je sadržaj ostalih tvari bitan, ali ne i odlučujući. 

    Kod uzgoja vinskih sorti najbitnija je podjela na grupe s obzirom na kvalitetu vina:

  • Visokokvalitetne sorte - ova vina imaju izražena sortna svojstva, sadrže najveću količinu alkohola (12 – 15 %) i također najmanju količinu kiseline (5 – 8 %).
  • Kvalitetne sorte - harmonična vina, sadrže 11 – 13 % alkohola i 6 – 9 % ukupnih kiselina.
  • Kvalitetne sorte za obična stolna vina - sadrže najmanju količinu alkohola (9 - 11 %), a ukupna količina kiselina je malo jača (5 – 12 %).
  • Berba vinskih sorti vinove loze

    Trenutak berbe je od izuzetnog značaja za kvalitetu budućeg vina. Kada se govori o proizvodnji vina 'in stricto sensu' (u doslovnom smislu riječi) grožđe obrano prije tehnološke zrelosti (s 13 – 15 % šećera) i poslije tehnološke zrelosti u prezrelom stanju (s 24 – 26 % šećera) daje vino po kvaliteti daleko ispod vina koje se proizvede od grožđa ubranog u tehnološkoj zrelosti (s 20 – 22 % šećera). Generalno pravilo glasi 'da se grožđe bere u stanju tehnološke zrelosti' jer tada ima najpovoljniji kemijski sastav, a prvenstveno se misli na sadržaj šećera o kojem ovisi količina alkohola (etanola) u budućem vinu. Grožđe sadrži i organske kiseline koje bijelim vinima daju pitkost i svježinu. Bijela vina s malo kiselina na okusu se karakteriziraju kao bljutava ili 'tupa', a sa druge strane, lakše se kvare.

    Idealni vremenski uvjeti za berbu su suho vrijeme s temperaturom od 20 - 25 °C. Ako je temperatura viša od 25 °C, treba voditi računa da ne dođe do pregrijavanja grožđa u sanducima jer se to može vrlo nepovoljno odraziti kako na tijek fermentacije, tako i na kvalitetu budućeg vina. U slučaju nastupanja kišnog perioda u vrijeme berbe dolazi do pojave truleži – botritisa.

    Pri berbi vinskih sorti treba odvojiti bijele od crnih sorti. Berba se obavlja kombajnom koji može zamijeniti 60 - 120 berača. Kombajni rade na principu udaranja i otresanja bobica. Dnevno se otrese 2 - 2,5 bobica/ha. Mehanizirana berba ima i svojih slabosti koje se očituju kroz veći gubitak grožđa (5 – 10 %), uzgojni oblik čokota mora biti prilagođen radu kombajna, pa se zbog toga u mnogim plantažama mora vršiti rekonstrukcija oblika čokota, a loše podešeni kombajni-berači za rad, mogu izazvati oštećenja na čokotu te su veoma skupi.

    Kod nas je još, uglavnom, zastupljena ručna berba vinskih sorti. Jedan berač u toku dana prosječno ubere 400 – 600 kg. To znači da za berbu 1 ha u toku jednog dana treba 30 - 60 berača, u zavisnosti od sorte, visine prinose, uzgojnog oblika, kvaliteta radne snage i organizacije berbe.

    Izvor:

    • N. Mirošević, J. Karoglan Kontić; Vinogradarstvo; Zagreb, 2008.
    • Sjemenarna
    • Vinogradarstvo
    • Vršački vinogradi
    • Poljoprivreda.info

    Vinske sorte vinove loze - Sorte

    ukupno: 273, aktivno: 150, neaktivno: 123

    AGADAY

    AGLIANICO CRNI

    ALBANA BIJELA

    ALICANTE BOUCHET

    ALIGOTE BIJELI

    ANCELLOTTA

    ARAMON CRNI

    ASSYRTIKO

    AUXERROIS

    BABIĆ

    BABICA

    BABICA PLOSNATA

    BACCHUS

    BAGRINA CRVENA

    BALBUT

    BARBERA

    BARJANKA

    BELINA HIŽAKOVO

    BELINA VELIKA BIJELA

    BELO-ZELENO

    BENA

    BIJELI KRSTAČ

    BILAN

    BILOLISKA BIJELA

    BLATINA

    BLAUBURGER

    BOGDANUŠA

    BORGONJA

    BOTUN

    BOUVIER

    BRAJDA BIJELA

    BRAJDA CRNA

    BRAJDICA BIJELA

    BRATKOVINA

    BRATKOVINA CRVENA

    BUKET

    BURGUNDAC SIVI, RULÄNDER, PINOT GRIGIO, SZUERKEBARAT

    CARIGNAN

    CARMENERE

    CETINKA

    CHASSELAS

    CHENIN BIJELI

    CIBIB

    CINSAUT

    CIPAR

    CLAIRETTE BLANCHE

    CLAIRETTE ROSÉ

    COLOMBARD BIJELI

    CORTESE

    CRLJENAK

    CRLJENAK KAŠTELANSKI

    CRLJENAK VIŠKI

    CRNKA

    CROATINA

    DEBEJAN

    DEBIT

    DIŠEĆA BELINA

    DIŠEĆA RANINA

    DOBRIČIĆ

    DOLCETTO CRNI

    DOLCIN

    DORNFELDER

    DRAGANELA

    DRNEKUŠA

    DUGOVRST

    DURANIJA

    EMERALD RIESLING

    EZERJO

    FOLLE BIJELI

    FRMENTUN

    GAMAY NOIR

    GAMAY TENTUINOIR

    GARGANEGA

    GAVRAN

    GEGIĆ

    GRAND NOIR DE LA CALMETTE

    GRENACHE BLANC

    GRENACHE NOIR

    GRGIĆEVICA

    GRK

    GROS VERDOT CRNI

    GUSTOPUPICA

    JAPUDŽAK

    JARBOLA

    KADARKA

    KADARUN

    KAMENINA

    KAVČINA CRNA

    KERNER

    KLEŠČEC

    KOMOŠTRICA

    KOZJAK BIJELI

    KRALJEVINA

    KRATOŠIJA

    KREACA BIJELA

    KRKOŠIJA

    KRSTIĆEVICA

    KUJUNDŽUŠA

    KURTELAŠKA

    LASINA

    LASINA VRGORSKA

    LELEKUŠA

    LIPOVINA

    LJUTUN

    LOVRIJENAC

    MACCABEN BLANC

    MAGROVINA

    MALBEC (COT)

    MALVASIA DEL CHIANTI

    MALVASIA DI CANDIA

    MALVASIJA DUBROVAČKA

    MALVAZIJA ISTARSKA BIJELA

    MANZONI BIANCO

    MARAŠTINA

    MARSELAN

    MEDNA

    MEKUJA

    MELON BIJELI

    MERLOT

    MEUNIER CRNI

    MIJAJUŠA

    MIRKOVAČA

    MLADENKA

    MODRA KOSOVINA

    MONTE PULICIANO

    MOSCADELLA

    MOSLAVAC

    MOURVEDRE

    MUSCADELLE BIJELA

    MUSCAT GROGUANT

    MUSCAT OTTONEL

    MUSCATO CANELLI

    MUŠKAT BIJELI

    MUŠKAT CRVENI

    MUŠKAT MORIO

    MUŠKAT RUŽA CRNI

    NEBBIOLO

    NEUBURGER

    NINČUŠA

    OKATAC CRNI

    OKATICA BIJELA

    OPAČEVINA

    OŠLJEVINA

    OVČJI REP BIJELI

    PAGADEBIT BIJELI

    PALAGRUŽANKA BIJELA

    PALARUŠA

    PETIT VERDOT

    PETOVKA

    PINELLA

    PINOT BIJELI

    PINOT CRNI

    PINOT SIVI

    PLAVAC MALI SIVI

    PLAVAC VELIKI

    PLAVAC ŽUTI

    PLAVČINA

    PLAVICA

    PLAVINA

    PLESKUNACA

    PLOVDINA

    PORTUGIZAC

    POŠIP

    POŠIP CRNI

    POŠIP VRGORSKI

    PRČ

    PROKUPAC

    PROSECCO – PROŠEK

    PRŠLJIVKA

    RANINA BIJELA

    REBULA BIJELA

    REFOSCO

    REGENT

    RIZVANAC

    RKACITELI

    ROŠIE, BAGRINA

    ROŽETA

    RUBY CABERNET

    RUDEŽUŠA

    RUNJAVAC

    RUŠLJIN

    RUŽEVINA

    RUŽICA CRVENA

    SANGIOVEZE

    SAPERAVI

    SAVIGNIN BLANC

    SCHEUREBE

    SEMILLON

    ŠEMPERINKA CRNKA

    SILBIJANAC

    SILOŽDER CRNI

    SILVANAC ZELENI

    ŠIPELJ

    SIRMIUM

    ŠKRLET

    SLANKAMENKA BIJELA

    SLATKI ZELENAC

    SMEDEREVKA

    SMUDNA BELINA

    SOBOTOVAC

    SOIĆ

    SOKOL

    ŠTAJERSKA BELINA

    STANUŠINA

    STARA HRVATSKA BELINA

    SURINA

    SUŠAC

    SUSAC CRNI

    SUŠĆAN

    SUŠIĆ

    SVETOKRIŠKA BELINA

    SVJETLJAK

    SVRDLOVINA CRNA

    SYRAH CRNI

    TANNAT

    TEMPRANILLO

    TERAN

    TERET BOURET

    TIKVEŠKA

    TOCAI FRIULANO

    TOPOL

    TOURIGA FRANCA

    TOURIGA NACIONAL

    TRAMINAC BIJELI

    TRAMINAC CRVENI

    TRAMINAC MIRISAVI

    TRBLJAN

    TREBBIANO ROMAGNOLO

    TRIŠNJIVICA

    TRNJAK

    TROIŠĆINA CRVENA

    TROJŠĆINA CRVENA

    TROLLINGER BLAUER

    UGNI BLANC

    VELTLINAC CRVENI

    VELTLINAC CRVENI RANI

    VELTLINAC ZELENI

    VERDUZZO

    VERDUZZO TREVIGIANO

    VERMENTINO

    VIOGNER

    VIŠKA CRNA

    VOLAROVO

    VOLOVINA CRVENA

    VRANAC

    VRBIĆ

    VUGAVA

    VUGAVA CRVENA OMIŠKA

    ZAČINAK

    ZAČRETSKA BELINA

    ZADARKA

    ZELENKA ŠOLTANSKA BIJELA

    ŽILAVKA

    ŽIŽAK

    ŽLAHTINA

    ZLATARICA

    ZLATARICA BLATSKA

    ŽUMIĆ

    ŽUPLJANKA

    ZWEIGELT